Povežite se sa nama

MONITORING

SKUPŠTINA NA DJELU: Skup dizača ruku

Objavljeno prije

na

Nije da nam je opozicija neka ljepota, ali u polupraznoj skuštinskoj sali poslanici DPS-a i priključenija, izgledaju kao – tuga tužna. Nešto se tu, kao priča, nešto, kao, objašnjava, i sve je „kao”, osim toga što odluke ovakve Skupštine važe kao da su prave. Izistine će, nakon sjednice parlamenta koja je počela u četvrtak, 29. juna majke sa troje i više djece ostati bez naknada, poslanik Pokreta za promjene Nebojša Medojević bez imuniteta, dok će korupcija javnim nabavkama dobiti nova polja za širenje.

Uobičajeno je da se parlament prije ljetnje pauze provrijedni, ali ovaj krnji je zapalo samo da udara pečat na ono što je predložila Vlada. Kad prigovaraju opoziciji kako prima plate a ništa ne radi, rabotnici se nikad ne sjete da poslanici vladjuće partije primaju plate samo da bi reki „da” Vladinim predlozima.

Dugo vlada DPS, neizvjesnosti oko glasanja bilo je rijetko, lani kad se odmetnuo SDP, na primjer. Ipak, tokom skupštinske rasprave građani su mogli čuti poneku važnu informaciju o tome šta će i kako ubuduće u njihovim životima biti propisano. Sad je laganica. Pritisle su vrućine, nekako ne bi ni bilo u redu da se narodni predstavnici pretjerano zamaraju.

Za početak će razmotriti Predlog zakona o izvršenju Odluke Ustavnog suda Crne Gore U-I broj 6/16 od 19. aprila 2017. godine. To je ona odluka Ustavnog suda kojom su sahranjene nade majki da će zadržati naknade koje im je država dala pa uzela. Pravna je ovo država, nema prečeg od izvršavanje odluka Ustavnog suda, Vlada je oposlila svoj dio, na redu su dizači ruku. Uključujući one koji su ručice podigli i kad je zakon o naknadama za majke usvojen.

Uzaludan će, izvjesno, ostati poziv člana Predsjedništva SDP-a Izeta Bralića da poslanici za regionalni razvoj ne glasaju za ukidanje naknada za majke sa troje i više djece. Bralić je upozorio da, kada je riječ o ovom zakonu postoje dvije velike manipulacije: da za njegovu realizaciju treba 60 miliona eura i da je taj propis kriv za rupe u budžetu.

Prema Bralićevim riječima Vlada nije uračunala da bi dio novca za naknade za majke nastajao tako što one više ne bi primale neka od drugih davanja države. ,,Tačno je da je budžetom predviđeno 12 miliona, da se iz penzionog fonda prelilo više od šest miliona, te da se više od deset miliona preliva iz sredstava za materijalno obezbjeđenje porodice i drugih vidova socijalnih davanja za one majke koje su bile na birou rada”, kazao je Bralić. To znači da godišnje nedostaje 30 miliona. Ako je ova računica tačna, Vlada je slagala samo za pola. Zna ona i bolje.

,,Ako to uporedimo sa 800 miliona eura nenaplaćenih poreskih dugova, više stotina miliona palih garancija, Limenkom, Primorkom, budvanskim modelom privatizacije, povećanjem plata funkcionerima, doći ćemo do zaključka da budžetska kriza nema veze sa majkama”, kazao je Bralić.

Gluv će, možete se kladiti, ostati palament.

Kroz debele naočari za sunce, na putu ka uvaženom radnom mjestu, slabo čovjek može da vidi nekakve žene koje su, opet, konačile na ulici.

Pred narodnim izabranicima naći će se i Vladine izmjene zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti. Tu imaju ozbiljan razlog da budu zadovoljni, Vlada im je lijepo objasnila kako će razna socijalna davanja porasti. Dječji dodatak za čak 20 odsto. U stvarnosti to znači da će djeca korisnika materijalnog obezbjeđenja porodice umjesto dosadašnjih 19 primati 23,68 eura. Četiri eura i šezdeset osam centi više – malo li je.

Korisnici običnog i uvećanog dodatka za tuđu njegu i pomoć dobijaće po novome, više od pet a manje od deset eura više nego do sada. Djeca bez roditeljskog staranja, umjesto dosadašnjih 31,80, imaće skoro 40 eura. Tačno 39,57. Toliko gospođe poslanice ili gospoda poslanici plate da im se operu prozori. Ukoliko nemaju baš puno prozora ili gubitnicu tranzicije koja se redovno o tome brine.

Sreća da je Vlada odlučila da iz Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika izbriše krivična djela poruga i ometanje pravde. Prvobitno je, pored ostalog, bila namislila da se zatvorom kažnjava komentarisanje rada sudova i tužilaštava. Poslanici vladajuće većine, eventualno bi, da je ta ideja opstala, tražili da se kazne – povećaju.

Iako vlast priprema sasvim novi zakon o javnim nabavkama, Skupština će postojeći ovih dana izmijeniti i dopuniti. Izmjenama je omogućeno da državna preduzeća i preduzeća u vlasništvu lokalnih samouprava o javnim nabavkama treba da brinu znatno manje nego ranije. Uvodi se sistem hitnih nabavki.

Naručioci posla neće morati da se bakću tenderima za nabavku roba i usluga vrijednih do 15.000 eura. Do sada je limit bio pet hiljada. Za izvođenje radova granica je porasla na 30 hiljada.

,,Ovo je korak unazad, ne garantuje se da će korupcija biti smanjena, štaviše, ide se na ruku onima koji su i do sada zloupotrebljavali zakon”, ocijenili su iz MANS-a.

Iz Instituta Alternativa upozorili su da se za ove nabavke neće moći uložiti žalba Komisiji za kontrolu postupaka javnih nabavki, čime je zaštita prava ponuđača značajno ugrožena, kontrola smanjena, a prostor za korupciju povećan.

Tokom 2016. godine, prema podacima iz Izvještaja o javnim nabavkama, zaključeno je 84.967 neposrednih sporazuma, ukupne vrijednosti preko 23,5 milona eura. Toliko novca moglo se, dakle, sve po zakonu, preliti po sistemu – brat bratu. Sad će moći tri puta više. Ko bi se griješio da glasa protiv mogućnosti da svoj svome – učini.

Naravno, imaće vladajući poslanici mogućnost da se isprse i izdeklamuju. Kada se bude raspravljalo o skidanju imuniteta lideru Pokreta za promjene Nebojši Medojeviću, zbog sumnje da je prao pare, u skupštinskoj sali biće i poslanici Demokratskog fronta.

Deseta tačka skupštinskog zasijedanja 29. juna zove se: Izvještaj sa predlogom o davanju odobrenja da se protiv Nebojše Medojevića, poslanika u Skupštini Crne Gore može pokrenuti krivični postupak i odrediti pritvor.

Administrativni odbor već je aminovao zahtjev glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i predložio Skupštini da ukine poslanički imunitet lideru Pokreta za promjene Nebojši Medojeviću, koga tužilaštvo sumnjiči da je organizovao kriminalnu grupu kojoj se na teret stavlja pranje novca.

Specijalni Katnić, gostujući na TVCG, nije precizirao da li će tražiti pritvor za lidera PzP-a Nebojšu Medojevića, ali je rekao da dosadašnje ponašanje DF-a i Medojevića ukazuje da će to biti potrebno.

Nebojša Medojević u više navrata je ocijenio da je postupak protiv njega osveta Specijalnog tužioca Milivoja Katnića i da su tužba i istraga besmisleni.

Znajući naše prilike, poslanici koji su već izglasali skidanje imuniteta poslanicima Fronta Andriji Mandiću i Milanu Kneževiću, za mogućnost da Medojevića pošalju u zatvor podigli bi da mogu, po dvije ruke. Prosto, njemu se teže lijepe neke iz repertoara vladajućih etiketa, recimo da je ,,četnik”, samim tim im više ide na nerve. Provladini mediji su objavili da Front neće organizovati proteste povodom glasanja o oduzimanju imuniteta Medojeviću.

Kad su Mandić i Knežević ostali bez imuniteta, Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, dao je glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću obavezujuće Uputstvo za postupanje i tražio da im se ne određuje pritvor. Iako mnogi očekuju da slično postupi i u ovom slučaju treba imati u vidu da vlast precizno zna strukturu pristalica partija koje čine Demokratski front. Medojević bi, ukratko, mogao ostati na cjedilu.

Druga je stvar šta se sve u parlamentu može dešavati tokom rasprave o imunitetu. Već nekoliko puta poslanici Demokratskog fronta su uspješno sebe od onih koji trpe nasilje uspjeli da pretvore u nasilnike.

Repertoar vladajućih se zna – oni brane Crnu Goru. Nijedna žrtva na braniku domovine nije mala, bilo da treba ukinuti naknade majkama, mizerno povećati socijalu ili unaprijediti mogućnosti za lopovluk.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN ĆOĆO  BEĆIROVIĆ, OSVAJANJE MOĆI: Nasilniku vlast daje mahove

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je Zoran Bećirović postao toliko važan, bogat i, izgledalo je do prošlog ponedjeljka, nedodirljiv? Potraga za tim odgovorom vraća nas više od dvije decenije unazad. Počinje u Moskvi, nastavlja se u Budvi pa doseže, preko Kolašina, do obronaka Bjelasice. Konstanta u priči je Milo Đukanović

 

 

Nakon nedavnog, verbalnog i fizičkog, napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, kontroverzni kolašinski biznismen Zoran Bećirović nalazi se u pritvoru, skupa sa Mladenom Mijatovićem. Njegovi poslovi ne stoje. Država nastavlja da ih pomaže.

U  predloženom zakonu o budžetu za narednu godinu, u dijelu kapitalnog budžeta, imamo najavu više planiranih državnih investicija u poslove koji se direktno dotiču i Bećirovićevih poslovnih interesa na Bjelasici. Za izgradnju garaže za potrebe skijališta Kolašin 1450 i 1600, koja se gradi u podnožju Bećirovićevog skijališta (Ski centar Kolašin 1450), na zemlji koju je država otkupila od njega, nakon što je on postao njen vlasnik u sumnjivom stečajnom postupku (vidjeti dalje u tekstu), država će naredne godine uložiti milion, deset hiljada i jedan euro (podatak iz prijedloga zakona o budžetu za 2025: 1,010,001.00 eura).

Dodatno, izgradnja hidrotehničke infrastrukture za potrebe Ski centra Kolašin 1600 i Kolašin 1450 sa osnježavanjem  mogla bi nas koštati 2.000.001eura. Pod uslovom da se prethodno riješi spor sa mještanima koji se protive ideji da, potencijalno, ostanu bez vode da bi skijališta sa njihovih izvorišta punila akumulacije za vještačko osnježivanje staza. Na popisu kapitalnih investicija koji će se realizovati naredne godine nalazi se i projekat “glavni kolektor i fekalna kanalizacija Ski centar Kolašin 1400” vrijedan pola miliona eura. Okruglo.

Ima još. Opština Kolašin i kompanije Ski rizort Kolašin 1450 i 1600 (Bećirović je suvlasnik u obije) potpisali su ljetos Ugovor o regulisanju međusobnih prava i obaveza u vezi sa komunalnim opremanjem građevinskog zemljišta na lokacijama u neposrednoj blizini dva skijališta. Suština Ugovora, objašnjavaju verzirani, je ta da Bećirović gradi infrastrukturu koju je trebalo da finansira i izgradi Opština, a da zauzvrat bude oslobođen plaćanje komunalnih naknada za planirane objekte na Bjelasici. Prema važećim planskim dokumentima tamo će se graditi oko 50 hotela i nekoliko desetina vila, a Bećirović se  pomenutim Ugovorom zaštitio i od eventualnog povećanja cijene komunalija u budućnosti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVANSKI IZBORNI MARATON: Treći put bog (ne)pomaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Građani Budve na biračkim mjestima nisu kaznili vinovnike političke krize u svom gradu, odgovorne za nefunkcionalnu administraciju, blokirane institucije, komunalni haos, saobraćajni kolaps, koketiranje sa kriminalom, atmosferu straha i prostakluka svake vrste

 

 

Ni ponovljeni lokalni izbori u Budvi, po svemu sudeći, neće doprinijeti prevazilaženju dramatične političke krize koja potresa ovaj grad u poslednje dvije godine. Na proteklom izjašnjavanju preko 19.000 Budvana sa pravom glasa, u nedjelju 17. oktobra, za izbor odbornika , nije se desio obrt koji bi razriješio pat poziciju sa prethodnih izbora odrzanih u maju ove godine.

U maju je vladajuća koalicija u Budvi izašla na izbore u dvije kolone. Nadmetale su se dvije grupacije, nastale iz jedistvenog Demokratskog fronta, lidera Mila Božovića:  lista Za budućnost Budve koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro i lista Za naš grad, na čelu sa Nikolom Jovanovićem, tadašnjim predsjednikom SO Budva. Osvojile su  po 9 mandata. Imale su kvalifikovanu većinu od 33 odbornička mjesta, potrebnu za formiranje vlasti, ali se tokom dvomjesečnih pregovora nisu mogli dogovoriti oko podjele vlasti, niti napraviti samostalne koalicije sa drugim strankama koje su izašle na izbore. Pregovori ove dvije grupacije bili su mučni, obilovali su najprizemnijim međusobnim  optužbama i uvredama, ostavivši daleko ispod radara brigu za funkcionisanje grada tokom turističke sezone. Jedino rješenje bilo je ponavljanje izbora.

Na novembarskim izborima rezultati su se, kao preslikani, poklopili sa onima iz maja. Lista Mladena Mikielja je osvojila najveći broj glasova birača, 2.979 koji su donijeli istih 9 mandata. Lista koju predvodi Nikola Jovanović, dobila je povjerenje 2.907 gradjana Budve i ponovo 9 odborničkih mjesta.

Treća po snazi politička partija u Budvi Demokratska partija socijalista ponovila je majski rezultat od 7 mandata, sa nešto više glasova birača. Četvrta od osam prijavljenih lista, izborne koalicije Demokrata Crne Gore i Pokreta Evropa Sad –PES, koju je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić, jedina žena na budvanskoj izbornoj utrci, osvojila je 3 odbornička mjesta i zabilježila dupli pad u roku od samo 6 mjeseci.

Ni preostale dvije liste nisu značajno promijenile skor iz maja. SDP u koaliciji sa SD i LP, nosilac liste Petar Odžić,  osvojio je mandat više:  umjesto jednog sada raspolaže sa dva.  URA sa Blažom Rađenovićem, jedva je zadržala svoj uobičajeni jedan mandat.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVEMBAR PUN SLUŽBENIH PUTOVANJA U VLADINOM OFISU: Skupo, a ne vrijedi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim što je pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice, još neobičnije su  međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nisu u njihovoj naležnosti. I od kojih zemlja baš i nema neku korist, a košta nas papreno.  Doduše i kod kuće nas koštaju

 

 

Ko je ovih dana zalutao na sajt Vlade Milojka Spajića, imao je razloga da se makar blago začudi.  U odjeljku Kalendar aktivnosti,  u kojoj Vlada najavljuje događaje za ovu i narednu sedmicu,  mahom su službena putovanja ministara/ki i njihovih delegacija.  Doduše, u Kalendaru se našla i rijetka unutrašnja aktivnost izvršne vlasti – ministar poljoprivrede Vladimir Joković uručio je 11. novembra 11 snjegočistača za sjever Crne Gore.  Bar je neko u zemlji.Ne samo zbog vremenskih nepogoda, nego i zbog predstojećih izbora u Budvi.

Jasno, premijer, potpredsjednici i ministri moraju da putuju i vode međunarodne aktivnosti.No, pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice. Još neobičnije su međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nijesu u njihovoj naležnosti. Iod kojih zemlja baši nema neku korist, a košta nas papreno. Doduše i kod kuće nas koštaju, a korist za zemlju je počesto upitna.

Prema kalendaru aktivnosti, ministar za urbanizam i prostorno planiranje Slaven Radunovićće u novembru biti odsutan iz zemlje deset dana, od 14. do 24. novembra.  Iz Ženeve, u kojoj će biti dva dana, odletjet će  u Baku. Na sedam dana.

Radunović će u Ženevi već biti kada ovaj broj Monitora bude u štampi. Odlazi na Forum Kran Montana, koji je ove godine posvećen temi globalne bezbjednosti. Šta će minnistar urbanizma na konferenciji o bezbjednosti i je li to bio baš naš najbolji odabir, nije obrazloženo u Predlogu platforme koju je Radunović priložio kad se kandidovao za put. U vrlo oskudnom obrazloženju navodi se  tema Foruma, a ne i svrha Radunovićevog prisustva.

“Teme koje će se na ovom skupu obrađivati pokrivaju oblasti geostrategije, upravljanja međunarodnim poslovima u cilju borbe protiv terorizma, bezbjednosni problemi koji vrše uticaj na javni prostor, pomorski aspekti globalne bezbjednosti, finansije/bankarstvo i sajber bezbjednost, energetska sigurnost, zdravstvena bezbjednost, bezbjednost životne sredine, bezbjednost hrane, rudarstvo kao komponenta ekonomske sigurnosti, bezbjednost kritične infrastrukture…”,, stoji u Predlogu.  Teško da će Radunović imati šta da kaže na temu recimo sajber bezbjednosti, obzirom da u Ministartsvu imaju tehničkih problema čak i sa faksom,  kad treba odgovoriti na pitanja javnosti. Možda ovo “bezbjednost kritične infrastrukture”.

U Ženevi je sa ministrom Radunovićem i Andrej Orlandić, v.d. generalnog direktora Direktorata za strateške odnose i komunikacije.  “Troškovi članova delegacije procjenjuju se na 5.867,50EUR”, navodi se u Predlogu. I padaju na račun Ministarstva, odnosno građana.

Radunović je jedini procijenio koliko će nas koštati ovaj njegov službeni put. Za razliku, u ostalim novembarskim predlozima platformi putovanja, takvih podataka – nema.  Sigurno je, međutim, da će građane Boga oca koštati odlazak naše četrnaestočlane delegacije u Baku.

Delegacija Vlade putuje 17. novembra na  29. Konferenciju Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama. Njih 14. Osim ministra ekologije Damjana Ćulafića i Radunovića, u Baku idu i ministarka turizma Simonida Kordić i ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić.

Spisak onih koji ih prate je podugačak. Sve u svemu: dva državna sekretara ministarstva turizma, po jedan iz drugih ministarstava, pravni savjetnici, piarovi, koordinatori, samostalni savjetnici…Koliko će ovo masovno putovanje koštati građane, posebno je pitanje, na koje za sada nema odgovora. U Platformi se samo navodi da će troškovi puta pasti na teret ova četiri ministarstva.

Interesantno je, takođe, da se detaljno preciziraju aktivnosti troje ministara/ki – sa kim će se susresti, kojim će panelima prisustvovati i slično,  dok u slučaju ministarke Nišić,  pisac Platforme pokazuje posebnu kreativnost. Osim što nema podataka o tome šta će tačno ministarka raditi u Bakuu, konstatuje se: „Ova posjeta predstavlja korak ka osiguravanju da Crna Gora bude dio globalnih napora u stvaranju radne snage spremne za izazove klimatskih promjena i razvoja tržišta rada usklađenog sa ciljevima održivog razvoja”.  Baš.

Nije tu kraj novembarskim putovanjima. Ministarka prosvjete Anđela Jakšić Stojanović i ministar pravde Bojan Božović, istog su dana, 10. novembra, napustili zemlju. Svako svojim putem.

Ministar Božović, sa dvojicom direktora direktorata, u Budimpšetu na  međunarodnu konferenciju pod nazivom Pravna konkurentnost – instrument prava za konkurentniju Evropu. Zvanično pojašnjenje: “Konferencija ima za cilj da analizira dva odlučujuća aspekta pravne konkurentnosti, a to su unaprijeđeno zakonodavstvo i deregulacija, te odnos novih tehnologija i građanskog prava”.  Zvuči interesantno.

Ministar će se  tom prilikom “na marginama događaja“, sastati sa  ministrom pravde Mađarske, Bencom Tuzsonom i ministrom evropskih poslova Mađarske, Jánosem Bókom.“ Sastanci će biti dobra prilika za razmjenu mišljenja sa zvaničnicima evropskih institucija i drugim partnerima, koji će biti od značaja za osiguranje dalje podrške pregovaračkom procesu Crne Gore s EU“,  navodi se. Šta će raditi dva direktora direktorata ne piše. Ni koliko nas  koštaju.

Ministarka Jakšić Stojanovć odlazi u Italiju da potpiše  Sporazum o naučnoj saradnji između  Ministarstva  i Nacionalnog istraživačkog savjeta Italije (CNR). U Platformi se navodi da smo takav sporazum  potpisali u julu  2013. godine u Podgorici.“Od 2015. godine, zaključno sa 2020. godinom realizovano je 16 projekata”, navodi se. I taj je put o trošku građana, ali možda donese neku dobrobit.

U Budimpešti će se ukrstiti putevi ministra pravde i minstra policije Danila Šaranovića, koji je 12. novembra na VII Ministarskoj konferenciji Budimpešta procesa.

“ Učešće na konferenciji je prilika da se  razmijene mišljenja i iskustva u oblasti migracione politike, i trenutne situacije po pitanju migratornih tokova,” navodi se u Šaranovićevoj Platformi.  Ministru su u Budimpešti srpske vlasti saopštile i da ubica Alija Balijagić, bjegunac za kojim se duže od dvije sedmce bezuspješno traga,  trenutno “migrira” iz Srbije nazad u Crnu Goru. Sad zna.

Ministar odbrane Dragan Krapović biće u radnoj posjeti državi Mejn od 18 do 24. novembra na međunarodnom bezbjednosnom forumu Halifax.

Kad ovaj broj Monitora bude na kioscima, većina ministara biće kod kuće. Vratio se i premijer Spajić iz Bahreina. Gdje je potpisao „Memorandum o razumijevanju između Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore i Fonda rada (Tamkeen) Kraljevine Bahrein”. Morao je neko. Ministarka je bila u Italiji. U Spajićevoj Patformi navodi se i da je premijer predstavnicima Bahreina predstavio “aktivnosti Crne Gore na planu evropskih integracija”. Na pravu adresu.

S premijerom su bili i Branko Krvavac, njegov šef kabineta, Milena Milović, savjetnica za ekonomsku politiku i Jovana Bojović, savjetnica  i rukovoditeljka službe za odnose s javnošću. Koliko nas je koštao Bahrein, opet – ne znamo.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo