Povežite se sa nama

Izdvojeno

SKIJALIŠTA CRNE GORE BEZ DIREKTORA:  Vrijeme da se čuju tajne

Objavljeno prije

na

Samo tokom dva dana, u Skijalištima Crne Gore razriješen je izvršni  direktor i Odbor direktora, ali i  imenovani novi članovi tog upravljačkog tijela

 

Državno preduzeće Skijališta Crne Gore, usred zimske sezone, ostalo je bez izvršnog direktora, a istovremeno, i dobilo novi Odbor direktora (OD).  Izvršni direktor Đuro Milošević razriješen je 30. januara, a dva dana kasnije,  Zoricu Vojinović, Ivana Ašanina i Ljiljanu Đukić, članove OD, koji su donijeli tu odluku, razriješila je Vlada. Na njihova mjesta imenovani su Anja Vukićević, Milena Vlahović i Ivan Radević. Odluka sa elektronske sjedice  „starog“ OD da  za v.d. direktora SCG izabere Ljubomira Vukadinovića, donošena je istovremeno sa elektronskom sjednicom Vlade, pa nije validna, objasnili su Monitoru u SCG.

Šture vijesti o unakrsnim razrješenjima u državnom preduzeću vrh  su ledenog brijega koji je okovao poslovanje, ali i višemjesečne  loše odnose u komunikaciji resornog ministarstva i menadžementa, sa razriješenim članovima OD.  Ministar ekonomskog  razvoja i turizma Goran Đurović, minule sedmice,  na novinarsko pitanje šta se Miloševiću zamjera,  preporučio je da se to pitanje postavi razriješenim članovima OD. On je rekao da „novi OD treba da vidi šta će sa pozicijom izvršnog direktora“. Prema nezvaničnim informacijama, vrlo je moguće da Milošević bude  vraćen na funkciju,  što u SCG nijesu željeli da komenatarišu.

Na  osnovu materijala sa elektronske sjednice, na kojoj je razriješen Milošević, a u koju je Monitor imao uvid, članovi OD imali su  podugačak spisak zamjerki na račun  izvršnog direktora. O tome, ipak, ne žele zvanično. U najkraćem, kako piše u obrazloženju odluke o razrješenju, koju je potpisala Vojinović, Milošević je postupao suprotno uputsivima i smjernicama OD, ali i nije informisao to upravljačko tijelo  o važnim segmentima poslovanja SCG.

Bivšem izvršnom direktoru  je zamjereno i zbog činjenice da je, veći dio žičare šestosjeda, koju je kupila država, još uskladišten u magacinima kompanije Zorana Ćoća Bećirovića. Razriješeni članovi OD smatraju da je, od kako se čuva  u magacinima u Bakovićima kod Kolašina,  ta vrijedna imovina bez ikavog nadzora. Ocjenjuju i da je prije toga „direktor društva  njom raspolagao na neadekvatan način, pa je u ovom trenutku potpuno neizvjesno njeno stanje, kako po pitanju uslova skladištenja tako i po pitanju sigurnosti“. Žičara je, krajem 2021.  smještena   u magacine Bećirovića i tu se, navodno, čuva besplatno.  No on  nije u septembru dozvolio preuzimanje žičare,  jer, kako su objasnili iz njegove kompanije, SCG  nije to zatražila,  na zakonom propisan način.

Riječ je o žičari, koja je odlukom Vlade Duška Markovića od 6. novembra 2020, namijenjena je za spajanje budućeg mojkovačkog i bjelopoljskog skijališta – Žarksi i Cmiljača. Prije toga, bila je namijenjena za Durmitor. Markovićeva Vlada je 6. novembra 2020. godine, dva mjeseca nakon što je DPS izgubio vlast na izborima, usvojila informaciju o raskidu ugovora između Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORT), Uprave javnih radova i firme Novi Volvox. To preduzeće bilo je zaduženo za projektovanje i izvođenje radova na izgradnji šestosjedne žičare i četiri kilometra skijaških staza na Savinom kuku. Odustajanje od tog projekta obrazloženo je izričitim zaključcima Savjetodavne misije Centra za svjetsku baštinu pri UNESKO-u. Žičara je nakon toga, o trošku firme Novi Folvox, čuvana u Podgorici, na otvorenom i neuslovno. Mjesečna cijena zakupa zemljišta na kojem je smještena žičara iznosila je 1.000 eura, a obezbjeđivanje tri puta više. To je do maja 2021. godine plaćao Novi Volvox, a potom Skijališta, sve do decembra prošle godine. Navodno, kako je ranije Milošević, objasnio novinarima, ta visoka cijena zakupa, bila je razlog da se državna imovina uskladišti besplatno  u Bećirovićevim magacinima.

Svađa od prije nekoliko mjeseci između mendžmenta državnog i Bećirovićevog skijališta nije omela saradnju ove godine. Odlukom Ministarstva i SCG, državni Ski-centar Kolašin 1600, tokom ove zimske turističke sezone, objedinjen je sa Bećirovićevim Kolašin 1450 u jedan turistički proizvod sa jedinstvenim ski-pasom, po cijeni od 25 eura.  Neizvjesnost kako će prihodi biti dijeljeni i nemogućnost praćenja ključnih parametara, kako bi se odredio broj skijaša na jednom i drugom skijalištu, među glavnim su zamjerkama „starog“ OD na Miloševićev  račun.

„Izvršni direktor informisao je Odbor da je tenderom odabrani dobavljač uspostavio tehničko-informacione preduslove za podjelu prihoda na osnovu broja prolazaka skijaša, vrste, veličine i stanja opreme za transport skijaša, kao i vrste, dužine i stanja ski-staza navedenih ski- centara. Na osnovu tako  dobijenih informacija dostavljenih od strane izvršnog direktora, Odbor je donio odluku o uspostavljanju saradnje i odredio da će buduća saradnja biti preciznije definisana sporazumom između navedenih subjekata. Već 29. decembra prošle godine izvršni direktor je znao da izabrani dobavljač nije u mogućnosti da uspostavi podjelu prihoda od objedinjene usluge ski-centara Kolašin 1600 i Kolašin 1450. Međutim Milošević o tome nije obavijestio OD“, piše u obrazloženju odluke o razrješenju.

U bivšem OD, ocjenjuju da će „prilikom podjele ostvarenih prihoda zavisiti sve od volje ski-resorta Kolašin 1450“ i da će državno preduzeće biti u značajno nepovoljnijoj poziciji, nego prošle godine. Propust izvršnog direktora, kada je u pitanju kašnjenje u iniciranju nabavke nadogradnje sistema za evidenciju skijaša utoliko je veći, piše u obrazloženju odluke, što je ta potreba  bila evidentirana u svim planovima javnih nabavki objavljenim na CEJN-u 2021.  Navodno, da sistem ne može biti instaliran niti se precizno zna koliki  će dio prihoda ići državi, a koliko privatniku, OD je saznao slučajno, krajem januara, zahvaljujući „zalutaloj“ elektronskoj prepisci između mendžementa i Ministarstva.

Đurović, gostujući minule sedmice na TV Vijesti, nije bio precizan kada je govorio o tome na koji način će biti dijeljeni prihodi između države i Bećirovićeve kompanije. Kazao je da će to biti dogovor između mendžmenta dva ski-centra, ali ne i da li će „kolač“ biti dijeljen kao prošle godine.  Lani, kada je svako skijalište ponaosob prodavalo, uz zajedniči, i ski-pasove  za svoj dio infrastrukture, prihod je dijeljen u odnosu 60:40, u korist SCG.

Bivši OD optužuje Miloševića  i za  prekoračenje broja zaposlenih u odnosu na broj određen  Pravilnikom o sistematizaciji radnih mjesta. Navodno 11 je više zaposlenih,  nego što je potrebno. Zaposlenima u SCG tokom prošle jeseni smanjene su zarade za 10 odsto. Sidikat je  prilično neuobičajeno regovao – pohvalio je i dao podršku menadžmentu. Jedan od zaposlenih u Ski-centru Kolašin 1600 Ratko Čogurić je tada reagovao i kazao da je to preduzeće  „na ivici stečaja i u dubokoj krizi, koja nije samo u vezi sa finansijskim stanjem“. Prema njegovim riječima ,,jasne i precizne strategije o daljem razvoju Skijališta nema, a kako stvari stoje neće je zadugo ni biti”. Čogurić tvrdi da ,,različite interesne grupacije već duže smišljeno i podmuklo urušavaju Skijališta Crne Gore i vode ga ka totalnom kolapsu”.

„U najmanju ruku, nemoralno je da skoro svi u menadžmentu Skijališta imaju enormno visoke plate, da predsjednica Odbora direktora prima razne naknade, varijable i apanaže, dok kompanija ostvaruje negativan poslovni rezultat. Poslovni rashodi bez amortizacije i ostalih poslovnih rashoda veći su za 204.000, u odnosu na 2021. godinu, dok većina radnika u Ski-centru Kolašin 1600 prima platu od 450 eura”, objašnjava Čogurić.

U obrazloženju odluke o razrešenju Miloševića, koja je poslata i na adresu Ministarstva, krive ga i za neracionalno trošenje novca za službena putovanja, ali i privilegovanje i nezakonito unaprjeđenje pojedinih zaposlenih. Na sve te optužbe Milošević ne želi da odgovara, napominjući da je „radio sve  u skladu sa zakonom“.

Uprkos burama, na kolašinskom skijalištu tvrde da obaraju rekorde kada je o posjeti riječ. O tim uspjesima,  uporedo,  u medijima govore i Đurović i razriješeni Milošević. Sa skijališta je nedavno i premijer Dritan Abazović, najavio da će Kolašin uskoro biti „bolji od Davosa“.

                                                                                       Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

ZORAN BEĆIROVIĆ, KONTINUITET NASILJA NAD NOVINARIMA I KRITIČARIMA: Do kada?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića, nije incident. To je kontinuitet svestrane nasilničke prakse Zorana Ćoća Bećirovića. Pitanje je: hoće li država konačno stati na put tom nasilju? Ili će učinjenost i novac neformalnog gospodara Kolašina prevagnuti i kod sadašnjih vlasti

 

 

Novinari su ponovo bili meta kontroverznog biznismena i njegovih tjelohranitelja. Osnovni sud u Podgorici odredio je pritvor do 30 dana Zoranu Ćoću Bećiroviću, Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću, dok je Bećirovićev sin Luka nakon tužilačkog pritvora pušten na slobodu. Njih su četvorica osumnjičeni da su u nedjelju veče, verbalno a potom i fizički, napali novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića.

“Osnovano se sumnja da su osumnjičeni kritičnom prilikom u alkoholisanom stanju Ani Raičković uputili veći broj grubih uvreda i ozbiljnih prijetnji, prepoznajući je kao novinarku koja je u više navrata u svojim tekstovima u okviru crne hronike pisala o pojedinim osumnjičenim licima”, saopšteno je iz Osnovnog suda. “Osumnjičeni Bećirović i Mijatović su istu fizički napali na način što su je uhvatili rukama za kosu i vukli je, usljed čega je glavom udarala po unutrašnjosti svog vozila u kojem se nalazila, dok  je osumnjičeni Mijatović istovremeno držao za vrat i stiskao, a nakon čega su polomili staklo na zadnjem vjetrobranskom staklu njenog vozila “, navodi se dalje.

U saopštenju u kom se obrazlaže odluka o određivanju sudskog pritvora, navedeno je da su osumnjičeni “fizički nasrnuli na Gagovića i Arapovića, isključivo iz razloga što su uvidjeli da se radi o osobama bliskim Raičković i to na način što su Gagoviću zadali više udaraca pesnicama i nogama u predjelu glave i tijela, dok su Arapovića pokušali nasilno izvući iz vozila, kada je imao namjeru da se udalji sa lica mjesta. Sva oštećena lica su zadobila povrede u predjelu glave i tijela.”

