Novi vlasnici ski centra Lokve bore se protiv pokušaja da se izbriše gumicom istorija decenijama najpopularnijeg turističkog ski centra na sjeveru Crne Gore. Ne traže ni milione ni privilegije, samo da im se pruži logistika i uklone birokratske barijere
Ski centar Lokve kod Berana, jedan od najstarijih ski centara u Crnoj Gori, proteklih godina bio je nepravedno zapostavljen, iako je u daleko boljoj poziciji od novih koje je prethodna vlast forisirala ulažući milione eura. Nalazi se na planini Cmiljevici, na nadmorskoj visini od 1.350 do 1.700 metara. Hotel Lokve je odmah pored magistralnog puta za Rožaje, na četrnaestom kilometru od Berana. Ovaj ski centar je svoj procvat doživljavao osamdesetih godina, kada je predstavljao otkriveni biser za turiste iz Vojvodine, koji su, skupa sa Berancima, podigli i čitavo vikend naselje u njegovoj neposrednoj blizini.
Dejan Guberinić, jedan od vlasnika koji su ga kupili prije četiri godine, očekuje da mu nove vlasti i resorno ministartsvo poklone dužnu pažnju u rješavanju elementarnih uslova za ulaganja i razvoj.
„Ne tražimo mi, niti smo tražili, novčanu pomoć. Samo da se ispoštuje Zakon o skijalištima i da nam država omogući da možemo nesmetano da tokom ljeta i jeseni pripremamo staze za skijašku sezonu” – kaže Guberinić.
On objašnjava da je tim zakonom jasno precizirano kako se uređuju staze i koliko mora od uspinjače biti udaljeno rastinje.
„Mi smo bili u situaciji da nas privatni vlasnici zemljišta tuže zbog posječene smrče na stazi, pa čak i niskog rastinja. Mi ne tražimo da neko oduzme sadašnjim vlasnicima zemlju niti da je nama pokloni, ali da se stlaze proglase javnim dobrom, i da tokom sezone možemo nesmetano da ih ekspoatišemo. Ako to ne pripremimo tokom ljeta i jeseni, staze se zimi ne mogu koristiti” – kaže Guberinić.
Prema njegovim riječima, o odnosu države prema skijalištu u Beranama najbolje govori podatak da bivši ministar turizma za četiri godine, od kada su oni kupili ovaj ski centar, nikada nije došao da ih obiđe, niti se udostojio da im odgovori na bilo koji dopis koji su slali.
„I ne samo to. Nego je bivši predsjednik Vlade Duško Marković jednom prilikom izjavio kako ski centar Lokve nema perspektivu. Nas je to povrijedilo, ali su nam bili jasni njegovi motivi da tako nešto kaže. Čovjek se jednostavno zalagao za skijalište u svom rodnom gradu” – kaže Guberinić.
Ski centar Lokve je uspijevao da radi i devedestih godina, u vremenima krize i inflacije, sve do rata na Kosovu, kada je postao smještaj za izbjeglice. Zatim je uslijedila nesrećna i pljačkaška privatizacija, pa onda sumnjivi investotori. Konačno, kada je prije četiri godine došao u ruke braće Guberinić i kada su se rodile nade da mu se može vratiti stari sjaj i značaj na turističkoj mapi, stara Vlada se prema Beranama ponašala kao maćeha.
Pod neformalnim izgovorom da treba ulagati u ski centre preko dvije hiljade metara nadmorske visine, planirani su i izdvajani milioni za opštine koje su pod kontrolom Demokratske partije socijalista i njenih političkih satelita.
Ski centar Lokve ima značajne prednosti u odnosu na druge zimske centre, prije svega zbog svog mjesta, odmah uz magistralni put Berane–Rožaje, i dalje prema Srbiji, koji nikada nije zatvoren za saobraćaj. Do njega se iz Berana stiže za petnaest minuta, koliko je potrebno i iz pravca Rožaja.
Ovaj ski centar za sada je opremljen žičarom dvosjedežnicom koja se na vrhu nastavlja sa dva ski lifta, ukupnog kapaciteta hiljadu skijaša na sat. Dužina postojećih staza je oko pet kilometara. Novi vlasnici imaju mogućnosti da šire kapacitete i otvaraju nove ski staze i uspinjače, ako se posao u koji su ušli pokaže rentabilnim.
Osamdestih godina prošlog vijeka ovaj ski centar nije bio daleko ni ljubiteljima bijelih sportova iz susjedne Srbije. Stizale su ovdje kolone automobila i iz Novog Pazara i Kraljeva s jedne i iz Prijepolja s druge strane.
Poslije toga se očigledno našao daleko od očiju i srca bivših vlasti koje su forsirale razvoj opština pod svojim patronatom.
„Mi ne želimo nikavu političku priču ovdje da pravimo. Samo da se profesionalno bavimo ovim poslom. Ali, kako objasniti da neko ulaže milione eura u skijalište Kolašin 1600, a naša staza, gdje smo planirali, ako sve bude kako treba, da produžimo novu uspinjaču, izlazi na skoro dvije hiljade metara, ili da budemo precizni, na 1.970 metara nadmorske visine“ – kaže Vlasnik ski centra Lokve.
Guberinići, iako nijesu stimulisani ni na koji način, ovih dana otvaraju skijališta za ljubitelje bijelih sportova. Oni su predali zahtjev za izdavanje dozvole za rad i svaki dan očekuju odgovor.
Sa rekonstrukcijom hotela Lokve stvari, s druge strane, ne stoje tako dobro i nije se daleko odmaklo. Bivša administracija je, kako kažu, ovaj hotel, mada nije u funkciji, svrstala u posebnu kategoriju sa godišnjim porezom od 27.000 eura.
„Kada to podijelimo na dvanaest mjeseci, mi taj novac ne možemo da zaradimo. Tražili smo od bivšeg ministra da nas oslobodi tog poreza da ne bismo došli u situaciju da hotel prodajemo, ali nam nikada nije odgovorio“ – kaže Guberinić.
Braća Guberinić, od kojih je jedan preduzetnik u Švajcarskoj, su samo za plate izdvojili oko 200 hiljada eura. „Umjesto da budemo stimulisani, Ministartstvo turizma nam nametne nekakav poseban porez na hotel koji je navodno od posebnog turističkog značaja, a koji mi još nijesmo rekonstruisali” – priča Guberinić.
On ističe da nema ništa protiv toga da se uloži u Rožaje šesnaest miliona eura, kako je najavljeno, samo da nova Vlada pusti njih da rade bez barijera.
„Pozivamo novog resornog ministra da kada dođe u Berane, ne zaobiđe naš ski centar. Da se uvjeri kakav resurs predstavlja ova planina, sa prilazom sa magistralnog puta” – kaže Guberinić.
Novi vlasnici ski centra Lokve bore se protiv pokušaja da se izbriše gumicom istorija decenijama najpopularnijeg turističkog ski centra na sjeveru Crne Gore. Ne traže ni milione ni privilegije, samo da im se pruži logistika i uklone birokratske barijere.
Tufik SOFTIĆ
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
FOKUS3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
HORIZONTI3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice