Slomljeni, oskrnavljeni i zatrpani smećem grobovi dinastije Petrović na ulazu u Cetinjski manastir šokirali su javnost protekle nedjelje. I bjelodano otkrili odnos institucija ali i građana prema nasljeđu. Zgražavanje je bilo kratkog daha, nakon što se saznalo da to stanje traje decenijama. I da institucije godinama o tome imaju precizne podatke. I ne čine ništa. A sve su prilike da se skorije ništa neće promijeniti, i da nas čekaju nova seirenja.
Zasad su krenule međusobne optužbe. Kako Cetinjskim manastirom upravlja Mitropolija crnogorsko-primorska Srpske pravoslavne crkve, dijelu medija i javnosti oni su očigledni krivci.
,,Ti grobovi su vezani za taj manastir, to pokazuje odnos onih koji upravljaju njime, dakle SPC, prema našoj zemlji, našoj prošlosti i našem suverenitetu… Upravo takvi su i polomili krstove na grobovima koji simbolizuju istoriju i povijest ove države”, izjavio je Stevo Vučinić iz Crnogorske pravoslavne crkve.
„Jesmo li mi okupirana zemlja?” – pitao je Crnogorski pokret Vladu. ,,Dodatno deprimira činjenica da se u okviru manastirske porte nalaze grobovi crnogorskih vladara nad kojima država Crna Gora nema nikakvu kontrolu. Dakle, njihovo stanje zavisi isključivo od filijale Beogradske patrijaršije u Crnoj Gori”.
Oglasili su se i iz Mitropolije. Oni tvrde da je za grobove dinastije Petrović Njegoš koji se nalaze uz Cetinjski manastir, nadležan državni Zavod za zaštitu spomenika. ,,Prilikom prenosa i sahrane zemnih ostataka kraljevske porodice Petrović Njegoš 1989. na Dvorskom groblju su izrađene nove grobnice za princeze Vjeru i Kseniju, koje su u njima sahranjene. Tom prilikom ostale grobove nije sanirao Zavod za zaštitu spomenika kulture, a ta je institucija jedina nadležna za tako nešto”.
U reagovanju navode da se grobnice na Dvorskom groblju nalaze u ovakvam stanju od 1945. godine, punih sedam decenija, te da je uprava Cetinjskog manastira u posljednje vrijeme zaključala kapiju kako bi spriječila da svako ulazi na groblje i skrnavi grobnice. ,,Uprava Cetinjskog manastira je 2008. pokušala da uredi groblje, ali ju je spriječio Zavod za zaštitu spomenika i njeni inspekcijski organi”, naveli su iz Mitropolije.
Reagovala je i država – Uprava za zaštitu kulturnih dobara podnijela je prijavu Upravi za inspekcijske poslove protiv NN lica, u vezi sa štetom na grobovima
Crnogorski princ Nikola II Petrović Njegoš, praunuk posljednjeg crnogorskog kralja Nikole, izjavio je da je ogorčen zbog varvarskog uništenja grobova svojih predaka: ,,Molim najviše instance vlasti u zemlji, s jedne strane da me informišu o stepenu oštećenja, a s druge strane o preduzetim mjerama za restaraciju i zaštitu oštećenih grobova. Takođe molim da se sve uradi kako bi se pronašli izvršioci ovog vandalskog čina protiv dinastije Petrović-Njegoš i kroz dinastiju protiv herojske istorije Crne Gore”.
U isto vrijeme na društvenim mrežama pojavile su se slike ruiniranog groba princa Mihaila Petrovića u Parizu – bez spomenika, pokriven travom i smećem sa drvenim krstom. Mihailo, otac Nikolin, je princ koji je 1941. odbio krunu koja mu je nuđena od strane fašističke Italije. Ostao je u koncentracionom logoru do 1943.
Ova vlast je, na početku mandata, prije 30 godina preuzela obavezu da prenese i sahrani zemne ostatke princa Mihaila u grobnicu na Dvorskom groblju. Još uvijek nije stigla da je ispuni.
Direktor Građanske alijanse Boris Raonić se na svom FB profilu podsjetio da je država usvojila Zakon o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, kojim je opredijeljeno preko četiri miliona za prvih par godina Fondaciji koju vodi princ Nikola, koji povrh toga ima platu u visini Predsjednikove. Pa se zapitao – Šta, pobogu, radi taj čovjek?
Samo, da je princu Nikoli vraćena i sva imovina Petrovića u Crnoj Gori, brigu o nasljeđu ove dinastije trebalo bi da vodi država. A šta ona radi?
Ministarstvo kulture je rastumačilo zakonsku proceduru – ,,prema Zakonu o zaštiti kulturnih dobara držalac kulturnog dobra dužan je da kulturno dobro čuva, pravilno koristi, redovno održava i da blagovremeno sprovodi druge propisane ili utvrđene mjere zaštite, kao i da najkasnije u roku od osam dana, prijavi Upravi za zaštitu kulturnih dobara svaku pravnu i fizičku promjenu na kulturnom dobru”. Ono što nijesu objasnili je da li oni optužuju Mitropoliju da nisu čuvali i održavali grobove Petrovića ili je istina da se na njima ništa ne može uraditi bez saglasnosti državnih institucija koje su i ovaj put zatajile.
Onda se nastavlja lament Ministarstva: ,,Nedopustivo je da se navedeno kulturno dobro nalazi u takvom stanju, usljed čega očekujemo brzu i odlučnu reakciju po našoj prijavi… Nemar prema grobovima, u najmanju ruku pokazuje i odnos prema dinastiji Petrović i prema crnogorskom nasljeđu i identitetu. Zbog toga, izražavamo nadu da u budućnosti nećemo biti svjedoci sličnih opominjućih situacija”.
Čiji odnos? Ministar kulture Aleksandar Bogdanović je Cetinjanin. Teško je zamisliti da od silnih opštinskih, partijskih i državnih obaveza nije tolike godine imao kad da prošeta do manastira i vidi u kakvom su stanju grobovi Petrovića.
Katastrofalno stanje su detektovale i službe Ministarstva. Stručni tim projekta Revalorizacija kulturnih dobara Crne Gore, napisao je da su još 2014. godine uočena oštećenja grobova. Sve je ilustrovano i fotografijama, koje potvrđuju da se od 2014. do danas ništa nije mijenjalo nabolje što se tiče odnosa Ministarstva i institucija prema Petrovićima i državi.
Na društvenim mrežama mnogi su podsjetili i na sudbinu kuće Toma Markova Petrovića, oca Petra II. Zaštićena je zakonom i oburdava se pred tim istim zakonom.
U međuvremenu, saznajemo, da je najmanje 10 nepokretnih spomenika kulture predloženo za brisanje iz Registra kulturnih dobara Crne Gore. Stručni timovi projekta revalorizacije iz 2014. godine su zatražili brisanje uglavnom zbog toga što na terenu nijesu mogli da pronađu kulturna dobra stavljena pod zaštitu pedesetih i šezdesetih godina.
Tako je, na primjer, utvrđeno da na terenu ne postoje tragovi Balšinog dvora i bunara u Baošićima, koji je pod zaštitu stavljen 1957. ,,Ne postoje materijalni tragovi o postojanju kulturnog dobra, niti se bilo ko od velikog broja mještana Baošića sa kojima smo sproveli anketu sjeća ili bilo što zna o ovom kulturnom dobru”, nalazi su stručnjaka.
„U Đenovićima je na mjestu nekadašnje, zakonom zaštićene, Crkve Sv. Ivana danas novoizgrađeni ugostiteljski objekat sa terenom za boćanje”, saopštio je stručni tim i predložio brisanje iz Registra. I dodatna arheološka istraživanja.
Vratimo se Petrovićima. U reagovanju Mitropolije navodi se: ,,Nažalost, ovo groblje je vremenom postalo mjesto za igranje karata, često ga najnesavjesniji koriste i kao toalet, a u posljednje vrijeme je utočište za narkomane, pa i za pse lutalice, što veoma dobro znaju Cetinjani koji duže pamte”.
E ovom našem primitivizmu teško da bi na put stale i bolje duhovne i svjetovne vlasti. Do daljenjeg sve će se svesti na ono da su za štetu i nemar kriva N.N. lica. I da se intenzivno traga za njima.
Kulturno blago krijumčare i DHL-om
O krčmljenju nacionalnog blaga govoreno je krajem prošlog mjeseca i u Skupštini. Poslanica DPS-a Daliborka Pejović iznijela je fascinantne podatke. „Imam informacije iz carina da je skoro DHL pošta sasvim slučajno, metodom uzorka, otkrila vjerovatno nelegalni tok arheološkog blaga, nalazišta i pokretnih kulturnih dobara, kojima se niti zna porijeklo, niti trag, niti konačno odredište”.
Pejović je ispoljila zebnju da to nije jedina pošiljka, te da su mnoge druge prošle ili neopaženo, ili nijesu istražene na adekvatan način, i istakla da to znači da su muzealije i kulturna pokretna dobra u velikoj opasnosti.
Ona je usput postavila poslaničko pitanje ministru kulture Aleksandru Bogdanoviću o donošenju Plana zaštite u Narodnom muzeju Crne Gore. Pejović je podsjetila da su rezultati projekta revalorizacije kulturnih dobara pokazali nedostatak pravno-tehničke i fizičke zaštite kompletnog pokretnog blaga Crne Gore.
Nakon skandala zbog nestanka 3.000 eksponata iz Narodnog muzeja, na čelo ove institucije je prije dva mjeseca postavljena Anastazija Miranović. Ona je, po preuzimanju dužnosti, kazala da će napraviti analizu stanja. Njen minuli rad kao direktorice Uprave za zaštitu kulturnih dobara, koji je krunisan skandalima oko devastacije Kostajnice i Turskog rta, niko nije detaljno analizirao.
Nedavno, u jeku analiza i ukazivanja da je nužno hitno rješavanje brojnih nevolja u Narodnom muzeju, direktorica je na budvanskoj Citadeli predstavila svoju novu kreatorsku liniju, inspirisanu djelom Petra Lubarde, pod nazivom – Između dana i noći.
Predrag NIKOLIĆ
DANAS, SJUTRA3 sedmice
INTERVJU4 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno1 sedmica
INTERVJU3 sedmice
OKO NAS3 sedmice