Napadanuta novinarka dala je detaljniji opis nasilja koji je pretrpjela, skupa sa svojim bližnjima. Izdvajamo dio koji opisuje šta se desilo kada je sjela u automobil i  pokušala da ode sa mjesta gdje je napadnuta, ispred lokala brze hrane Gurman u Bloku V.  On, možda, najpotpunije  ilustruje bezobzirnost siledžija. “Tada je grupa napadača došla do mene, otvorili su vrata i Mijatović me stezao za vrat i govorio: Reci kako se zove momak (njen sin – prim. Monitora). Nijesam htjela, a on je ponavljao da kažem, jer će ga, prijetio je, svakako naći, a ako ne progovorim, mene ubiti”. Uporedo, svjedoči novinarka, dok je Mijatović držao za vrat, Bećirović je uhvatio za kosu i lupao joj glavu o vrata vozila. “Kad su me pustili, a ovaj (osumnjičeni Dukić) mi sugerisao da se udaljim, Bećirović je uzeo nešto, udario u auto i slomio mi zadnje staklo.”

Iako je opis događaja sličan onom u saopštenju Osnovnog suda, konačni zaključci čude: “Pritvor je određen zbog opasnosti od ponavljanja djela u odnosu na Mijatovića i Dukića, budući da su ranije osuđivani zbog krivičnih djela sa elementima nasilja, dok je u odnosu na Bećirovića pritvor određen zbog opasnosti da će učiniti krivično djelo kojim prijeti, imajući u vidu činjenicu da je osnovano sumnjiv da je kritičnom prilikom uputio prijetnje oštećenoj…”.

Ispada da je Bećirović osnovano sumnjiv ne zato što je fizički napao novinarku, već samo zato što je vrijađao i prijetio. To je u suprotnosti sa njenim tvrdnjama, ali i opisom događaja koji je tužilaštvo podnijelo uz zahtjev za određivanje pritvora, a sud prihvatio. Uz malu intervenciju koja bi u nastavku postupka mogla biti od velike koristi Bećiroviću.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVEMBAR PUN SLUŽBENIH PUTOVANJA U VLADINOM OFISU: Skupo, a ne vrijedi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim što je pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice, još neobičnije su  međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nisu u njihovoj nadležnosti. I od kojih zemlja baš i nema neku korist, a košta nas papreno.  Doduše i kod kuće nas koštaju

 

 

Ko je ovih dana zalutao na sajt Vlade Milojka Spajića, imao je razloga da se makar blago začudi.  U odjeljku Kalendar aktivnosti,  u kojoj Vlada najavljuje događaje za ovu i narednu sedmicu,  mahom su službena putovanja ministara/ki i njihovih delegacija.  Doduše, u Kalendaru se našla i rijetka unutrašnja aktivnost izvršne vlasti – ministar poljoprivrede Vladimir Joković uručio je 11. novembra 11 snjegočistača za sjever Crne Gore.  Bar je neko u zemlji.Ne samo zbog vremenskih nepogoda, nego i zbog predstojećih izbora u Budvi.

Jasno, premijer, potpredsjednici i ministri moraju da putuju i vode međunarodne aktivnosti.No, pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice. Još neobičnije su međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nijesu u njihovoj naležnosti. Iod kojih zemlja baši nema neku korist, a košta nas papreno. Doduše i kod kuće nas koštaju, a korist za zemlju je počesto upitna.

Prema kalendaru aktivnosti, ministar za urbanizam i prostorno planiranje Slaven Radunović će u novembru biti odsutan iz zemlje deset dana, od 14. do 24. novembra.  Iz Ženeve, u kojoj će biti dva dana, odletjet će  u Baku. Na sedam dana.

Radunović će u Ženevi već biti kada ovaj broj Monitora bude u štampi. Odlazi na Forum Kran Montana, koji je ove godine posvećen temi globalne bezbjednosti. Šta će minnistar urbanizma na konferenciji o bezbjednosti i je li to bio baš naš najbolji odabir, nije obrazloženo u Predlogu platforme koju je Radunović priložio kad se kandidovao za put. U vrlo oskudnom obrazloženju navodi se  tema Foruma, a ne i svrha Radunovićevog prisustva.

“Teme koje će se na ovom skupu obrađivati pokrivaju oblasti geostrategije, upravljanja međunarodnim poslovima u cilju borbe protiv terorizma, bezbjednosni problemi koji vrše uticaj na javni prostor, pomorski aspekti globalne bezbjednosti, finansije/bankarstvo i sajber bezbjednost, energetska sigurnost, zdravstvena bezbjednost, bezbjednost životne sredine, bezbjednost hrane, rudarstvo kao komponenta ekonomske sigurnosti, bezbjednost kritične infrastrukture…”,, stoji u Predlogu.  Teško da će Radunović imati šta da kaže na temu recimo sajber bezbjednosti, obzirom da u Ministartsvu imaju tehničkih problema čak i sa faksom,  kad treba odgovoriti na pitanja javnosti. Možda ovo “bezbjednost kritične infrastrukture”.

U Ženevi je sa ministrom Radunovićem i Andrej Orlandić, v.d. generalnog direktora Direktorata za strateške odnose i komunikacije.  “Troškovi članova delegacije procjenjuju se na 5.867,50EUR”, navodi se u Predlogu. I padaju na račun Ministarstva, odnosno građana.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RASTU RAČUNI ZA STRUJU, VODU…: Disanje je džabe, ali nije zdravo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Struja možda neće poskupjeti ali će računi za struju biti veći. Ovo možda tu je zbog činjenice da EPCG još nije odlučila da li će, prvi put u ovoj deceniji, povećati cijenu kilovata koje isporučuje domaćim potrošačima. Pretpostavlja se da će, nakon poruka vladinih čelnika, pokušati da odlože neminovno poskupljenje

Ono što je, zapošljenima, Vlada dodala na platu programom Evropa sad 2, počeće već od januara da se vraća u državni trezor, preko prihoda državnih (sistem EPCG) i lokalnih komunalnih preduzeća. Nova godina donijeće nove, veće, račune za struju, vodu i kanalizaciju, odvoz i deponovanje smeća… Neka će poskupljenja biti manja, druga veća, ali će se svako od njih osjetiti u troškovniku crnogorskih domaćinstava.

Ipak, premijer Milojko Spajić ne da se lošim vijestima. “Zbog Evrope sad 2 neće biti nikakvih povećanja nigdje”, obećao je prošle nedjelje prkoseći činjenicama. “Neće biti povećanja cijena struje od januara 2025. godine”, pridodao je predsjednik Vlade, naglasivši kako pokret Evropa sad (PES), u opštinama gdje je dio lokalnih vlasti, “neće dozvoliti povećanje cijena vode”.

Prvi dio iznijetih tvrdnji, koji se tiče cijena električne energije, pojasnio je, već sjutradan, ministar energetike Saša Mujović. Manje naklonjeni premijeru Spajiću rekli bi kako ga je ministar Mujović – demantovao.

Odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini CG, Mujović je saopštio kako 1. januara neće doći do povećanja cijene aktivne električne energije (to je cijena po kojoj nam EPCG prodaje svoje kilovate, bez dodatnih troškova), ali bi moglo doći do uvećanja računa za struju. Otprilike, izračunao je ministar, jedan euro na prosječni mjesečni račun od 30 eura. “Postoji jedna stavka na računima nad kojom ni ministarstvo ni premijer nemaju ingerencije”, edukovao je ministar poslanike i ovdašnju javnost. “Zove se troškovi korišćenja prenosnog i distibutivnog sistema tzv. regulatorno dozvoljeni prihod koji reguliše Regulatorna agencija. Ako se desi, a sjednica će biti 18. novembra, da Agencija odobri veći prihod za CEDIS i CGES, neminovno je da od 1. januara, računi budu uvećani za tu stavku.“

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo