Samo tokom dva dana, u Skijalištima Crne Gore razriješen je izvršni  direktor i Odbor direktora, ali i  imenovani novi članovi tog upravljačkog tijela

Državno preduzeće Skijališta Crne Gore, usred zimske sezone, ostalo je bez izvršnog direktora, a istovremeno, i dobilo novi Odbor direktora (OD).  Izvršni direktor Đuro Milošević razriješen je 30. januara, a dva dana kasnije,  Zoricu Vojinović, Ivana Ašanina i Ljiljanu Đukić, članove OD, koji su donijeli tu odluku, razriješila je Vlada. Na njihova mjesta imenovani su Anja Vukićević, Milena Vlahović i Ivan Radević. Odluka sa elektronske sjedice  „starog“ OD da  za v.d. direktora SCG izabere Ljubomira Vukadinovića, donošena je istovremeno sa elektronskom sjednicom Vlade, pa nije validna, objasnili su Monitoru u SCG.

Šture vijesti o unakrsnim razrješenjima u državnom preduzeću vrh  su ledenog brijega koji je okovao poslovanje, ali i višemjesečne  loše odnose u komunikaciji resornog ministarstva i menadžementa, sa razriješenim članovima OD.  Ministar ekonomskog  razvoja i turizma Goran Đurović, minule sedmice,  na novinarsko pitanje šta se Miloševiću zamjera,  preporučio je da se to pitanje postavi razriješenim članovima OD. On je rekao da „novi OD treba da vidi šta će sa pozicijom izvršnog direktora“. Prema nezvaničnim informacijama, vrlo je moguće da Milošević bude  vraćen na funkciju,  što u SCG nijesu željeli da komenatarišu.

Na  osnovu materijala sa elektronske sjednice, na kojoj je razriješen Milošević, a u koju je Monitor imao uvid, članovi OD imali su  podugačak spisak zamjerki na račun  izvršnog direktora. O tome, ipak, ne žele zvanično. U najkraćem, kako piše u obrazloženju odluke o razrješenju, koju je potpisala Vojinović, Milošević je postupao suprotno uputsivima i smjernicama OD, ali i nije informisao to upravljačko tijelo  o važnim segmentima poslovanja SCG.

Bivšem izvršnom direktoru  je zamjereno i zbog činjenice da je, veći dio žičare šestosjeda, koju je kupila država, još uskladišten u magacinima kompanije Zorana Ćoća Bećirovića. Razriješeni članovi OD smatraju da je, od kako se čuva  u magacinima u Bakovićima kod Kolašina,  ta vrijedna imovina bez ikavog nadzora. Ocjenjuju i da je prije toga „direktor društva  njom raspolagao na neadekvatan način, pa je u ovom trenutku potpuno neizvjesno njeno stanje, kako po pitanju uslova skladištenja tako i po pitanju sigurnosti“. Žičara je, krajem 2021.  smještena   u magacine Bećirovića i tu se, navodno, čuva besplatno.  No on  nije u septembru dozvolio preuzimanje žičare,  jer, kako su objasnili iz njegove kompanije, SCG  nije to zatražila,  na zakonom propisan način.

Riječ je o žičari, koja je odlukom Vlade Duška Markovića od 6. novembra 2020, namijenjena je za spajanje budućeg mojkovačkog i bjelopoljskog skijališta – Žarksi i Cmiljača. Prije toga, bila je namijenjena za Durmitor. Markovićeva Vlada je 6. novembra 2020. godine, dva mjeseca nakon što je DPS izgubio vlast na izborima, usvojila informaciju o raskidu ugovora između Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORT), Uprave javnih radova i firme Novi Volvox. To preduzeće bilo je zaduženo za projektovanje i izvođenje radova na izgradnji šestosjedne žičare i četiri kilometra skijaških staza na Savinom kuku. Odustajanje od tog projekta obrazloženo je izričitim zaključcima Savjetodavne misije Centra za svjetsku baštinu pri UNESKO-u. Žičara je nakon toga, o trošku firme Novi Folvox, čuvana u Podgorici, na otvorenom i neuslovno. Mjesečna cijena zakupa zemljišta na kojem je smještena žičara iznosila je 1.000 eura, a obezbjeđivanje tri puta više. To je do maja 2021. godine plaćao Novi Volvox, a potom Skijališta, sve do decembra prošle godine. Navodno, kako je ranije Milošević, objasnio novinarima, ta visoka cijena zakupa, bila je razlog da se državna imovina uskladišti besplatno  u Bećirovićevim magacinima.

Svađa od prije nekoliko mjeseci između mendžmenta državnog i Bećirovićevog skijališta nije omela saradnju ove godine. Odlukom Ministarstva i SCG, državni Ski-centar Kolašin 1600, tokom ove zimske turističke sezone, objedinjen je sa Bećirovićevim Kolašin 1450 u jedan turistički proizvod sa jedinstvenim ski-pasom, po cijeni od 25 eura.  Neizvjesnost kako će prihodi biti dijeljeni i nemogućnost praćenja ključnih parametara, kako bi se odredio broj skijaša na jednom i drugom skijalištu, među glavnim su zamjerkama „starog“ OD na Miloševićev  račun.

„Izvršni direktor informisao je Odbor da je tenderom odabrani dobavljač uspostavio tehničko-informacione preduslove za podjelu prihoda na osnovu broja prolazaka skijaša, vrste, veličine i stanja opreme za transport skijaša, kao i vrste, dužine i stanja ski-staza navedenih ski- centara. Na osnovu tako  dobijenih informacija dostavljenih od strane izvršnog direktora, Odbor je donio odluku o uspostavljanju saradnje i odredio da će buduća saradnja biti preciznije definisana sporazumom između navedenih subjekata. Već 29. decembra prošle godine izvršni direktor je znao da izabrani dobavljač nije u mogućnosti da uspostavi podjelu prihoda od objedinjene usluge ski-centara Kolašin 1600 i Kolašin 1450. Međutim Milošević o tome nije obavijestio OD“, piše u obrazloženju odluke o razrješenju.

U bivšem OD, ocjenjuju da će „prilikom podjele ostvarenih prihoda zavisiti sve od volje ski-resorta Kolašin 1450“ i da će državno preduzeće biti u značajno nepovoljnijoj poziciji, nego prošle godine. Propust izvršnog direktora, kada je u pitanju kašnjenje u iniciranju nabavke nadogradnje sistema za evidenciju skijaša utoliko je veći, piše u obrazloženju odluke, što je ta potreba  bila evidentirana u svim planovima javnih nabavki objavljenim na CEJN-u 2021.  Navodno, da sistem ne može biti instaliran niti se precizno zna koliki  će dio prihoda ići državi, a koliko privatniku, OD je saznao slučajno, krajem januara, zahvaljujući „zalutaloj“ elektronskoj prepisci između mendžementa i Ministarstva.

Đurović, gostujući minule sedmice na TV Vijesti, nije bio precizan kada je govorio o tome na koji način će biti dijeljeni prihodi između države i Bećirovićeve kompanije. Kazao je da će to biti dogovor između mendžmenta dva ski-centra, ali ne i da li će „kolač“ biti dijeljen kao prošle godine.  Lani, kada je svako skijalište ponaosob prodavalo, uz zajedniči, i ski-pasove  za svoj dio infrastrukture, prihod je dijeljen u odnosu 60:40, u korist SCG.

Bivši OD optužuje Miloševića  i za  prekoračenje broja zaposlenih u odnosu na broj određen  Pravilnikom o sistematizaciji radnih mjesta. Navodno 11 je više zaposlenih,  nego što je potrebno. Zaposlenima u SCG tokom prošle jeseni smanjene su zarade za 10 odsto. Sidikat je  prilično neuobičajeno regovao – pohvalio je i dao podršku menadžmentu. Jedan od zaposlenih u Ski-centru Kolašin 1600 Ratko Čogurić je tada reagovao i kazao da je to preduzeće  „na ivici stečaja i u dubokoj krizi, koja nije samo u vezi sa finansijskim stanjem“. Prema njegovim riječima ,,jasne i precizne strategije o daljem razvoju Skijališta nema, a kako stvari stoje neće je zadugo ni biti”. Čogurić tvrdi da ,,različite interesne grupacije već duže smišljeno i podmuklo urušavaju Skijališta Crne Gore i vode ga ka totalnom kolapsu”.

„U najmanju ruku, nemoralno je da skoro svi u menadžmentu Skijališta imaju enormno visoke plate, da predsjednica Odbora direktora prima razne naknade, varijable i apanaže, dok kompanija ostvaruje negativan poslovni rezultat. Poslovni rashodi bez amortizacije i ostalih poslovnih rashoda veći su za 204.000, u odnosu na 2021. godinu, dok većina radnika u Ski-centru Kolašin 1600 prima platu od 450 eura”, objašnjava Čogurić.

U obrazloženju odluke o razrešenju Miloševića, koja je poslata i na adresu Ministarstva, krive ga i za neracionalno trošenje novca za službena putovanja, ali i privilegovanje i nezakonito unaprjeđenje pojedinih zaposlenih. Na sve te optužbe Milošević ne želi da odgovara, napominjući da je „radio sve  u skladu sa zakonom“.

Uprkos burama, na kolašinskom skijalištu tvrde da obaraju rekorde kada je o posjeti riječ. O tim uspjesima,  uporedo,  u medijima govore i Đurović i razriješeni Milošević. Sa skijališta je nedavno i premijer Dritan Abazović, najavio da će Kolašin uskoro biti „bolji od Davosa“.

                                                                                       Dragana ŠĆEPANOVIĆ