Povežite se sa nama

Izdvojeno

SKI CENTAR LOKVE: U funkciji i pored barijera

Objavljeno prije

na

Dejan Guberinić, jedan od vlasnika koji su ovaj ski centar, za koji su Beranci posebno vezani, kupili prije više godina, kazao je Monitoru da su odlučili da ove godine, uprkos neriješenim administrativnim barijerama, stave skijališta u funkciju

 

Skijališta Ski centra Lokve kod Berana poslije tri godine pauze, biće spremna za skijašku sezonu, ukoliko vremenske prilike budu išle na ruku i bijelog pokrivača bude u dovoljnim količinama. Tako je pokazana spremnost vlasnika da ne odustaju od ovog skijališta, što je u jednom trenutku bilo dovedeno u pitanje.

Dejan Guberinić, jedan od vlasnika koji su ovaj ski centar, za koji su Beranci posebno vezani, kupili prije više godina, kazao je Monitoru da su odlučili da ove godine, uprkos neriješenim administrativnim barijerama, stave skijališta u funkciju.

„Mnogo građana nas zove i interesuje se hoće li ovo popularno skijalište raditi. Pošto Hotel Lokve još nismo u potpunosti rekonstruisali, imamo odličnu saradnju sa ugostiteljima koji su na Lokvama izgradili solidne kapacitete, tako da ćemo pokušati da svima izađemo u susret i da ove sezone radimo“ – kaže Guberinić.

On  dodaje da će u funkciji biti žičara dvosjedežnica i glavna staza, ski lift na stazi u poznatijoj pod nazivom Skrivena, kao i bebi lift.

„Odradili smo sve pripreme. Dugo smo brat i ja razmišljali i odlučili smo da poslije tri godine pauze, stavimo skijališta u funkciju. Prije dvije godine kada je bilo snijega u izobilju, zbog administrativnih prepreka nismo željeli da radimo. Sada osjećamo spremnost da se ti problemi prevaziđu, i ako bude snijega, skijališta će sigurno raditi“ – priča Guberinić.

Očekuju da se uporedo sa skijaškom sezonom konačno rješavaju i  administrativne barijere. Odnosno,da im resorno ministarstvo i Direkcija za nekretnine  omoguće takozvano upisivanje službenosti na parcelama, kako ne bi morali da čekaju i pojedinačno skupljaju saglasnosti za pripremu staza od dvadesetak vlasnika zemljišta na kojima se nalaze skijaške staze.

Dejan Guberinić kaže da od sudbine skijališta zavise i dalji radovi na rekonstrukciji istoimenog hotela, koji idu nešto sporijom dinamikom: “Negdje se, da li slučajno, zagubila papirologija vezana za ovo skijalište, i ono trenutno kao da ne postoji. Naravno da se postavlja pitanje kako je to moguće, i kako ga je bilo moguće izgraditi u vrijeme SFRJ a da sada nema dokumentacije“.

Njega i brata je obradovala je činjenica da su ušli u trag dokumentaciji iz vremena kada je podignut kredit, da bi se isplatili vlasnici zemljišta.

„Ono što ja intimno vjerujem je da je ta dokumentacija negdje „izgubljena“, ali sam isto tako siguran da postoje negdje, u nekim arhivima i katastraskim knjigama, tragovi o tome da su vlasnici zemljišta isplaćeni, a onda su u onom haosu koji je nastupio ponovo prepisivali na sebe. Nešto od dokumentacije u međuvremenu smo našli“ – otkriva Guberinić.

Poslije deceniju i po propadanja Ski centar Lokve sa istoimenim hotelom, koji je nekada radio u sklopu najboljeg hotelsko turističkog preduzeća u regionu, HTP „Berane“,  kupili su braća Guberinić iz Berana, sa velikim planovima za njegovu i zimsku i ljetnju valorizaciju. Najstariji brata, Dragan vlasnik je neke vrste domova za stare u Švajcarskoj, i jedne godine je dovodio Švajcarce ovdje.

Oni su tada biti oduševljeni Lokvama, Cmiljevicom i njenim prirodnim ljepotama. Upravo je tada napravljen plan da centar zimi radi kao skijalište, a ljeti kao planinsko odmaralište gdje bi Dragan organizovano dovodio ture stranih turista starije dobi.

Ovaj ski centar nalazi se na planini Cmiljevici, na nadmorskoj visini od 1350 do 1800 metara. Hotel je lociran odmah pored magistralnog puta za Rožaje, na četrnaestom kilometru od Berana.

Otvoren je u prvoj polovini osamdesetih godina prošlog vijeka i to je bilo vrijeme pravog procvata. Tada je predstavljao tek otkriveni biser, posebno za turiste iz Vojvodine, koji su, skupa sa Berancima, podigli i čitavo vikend naselje u njegovoj neposrednoj blizini.

Uspijevao je da radi i devedestih godina, u vremenima krize i inflacije, sve do rata na Kosovu, kada su u hotel smještene izbjeglice. Istina, od novca dobijenog izdavanjem hotela na Cmiljevici i u Andrijevici, u teškim i siromašnim godinama, preživljavalo je kompletno hotelsko-turističko preduzeće.

Zato je 2003. godine privatizacija ove kompanije dočekana sa velikim nadama, ali se ispostavilo da društvo okupljeno oko firme »Euroturist GMBH« nije bilo ozbiljno. Sve je vrlo brzo otišlo na doboš i pod bankarske zapljene. Ski centra »Lokve« je poslije toga, 2006. godine, još jednom promijenio vlasnika, izvjesnog Rusa Alena Alikova, ali ni on nije ispunio bajkolika obećanja.

Lokalpatriotski vezani za Berane i ovo skijalište, Guberinići su, tako, u startu imali velike planove, ali su se pojavili problemi sa vlasnicima zemljišta na kojima se nalaze staze. Oni ističu da ne žele nikom da uskrate pravo na imovinu, samo traže da država po Zakonu o skijalištima upiše službenost nad tim stazama, da bi oni zimi migli da ih koriste.

Monitor je pisao ljetos o tome kako je skijašku stazu u Skrivenoj kupio privatnik, koji je potom isparcelisao i namjeravao prodaje za vikendice, ili da sam izgradi vikend naselje. Pored staze koja je tu postojala još iz vremena kada su pored Žabljaka, skijaške staze postojale još jedino na Turjaku kod Rožaja, i Lokve kao najatraktivnija lokacija za ovaj region.

Ski centar Lokve ima značajne prednosti u odnosu na druge zimske centre, prije svega zbog svog mjesta, odmah uz magistralni put Berane – Rožaje, i dalje prema Srbiji, koji nikada nije zatvoren za saobraćaj. Do njega se iz Berana stiže za petnaest minuta, koliko je potrebno i iz pravca Rožaja.

Ovaj ski centar za sada je opremljen žičarom dvosjedežnicom koja se na vrhu nastavlja sa dva ski lifta, ukupnog kapaciteta hiljadu skijaša na sat. Dužina postojećih staza je oko pet kilometara. Novi vlasnici imaju mogućnosti da šire kapacitete i otvaraju nove ski staze i uspinjače, ako se posao u koji su ušli pokaže rentabilnim i riješe administrativne barijere.

Ono što je najbitnije braća Guberinić iz Berana hotel Lokve i istoimeni ski centar nijesu, kako tvrde, uzeli za preporodaju, kao što su to činili kupci prije njih. Njihovi planovi za turističku valorizaciju planine Cmiljevice djeluju ubjedljivo i nijesu nerealni.

U međuvremenu je značajan broj stanovnika Berana izgradio čitavo vikend naselje na vrhu Lokvi, uz planove i za dalju gradnju. Tu su i neki dobri ugostiteljski objekti, a njihovi vlasnici su ove godine, za čišćenje puta koji je do vrha asfaltiran, kupili za sebe ratrakt. Pored velikih projekata, kao što je Bjelasica, oni zajedničkim snagama pokušavaju da sačuvaju i ski centar Lokve.

                                                                      Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN ĆOĆO  BEĆIROVIĆ, OSVAJANJE MOĆI: Nasilniku vlast daje mahove

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je Zoran Bećirović postao toliko važan, bogat i, izgledalo je do prošlog ponedjeljka, nedodirljiv? Potraga za tim odgovorom vraća nas više od dvije decenije unazad. Počinje u Moskvi, nastavlja se u Budvi pa doseže, preko Kolašina, do obronaka Bjelasice. Konstanta u priči je Milo Đukanović

 

 

Nakon nedavnog, verbalnog i fizičkog, napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, kontroverzni kolašinski biznismen Zoran Bećirović nalazi se u pritvoru, skupa sa Mladenom Mijatovićem. Njegovi poslovi ne stoje. Država nastavlja da ih pomaže.

U  predloženom zakonu o budžetu za narednu godinu, u dijelu kapitalnog budžeta, imamo najavu više planiranih državnih investicija u poslove koji se direktno dotiču i Bećirovićevih poslovnih interesa na Bjelasici. Za izgradnju garaže za potrebe skijališta Kolašin 1450 i 1600, koja se gradi u podnožju Bećirovićevog skijališta (Ski centar Kolašin 1450), na zemlji koju je država otkupila od njega, nakon što je on postao njen vlasnik u sumnjivom stečajnom postupku (vidjeti dalje u tekstu), država će naredne godine uložiti milion, deset hiljada i jedan euro (podatak iz prijedloga zakona o budžetu za 2025: 1,010,001.00 eura).

Dodatno, izgradnja hidrotehničke infrastrukture za potrebe Ski centra Kolašin 1600 i Kolašin 1450 sa osnježavanjem  mogla bi nas koštati 2.000.001eura. Pod uslovom da se prethodno riješi spor sa mještanima koji se protive ideji da, potencijalno, ostanu bez vode da bi skijališta sa njihovih izvorišta punila akumulacije za vještačko osnježivanje staza. Na popisu kapitalnih investicija koji će se realizovati naredne godine nalazi se i projekat “glavni kolektor i fekalna kanalizacija Ski centar Kolašin 1400” vrijedan pola miliona eura. Okruglo.

Ima još. Opština Kolašin i kompanije Ski rizort Kolašin 1450 i 1600 (Bećirović je suvlasnik u obije) potpisali su ljetos Ugovor o regulisanju međusobnih prava i obaveza u vezi sa komunalnim opremanjem građevinskog zemljišta na lokacijama u neposrednoj blizini dva skijališta. Suština Ugovora, objašnjavaju verzirani, je ta da Bećirović gradi infrastrukturu koju je trebalo da finansira i izgradi Opština, a da zauzvrat bude oslobođen plaćanje komunalnih naknada za planirane objekte na Bjelasici. Prema važećim planskim dokumentima tamo će se graditi oko 50 hotela i nekoliko desetina vila, a Bećirović se  pomenutim Ugovorom zaštitio i od eventualnog povećanja cijene komunalija u budućnosti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVANSKI IZBORNI MARATON: Treći put bog (ne)pomaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Građani Budve na biračkim mjestima nisu kaznili vinovnike političke krize u svom gradu, odgovorne za nefunkcionalnu administraciju, blokirane institucije, komunalni haos, saobraćajni kolaps, koketiranje sa kriminalom, atmosferu straha i prostakluka svake vrste

 

 

Ni ponovljeni lokalni izbori u Budvi, po svemu sudeći, neće doprinijeti prevazilaženju dramatične političke krize koja potresa ovaj grad u poslednje dvije godine. Na proteklom izjašnjavanju preko 19.000 Budvana sa pravom glasa, u nedjelju 17. oktobra, za izbor odbornika , nije se desio obrt koji bi razriješio pat poziciju sa prethodnih izbora odrzanih u maju ove godine.

U maju je vladajuća koalicija u Budvi izašla na izbore u dvije kolone. Nadmetale su se dvije grupacije, nastale iz jedistvenog Demokratskog fronta, lidera Mila Božovića:  lista Za budućnost Budve koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro i lista Za naš grad, na čelu sa Nikolom Jovanovićem, tadašnjim predsjednikom SO Budva. Osvojile su  po 9 mandata. Imale su kvalifikovanu većinu od 33 odbornička mjesta, potrebnu za formiranje vlasti, ali se tokom dvomjesečnih pregovora nisu mogli dogovoriti oko podjele vlasti, niti napraviti samostalne koalicije sa drugim strankama koje su izašle na izbore. Pregovori ove dvije grupacije bili su mučni, obilovali su najprizemnijim međusobnim  optužbama i uvredama, ostavivši daleko ispod radara brigu za funkcionisanje grada tokom turističke sezone. Jedino rješenje bilo je ponavljanje izbora.

Na novembarskim izborima rezultati su se, kao preslikani, poklopili sa onima iz maja. Lista Mladena Mikielja je osvojila najveći broj glasova birača, 2.979 koji su donijeli istih 9 mandata. Lista koju predvodi Nikola Jovanović, dobila je povjerenje 2.907 gradjana Budve i ponovo 9 odborničkih mjesta.

Treća po snazi politička partija u Budvi Demokratska partija socijalista ponovila je majski rezultat od 7 mandata, sa nešto više glasova birača. Četvrta od osam prijavljenih lista, izborne koalicije Demokrata Crne Gore i Pokreta Evropa Sad –PES, koju je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić, jedina žena na budvanskoj izbornoj utrci, osvojila je 3 odbornička mjesta i zabilježila dupli pad u roku od samo 6 mjeseci.

Ni preostale dvije liste nisu značajno promijenile skor iz maja. SDP u koaliciji sa SD i LP, nosilac liste Petar Odžić,  osvojio je mandat više:  umjesto jednog sada raspolaže sa dva.  URA sa Blažom Rađenovićem, jedva je zadržala svoj uobičajeni jedan mandat.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SLUČAJEVI GREČIN I PELINJAGRA: Državni nemar opet da plate građani

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela je tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije. Mjesec prije toga, Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela

 

Nije mali broj primjera da su crnogorski tužioci nemarom, neznanjem ili svjesnom opstrukcijom istraga doveli do pada optužnica na sudu. Javnost je posebno bila u prilici slušati o milionskim odštetama pripadnicima klanova Šarić i Kalić, i pored toga što su u drugim državama njihovi šefovi pravosnažno osuđivani za teška krivična djela.

Osim domaćih tužbi i međunarodnih arbitraža, nedavno su u sudovima zaprimljene i tužbe stranih državljana koji su nezakonito zatvarani ili pretrpjeli maltretiranje državnih službenika.  Prošle sedmice je objavljeno da je ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije.

Mjesec prije toga,  Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura,  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela, nakon što ju je crnogorska policija navodno spasila od trafikinga osumnjičene kriminalne grupe američkog državljanina Vitalija Grečina. Policija je u akciji sprovedenoj 31. oktobra tvrdila da je spasila 18 djevojaka (državljanki Ukrajine, Rusije i Izraela) iz luksuznog Hotela Ridžent u Porto Montenegru u Tivtu u kome je Grečin zakupio čitav sprat.

Policija i tužiteljka Ana Kalezić tvrde da su djevojke bile žrtve trafikinga. Pravna zastupnica osam djevojaka (uključujući i Pindak) je nedavno podnijela Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Tivtu krivičnu prijavu protiv NN lica zaposlenih u Upravi policije – Odjeljenje bezbjednosti Tivat zbog krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja.

Policajci su, navodi se, prekoračili  ovlašćenja i nehumano i ponižavajuće se odnosili prema djevojkama. Kao dokaz se navode izjave iz spisa Višeg državnog tužilaštva u Podgorici (Kti br. 149/23).

O ovom navodnom slučaju trafikinga ljudi, Monitor je već pisao. Suđenje je zakazano za 28. novembar u Višem sudu. Optuženi Grečin i dva državljanina Ukrajine i jedan Rusije u pritvoru su već više od godinu dana. Spisi predmeta u koje smo imali uvid,  pokazuju da djevojke tvrde da su došle dobrovoljno na foto sesije za koje su naknadno dale pisani pristanak u za to predviđenim formularima . Kod svih su nađena putna dokumenta i znatne količine novca što je nesvakidašnji slučaj u trafikingu ljudi. Od 15 saslušanih, njih 10 je imalo ozbiljne primjedbe na policijsko ponašanje. U iskazima datim u novembru prošle i januaru i februaru ove godine, one opisuju ponašanje policije kao „grubo“, „užasno“ i „surovo“, i da su tretirane ne kao žrtve trafikinga već kao osumnjičene.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo