Povežite se sa nama

OKO NAS

SKI-CENTRI PRED POČETAK TURISTIČKE ZIME: Čeka se snijeg i razumijevanje vlade

Objavljeno prije

na

Jedino nedostatak snijega može pokvaritri predstojeću turističku sezonu u crnogorskim ski centrima, kažu u većini crnogorskih skijališta. Uglavnom su, tvrde, obavljene sve pripreme, računa se na domaće, goste iz regiona, ali i one s daljih odredišta. Cijene su, uglavnom, kao i lani.

Malo je ulagano u infrastrukturu, nema većih novina, pa skijaše čeka ista ponuda kao i prošle zime. Turistički poslenici uglavnom su osjetljivi na kritike, pa smatraju da je i prethodna sezona bila pripremljena bez grešaka, te da nema mnogo toga što bi trebalo popravljati.

Na durmitorskim skijalištima Savin kuk i Javorovača obavljene su sve pripreme za zimsku sezonu. Završene su, objašnjavaju u menadžmentu, i administrativne procedure i sad se samo čeka snijeg.

Ako ne dočekaju snijeg na vrijeme, onda treba čekati bar odgovarajući pad temperature, kako bi mogao da radi sistem za proizvodnju vještačkog snijega. Taj sistem Žabljačani su dobili na korišćenje od Olimpijskog centra Jahorina. Na Savinom kuku sezona će zvanično početi 15. decembra, a gostima nude isto što i lani, bar kada je riječ o ski-infrastrukturi. Međutim, do skijališta će gosti predstojeće zime stizati novoizgrađenom saobraćajnicom, a urađen je i novi parking.

I u Ski-centru Kolašin sezona će početi sredinom decembra. Tokom minulih mjeseci nije bilo novih ulaganja u to skijalište, osim što su uređene staze i servisirane žičare i mehanizacija. Ako ne padne snijeg, kaže direktorica Dijana Bulatović, i oni se nadaju da će temperatua biti dovoljno niska da omogući proizvodnju vještačkog snijeg.

Taj ski-centar ima 16,5 kilometara staza. One su klasifikovane i obilježene kao lake, srednje teške i teške, što omogućava da ih koriste i početnici, ali i najzahtjhevniji skijaši. Planirano je da tokom predstojeće sezone budu u funkciji ski-liftovi Ključ i Jezerine, kao i žičare Ćupovi i Vilina voda, čiji je kapacitet oko 5.500 skijaša na sat. Dok Žabljačani imaju i Gradsko skijalište Javorovača, koje raspolaže sa dva ski-lifta za odrasle i djecu, u Kolašinu je taj projekat samo u planovima nekolicine entuzijasta.

U turističku zimu Kolašinci će ući, najvjerovatnije, i sa novim skijalištem Kolašin 1600. Skupi projekat započet prije nekoliko godina državnim novcem, spreman je za otvaranje, ako Vlada pomogne. Kako su nedavno iz preduzeća Skijališta Crne Gore, koje upravlja tim i skijalištima na prostoru Bjelasice i Komova, Durmitora, Hajle i drugih planina, obavijestili Vladu, da bi novi kolašinski ski-centar počeo sezonu potrebno je 250.800 eura. S obzirom na strukturu skijališta Kolašin 1600, kaže se u informaciji, neophodno je za funkcionisanje skijališta angažovati i određeni broj radnika.

,,Pored toga, da bi se spremno dočekala predstojeća zimska sezona neophodno je ispuniti i određene preduslove predviđene Zakonom o skijalištima Crne Gore, a takođe je potrebno i nabaviti dodatnu pokretnu opremu kako bi se zaokružila organizacija uspješnog rada skijališta Kolašin 1600″, napisali su Vladi, odnosno Ministarstvu održivog razvoja i turizma iz preduzeća Skijališta Crne Gore.

Rashodi su planirani za parking sistem, nabavku uniformi, nabavku tri vozila, sistema radio veze, nabavku opreme za ugostiteljstvo, opreme za kancelarije, alata i inventara za održavanje, nabavku razglasnog uređaja i izradu info table…

Prema zvaničnim informacijama, država je u projekat Kolašin 1600 uložila 50 miliona eura. Infrastrukturu drugog ski centra na Bjelasici čine oko 4,6 kilometra staza i žičara „šestosjed”. Planirano je da tokom prve sezone počne da radi restoran, čiji je kapacitet 400 mjesta, kao i skijašnica za izdavanje ski-opreme.

Bez finansijskih, kadrovskih i ostalih problema, kako kužu, prve goste čekaju na Hajli i Vučju. To su ski-centri čija su prednost povoljnije cijene u odnosu na Žabljak i Kolašin, ali za zahtjevnije skijaše, mana tih skijališta je siromašnija infrastruktura i znatno kraće ski staze.

„Nije još završen projekat vještčkog osnježivanja, ali se nadmo da će snijega biti dovoljno. Prvi gosti su nam domaći, ali i Dubrovčani. Počećemo krajem decembra i nadamo se uspješnoj sezoni”, kazao je Vidoje Perović iz Ski-centra Vučje.

Zvaničnu idilu u ski centrima pred turističku zimu remeti priča sa Ski centra Lokve kod Berana. Vlasnik tog skijališta Dejan Guberinić ne krije da je početak sezone neizvjestan, a za to, objašnjava, menžment nije kriv.

„Otvaranje sezone zavisi od odgovora nadležnih institucija na zahtjeve, koje smo nedavno poslali. Imamo probelema s parcelama, koje su privatno vlasništvo, a na kojima su staze našeg ski-centra. Zbog toga nijesmo mogli ni da uredimo staze na propisan način. Dok se to ne riješi niti bih detaljnije pričao na tu temu niti mogu obećati da će skijalište funkcionisati predstojeće zime”, kazao je Guberinić.

Prema nezvaničnim informacijama, vlasnici parcela nijesu ni ove godine dozvolili uređenje staza. Lani su tužili vlasnike ski-centra zbog sječe smrče, što je bio dio redovnih poslova na pripremama za sezonu, pa sada čekaju da država arbitrira u konfliktu. Od ishoda zavisi i ulaganje u tamošnji hotel. S obzirom na to navjerovatnije je da će Beranci na skijanje naredne zime morati dalje od skijlišta na Smiljevici.

To skijalište poslije deceniju i po propadanja, privatizovano je prošle godine, a novi vlasnici, braća Gubrenići, tada su najavili izgradnju nove, dugačke žičare, od hotela pa sve do vrha planine na preko hiljadu i osamsto metara visine. Guberinići su Lokve kupili od Rusa Alana Alikova.

Dok se skijališta s manje ili više uspjeha pripremaju za predstojeću sezonu, preduzeće Skijališta Crne Gore, koje je mjesecima nakon osnivanja 2017. godine postojalo samo na papiru, osnovnih sredstava još nema. Kako, za sada, upravlja samo Ski-centrom Kolašin 1600, tek puštanjem u rad tog skijališta i preduzeće će početi da funkcioniše. Kako se vidi iz informacije koju su poslali Vladi, a koju je potpisao vd izvršnog direktora Miloš Popović, preduzeće, čije je sjedište u Mojkovcu, nema ni svoje prostorije. Adaptacija zgrade, čiji će dio biti namijenjen tome, tek treba da počne. Nemaju ni prihoda, ali su planirali da potroše čak 60.000 eura za plate u posljednja dva mjeseca ove godine. To se odnosi, kako su informisali Vladu, na zarade 19 zaposlenih u upravi preduzeća i 43 radnika novog kolašinskog ski-centra, kao i na angažovanje „stručnjaka iz oblasti, koje nijesu osnovna djelatnost”. Planirano je da, kako piše u informaciji, potroše 30. 000 eura na marketing i polovinu tog iznosa na električnu energiju i gorivo. Terensko vozilo platiće oko 20.000 eura, a ono će biti na raspolaganju izvršnom direktoru.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo