OKO NAS
SJEVERNI REGION BEZ JAVNOG PREVOZA. Po džepu građana
Objavljeno prije
2 godinena
Objavio:
Monitor onlineViše gradova na sjeveru Crne Gore, koji su međusobno udaljeni svega petnaest do trideset kilometara, nemaju lokalni javni prevoz, pa stanovnici moraju čekati rijetke prolazne autobuse koji vode do udaljenih destinacija, ili skupo plaćati taksi usluge
Više gradova na sjeveru Crne Gore koji su međusobno udaljeni svega petnaest do trideset kilometara, nemaju lokalni javni prevoz, pa stanovnici moraju čekati rijetke prolazne autobuse koji vode do udaljenih destinacija, ili skupo plaćati taksi usluge.
Međugradski linijski prevoz na teritoriji Berana, Gusinja, Plava, Andrijevice, Petnjice, Rožaja i Bijelog Polja dugo je predstavljao monopol najvećeg autoprevoznog preduzeća na sjeveru, beranskog Simon vojaža, ali je sa njegovom propašću počeo da se gasi i propada i lokalni autobuski prevoz.
Ništa bolja situacija nije ni kada se radi o potrebi građana Mojkovca ili Pljevalja, ako moraju poći do Bijelog Polja, ili obratno, što bi značilo da je čitav sjever države u istom problemu kada se radi o međugradskom linijskom prevozu.
Andrijevica je udaljena od Berana svega petnaest kilometara, ali to ne znači ništa, ako nemate sopstveni automobil. Taksi uslugu morate koristiti čak i za potrebe silaska iz mjesnih centara do ovog grada.
,,Na području Andrijevice prije tri decenija imali smo daleko uredniji i organizovaniji prevoz putnika i učenika, nego danas”, kaže stanovnik ovog grada Radenko Janković.
On smatra da, ne samo grad, već i andrijevička sela moraju da imaju mnogo bolju i kvalitetniju povezanost sa susjednim Beranama, gdje su sve važnije institucije, od bolničkog centra, do Osnovnog suda.
Putnici su ostali bez autobusa i na području opštine Petnjica, a mještani bihorskih sela godinama upozoravaju da na ovom području ne funkcioniše javni prevoz. Ističu da su prinuđeni da se sami snalaze kada je prevoz do Berana, Rožaja ili Bijelog Polja u pitanju.
Odbornik u lokalnom parlamentu u tom gradu, Zaim Ličina, podsjeća da na području Petnjice živi veliki broj ljudi koji su u poodmaklim godinama, a zbog nedostatka autobuske linije do Berana, često ne mogu dobiti adekvatnu ljekarsku pomoć.
,,Ovakva situacija je nedopustiva. Nemaju svi novca za taksi”, kaže Ličina.
U ništa boljem položaju u pogledu javnog prevoza nijesu ni stanovnici velikih mjesnih centara na području beranske opštine, kao što su Lubnice, Šekular ili Kaludra.
O uzrocima i posljedicama najslikovitije govore podaci posljednjeg popisa takozvane Gornjoselske župe, smještene na padinama Bjelasice, koju čine sela Lubnice, Praćevac, Bastahe, Glavace, Кurikuće i Vuča.
Predsjednik Mjesne zajednice Lubnice, Miloš Raković, smatra da je upravo nedostatak javnog prevoza, uz sve druge probleme, uzrokovao drastičan pad broja stanovnika. Na ovom prostoru, kako podsjeća, 1948. godine živjelo je 1800 stanovnika, da bi taj broj 2003. godine bio sveden na nešto više od 600, dok je danas i ta brojka znatno manja.
,,Gornja sela su nekad bila puna naroda. Mjesni centar u Lubnicama je živio kao pravi mali grad. Autobus na relaciji Berane – Lubnice saobraćao je četiri puta u toku jednog dana. Sada ovaj kraj oživi jedino u ljetnjoj sezoni. Najveći broj stanovnika je napravio kuće u gradu zbog nedostatka javnog prevoza”, kaže Raković.
Stanovnici Rožaja, ako je potrebno da se prebace do susjednih Berana, udaljenih jedva trideset kilometara, moraju čekati autobuse koji iz Srbije ili sa Kosova voze prema centralnim i južnim gradovima Crne Gore. Za povratak, isto tako, i uz sve to moraju imati sreću da prolazni autobusi nijesu popunjeni.
,,Ovaj problem nije lokalnog karaktera i nije u nadležnosti Opštine. To bi moralo da rješava resorno ministarstvo, odnosno Direkcija za drumski saobraćaj. Država mora da pronađe način i da riješi pitanje lokalnog javnog prevoza, kako za nas u Rožajama, tako, čini se, i za sve gradove na sjeveru”, kazali su Monitoru iz lokalne uprave u ovom sjevernom gradu.
Sa istim problemom su suočeni i stanovnici Gusinja, Plava ili Murine, ako žele do Berana. Isto kao što su građani Berana i Bijelog Polja, ako žele od jednog do drugog grada, prinuđeni da čekaju prolazne autobuse, koji će ih, uz to, najvjerovatnije ostaviti na raksrnici Ribarevine, odakle moraju opet pozvati i platiti taksi.
Jedan od starijih vozača nekadašnjeg Simon vojaža Nenad Radičević prisjeća se da je ta kompanija imala za sve susjedne gradove po deset lokalnih polazaka u toku jednog dana, od najranijih jutarnjih, do kasnih večernjih sati.
,,Dok čekamo šta će biti sa našom firmom koja je u stečaju, mi smo prinuđeni da vozimo za druge privatne preduzetnike. Autobusi za lokalni prevoz stoje parkirani u krugu autobuske stanice, i mogli bi se lako ponovo staviti u funkiciju, samo da ima malo više interesovanja za naše problem. A kao što vidite, građani ispaštaju”, kaže Radičević.
Problem nedostaka lokalnog javnog prevoza između ovih susjednih gradova na sjeveru posebno je aktuelizovan sa ekonomskom krizom, odnosno poskupljenjem goriva i povećanjem cijena taksi usluga.
Iz jedne taksi firme, kojih samo u Beranama trenutno ima šest, Monitoru su kazali da od ovog grada do Andrijevice sada voze po jedinstevim cijenama od 8 eura, do Bijelog Polja 16, Rožaja 15, Petnjice 10, Murine 12, Plava 20 i Gusinja 25 eura u jednom pravcu. Do prvog novog poskupljenja goriva.
Zbog propasti beranskog autoprevoznog preduzeća Simon vojaž niko još nije odgovarao, osim što se protiv jednog od bivših vlasnika krivična prijava nalazi u Specijalnom državnom tužilaštvu.
,,Mi od toga nemamo ništa. Potrebno je nešto hitno raditi da se problem rješava i da se ponovo uspostavlja autobuski prevoz”, kaže jedan od putnika koji čeka na zatvorenoj kapiji autobuske stanice u Beranama.
Radnici ove kompanije, posebno vozači, insistiraju da se firma kroz stečaj pokrene i da novi stečajni upravnik, pošto je stari završio u zatvoru, organizuje proces rada.
,,Mislim da bi tako bilo najbolje i za nas koji smo bez posla, a prije svega za građane sjevera. Sve bi to mogli pokriti sa postojećim voznim parkom, kao što smo i radili decenijama, prije propasti kompanije”, kaže vozač autobusa Nenad Radičević.
Osim iz Rožaja, i iz svih drugih lokalnih uprava sjevernih gradova, loptu prebacuju na državu. Država, istina, nije kriva što je Simon vojaž propao. Ali jeste što nije našla alternativu za međulinijski prevoz na sjeveru.
Tufik SOFTIĆ
Komentari
OKO NAS
BERANE, VANREDNI LOKALNI IZBORI: Još jedna prinudna uprava
Objavljeno prije
6 danana
11 Oktobra, 2024Višemjesečna kriza u Beranama uticala je na raspoloženje građana u tom sjevernom gradu, pa se procjenjuje da bi se i na tim lokalnim izborima mogao povećati broj apstinenta
Vlada Crne Gore uvela je prethodne sedmice prinudnu upravu u Opštinu Berane, prekinuvši višemjesečnu političku krizu u ovom sjevernom gradu koja je dovela do potpune blokade gradskih institucija. Tom odlukom raspušten je lokalni parlament i određen Odbor povjerenika sa svim skupštinskim ovlašćenjima do konstituisanja novog parlamenta.
Vlada je prethono, 20. septembra, donijela Odluku o upozorenju Skupštini opštine Berane, da u roku od deset dana, izvrši zakonom utvrđene obaveze – da donese Strateški plan razvoja Opštine Berane, Lokalni energetski plan Opštine Berane i Lokalni akcioni plan za zaštitu lica sa invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti. Pošto te obaveze nijesu ispunjene, uslijedila je odluka o prinudnoj upravi.
Predsjednik države Jakov Milatović je već sjutradan raspisao vanredne lokalne izbore, zakazavši ih za 8. decembar.
U vladinom odboru povjerenika biće predstavnik Ministarstva državne uprave Zlatko Gligorović, predstavnik Ministarstva javne uprave Boban Jovović, predstavnica Ministarstva finansija Snežana Mugoša, predstavnica Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore Ljubica Radović, predstavnica Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Milena Strugar, kao i dva predstavnika građana Berana, Vasko Dragović i Nikola Babović.
Još nije poznato koga će Odbor ovlastiti da predlaže odluke i potpisuje dokumenta, ali se očekuje da će ta odluka biti donešena do kraja ove sedmice. Kao i da će jedna od prvih odluka koja će biti predložena biti rebalans budžeta, kako bi zaposleni mogli da primaju zarade do uspostavljanja nove vlasti.
Na potpis lica koje Odbor povjerenika odredi čekaju još mnoge druge odluke od kojih zavisi nastavak započetih projekata, jer su svi projekti, osim onih koji se vode sa državnog nivoa, bili blokirani.
Monitor iz službe Skupštine opštine Berane saznaje da još nijesu dobili nikavu infomaciju niti uputstva.
“Nama nije ništa stizalo, nikavo obavještenje ni mejlom ni poštom. To ne znači da Odbor povjerenika već nije počeo da radi, jer neke odluke koju su bile spremne za usvajanje, među kojima i završni račun, ili izbor novog predsjednika Opštinske izborne komisije, oni mogu sve da odrade na elektronskim sjednicama, bez dolaska u Berane” – kazali su iz te službe.
Do agonije u Opštini Berane došlo se kada dogovorena rotacija na mjestu predsjednika opštine između NSD i Demokrata nije uspjela, jer nije bilo neophodne većine u vladajućoj koaliciji. Rok je bio 13. jul ove godine.
Mjesec ranije, 13. juna, dotadašnji predsjednik Vuko Todorović (NSD) je dao ostavku, a nešto prije i potpredsjednik Damjan Ćulafić (Demokrate). No, pošto nije došlo do rotacije, istekao je rok od 30 dana u kojem je po zakonu morao biti izabran novi predsjednik.
Od 13. juna Opština Berane je „obezglavljena“, jer nema ni predsjednika, niti makar jednog potpredsjednika. Drugom potpredsjedniku iz nekadašnje političke grupacije Berane sad, Mladenu Premoviću, mandat je prestao po automatizmu, ostavkom predsjednika.
Među političkim akterima na lokalnoj sceni ima onih koji smatraju da Vlada Crne Gore nije trebala da čeka do sada, odnosno da je mogla učiniti to odmah u julu, nakon što je Opština Berane ostala bez predsjednika.
Nakon redovnih lokalnih izbora u Beranama 2022. godine većinsku koaliciju su napravili DF, Demokrate, Berane sad, Prava Crna Gora i Ujedinjena Crna Gora sa ukupno 19 odbornika.
SNP, koji je u Beranama, poslije DPS sa koalicionim partnerima SD i BS (9 odbornika), bio najjači politički subjekt, ostao je u opoziciji sa sedam odbornika.
U međuvremenu je bitno promijenjena politička scena na državnom nivou, a izbori u susjednoj Andrijevici, kao i nedavni u Podgorici, pokazali su da se mijenjaju i političke prilike na lokalnom nivou.
Sasvim je sigurno da će se i na vanrednim lokalnim izborima u Beranama pojaviti neke nove stranke. Teško da će bilo ko imati apsolutnu vlast i prije bi se moglo dogoditi da ishod bude takav da će o budućoj lokalnoj vlasti morati da se pregovara.
Odbor povjerenika će među prvim odlukama donijeti one koje se tiču ostavke dosadašnje predsjednice Opštinske izborne komisije i izbora novog predsjednika, kao i ustanovljavanja da se u skladu sa smanjenim brojem stanovnika nakon poslednjeg popisa broj odbornika u lokalnom parlamentu u Beranama sa dosadašnjih 35, smanjuje na parni broj, odnosno na 34.
Sličnu krizu, još dužu, u susjedstvu je prošla Opština Andrijevica. I tamo je od marta godine funkcionisao Odbor povjernenika, i nakon dugih postizbornih pregovora i izborom predsjednika SO, izašla je iz te krize.
Višemjesečna kriza u Beranama uticala je na raspoloženje građana u tom sjevernom gradu, pa se procjenjuje da bi se i na tim loklnim izborima mogao povećati broj apstinenta.
Mogu li partije popraviti svoj rejting za dva mjeseca, vidjećemo. U suprotnom je i u Beranama za očekivati neizvjesnu i dugu pregovaračku rundu dok se ne dođe do nove lokalne vlasti.
Tufik SOFTIĆ
Komentari
Izdvojeno
NOVO TARIFIRANJE USLUGA VODOSNADBIJEVANJA NA SJEVERU: Sve je isto, samo voda skuplja
Objavljeno prije
7 danana
11 Oktobra, 2024Voda će naredne godine i na sjeveru biti skuplja, u nekim opštinama i do nekoliko puta. Tim potezom vodovodna preduzeća namjeravaju da riješe dio svojih nagomilanih poslovnih teškoća. Lokalni parlamenti o predlozima cjenovnika već su, mahom, odlučivali i dali saglasnost da opštinska preduzeća izmijene tarife.
Rijetke će biti opštine, u kojima odbornici neće dati saglasnost na novo tarifiranje usluga vodosnabdijevanja, formirano metodologijom Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (RA). Povećanje cijena uslovile su, najviše, prošlogodišnje izmjene Granskog kolektivnog ugovora za stambeno-komunalnu djelatnost (GKU), koje su dodatno pogoršala, ionako nezavidnu, situaciju u lokalnim preduzećima iz te oblasti.
Opština Pljevlja je, za sada, jedina na sjeveru u kojoj će građani, od naredne godine, vodu plaćati jeftinije nego do sada. Lokalni parlament nije prihvatio cjenovnik, koji je odredila RA, pa će usluga vodosnabdijevanja u tom gradu biti10 odsto jeftinija, umjesto predloženog povećanja od čak 153 odsto. Vodovodu će razlika od 1,4 miliona eura, do iznosa predložene cijene, ubuduće biti dotirana iz lokalnog budžeta. Do kada će opštinska kasa izdržati taj izdatak nejasno je i onima koji su glasali protiv povećanja cijena vode.
Prema ocjeni tamošnjeg Sekretarijata za finansije, dotacija je ogromno izdvajanje. Kako kažu, u budućnosti će se tražiti neka druga rješenja. RA je, prethodno, dala saglasnost Vodovodu da fiksni dio cijene usluge na mjesečnom nivou poveća sa 1,59 na 3,61 eura, a varijabilni sa 0,63 na 1,6 eura. Uz račune za vodu, iskazuje se i usluga prihvatanja i odvođenja komunalnih otpadnih voda. Vodovod Pljevlja nalazi se u izrazito lošoj finansijskoj situaciji sa akumuliranim gubitkom od skoro tri miliona eura. Lani je to preduzeće poslovalo sa gubitkom od 90.000 eura, a dospjele obaveze su oko 3,3 miliona. Preuzeće ima 8.115 korisnika i isporuči im godišnje blizu 880 .000 metara kubnih vode.
Da dotacije iz lokalnog budžeta nijesu dobra alternativa poskupljenju vode, ocjenjuju za Monitor u nadležnom skupštinskom odboru u Kolašinu. Odbornici će, saopštili su, najvjerovatnije glasati da cijene vode budu, od januara 2025.godine, skoro duplo više u odnosu na dosadašnje.
“Bilo da je iz budžeta ili na mjesečnom računu, građani plaćaju. Novac u budžetu je novac građana, tako da, suštinski, sve ide po njihovom džepu. Na narednoj sjednici SO je na dnevnom redu predlog novog cjenovnika Vodovoda i kanalizacije i odbornici će, najvjerovtanije dati saglasnost. Nijesmo vidjeli prednost varijante da razliku do predložene cijene dotira Opština, a da voda ostane po istoj cijeni. To bi bila prilično populistička odluka, koja bi samo “na prvi pogled” sačuvala građane i nanijela višestruku štetu”, kažu u skupštinskom Odboru.
U tom gradu “kubik” vode ubuduće će biti skoro 83 centa. Fiksni dio cijene usluge na mjesečnom nivou biće, kako je predloženo, 2,04 eura. U skladu sa zakonom, biće izjednačene i cijene vode za pravna i fizička lica. No, i pored značajnog poskupljenja, kako kaže izvršni direktor Vodovoda i kanlizacije Miloš Peković, cijene vode će biti i dalje biti među najnižim u državi.
Objašnjava da će se, za one koji nemaju vodomjere, potrošena voda paušalno obračunavati pet kubika mjesečno po korisniku. Iz tog preduzeća podsjećaju da se do cijene vode dolazi na osnovu nekoliko parametara, kako je propisano Metodologijom za utvrđivanje cijena za obavljanje regulisanih komunalnih djelatnosti.
“Na osnovu Metodologije, prema kojoj RA daje saglasnost na cijene, utvrđuje se cijena usluga na koje osnivač (Skupština opštine) treba da da krajnju saglasnost. Niz eksternih faktora, na koje ne mogu uticati vodovodna preduzeća, utiče na cijene usluga. Jedan od faktora je usvajanje GKU, koji će najzančajnije uticati. Osnovni koeficijent za zarade povećao se u prosjeku 70 odsto od novembra mjeseca 2023. godine”, podsjeća Peković.
Pored GKU, objašnjava, preduzeće se suočilo sa smanjenjem cijena za “pravna lica” od 35 odsto. Sve to, tvrdi, u mnogome otežava poslovanje u tekućoj godini. On podsjeća da je “problematika oko cijena usluga evidentna u cijeloj Crnoj Gori”.
“Svako vodovodno preduzeće je u problemu zbog takvog načina utvrđivanja cijena, ali navedenu nadležnost su dobili uz saglasnost Vlade, još prije pet godina. Evropska praksa, na osnovu koje se zasniva Metodologija RA odrazila se na izjednačavanje cijena za pravna i fizička lica. Takva praksa imaće negativan uticaj na fizička lica, dok se na pravna neće odraziti. Vodovodna preduzeća su nemoćna da utiču na sve to, jer su dužna poštovati zakone, koji prate donošenje cijena”, kaže direktor kolašinskog vodovoda.
Ukupan broj korisnika kolašinskog vodovoda je 2.390, a planirana količina isporučene vode naredne godine je 403.355 kubika. Biće istovrmeno povećane i cijene prihvatanja i odvođenja komunalnih otpadnih voda.
Lokalni parlament u Bijelom Polju, početkom sedmice, dao je saglasnost da se cijene vode u tom gradu povećaju za oko 35 odsto. To je, kako je kazao direktor Vodovoda Bistrica Marko Bulatović, prvo poskupljenje u minulih 12 godina. Kako je objasnio odbornicima, “prosječan račun za 20 metara kubnih vode po trenutnim cijenama bio je 6,14 eura sa PDV-om, dok će po novim cijenama to biti 8,31 euro, takođe, sa PDV-om”. I to preduzeće kuburi sa mnogim teškoćama, a među njima je i skoro nenaplativo potraživanje od skoro 1,5 miloon eura. I u Bijelom Polju tvrde da nude skoro najeftinije usluge vodosnabdijevanja u državi.
Cijene vode, formirane metodologijim RA u Andrijevici biće više za oko 300 odsto. Apeli potrošača u toj opštini da se preispita nova tarifa nijesu dali rezulate, pa su, iz Vodovoda i lokalne uprave, odgovorili da se “zakon mora poštovati”. Zakon, odnosno, Metodologija RA prema kojoj se obračunavaju cijene usluga vodosnabdijevanja, bio je na meti kritika i Zajednice opština Crne Gore (ZOCG). Preporučili su, početkom godine, da opštine, koje imaju finansijskih kapaciteta, treba da dotiraju vodovodna preduzeća kako bi se izbjeglo poskupljenje.
“Dotacija sredstava treba da se obavi na ime razlike u iznosu sadašnje i uvećane bruto plate zaposlenih, koja proizilazi iz GKU, kako bi se riješio problem poslovanja vodovodnih društava u ovoj i amortizovalo povećanje cijene vode do kojeg bi došlo u sledećoj godini. Istovremeno, opštine će se obratiti Vladi Crne Gore sa zahtjevom da se nadoknade sredstva koja se po tom osnovu odlivaju iz lokalnih budžeta”, saopšteno je tada iz ZOCG.
Preporučena je i nepopularna mjera smanjenja broja zaposlenih u vodovodnim preduzećima. Višak radnika, kako su kazali iz ZOCG, prije svega treba tažiti u aministraciji. Tu preporuku, naravno, do sada nije uvažilo ni jedno preduzeće na sjeveru. Prema zvaničnim podacima, preduzeća koja pružaju usluge vodosnabdijevanja nijesu do sada radila ni na boljoj naplati usluga, da smanje gubitke na mreži i pružaju usluge na tržišnom principu i uz odvojeno knjigovodstvo, što su bili savjeti iz RA. To bi, navodno, dijelom amortizovalo udarac GKU na poslovanje. Sve te teškoće i propusti u radu, za sada će biti rješavani višim cijenama usluga ili dotacijama iz lokalnih budžeta. Dugoročnih planova za održivo poslovanje u toj oblasti nema.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
ULCINJSKA SOLANA NA RESPIRATORU: Planovi blizu, so daleko
Objavljeno prije
7 danana
11 Oktobra, 2024Do kraja godine trebao bi da bude završen Plan upravljanja za ulcinjsku Solanu. On će biti podloga za sanaciju i obnovu infrastrukture na ovom lokalitetu, a godinama će se čekati na pokretanje proizvodnje soli. Samo na taj način ovaj lokalitet ponovo postaje ono što je bio devet decenija – do posljednje berbe soli 2013. Solana je antropogena močvara koju je čovjek stvorio i bez čovjeka ne može funkcionisati
Mi smo zainteresovani da Park prirode Ulcinjska Solana zaživi u punom kapacitetu. A to znači da se očuva prirodna sredina i da sve bude u interesu lokalne zajednice i države“, kaže predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu.
On smatra da bi do kraja godine trebalo da se stavi u funkciju taj zaštićeni lokalitet, kojim bi upravljala lokalna samouprava, konstatujući da se u tom procesu već dosta kasni.
Skupština opštine Ulcinj je još u junu 2019. godine proglasila Solanu Parkom prirode, a godinu kasnije trebalo je da se formira preduzeće koje bi upravljalo tim prostorom od 15 miliona kvadratnih metara.
„Sada imamo Park prirode samo na papiru“, navodi gradonačelnik Ulcinja.
Kao podloga za revitalizaciju tog prostora i rad Solane trebalo bi da posluži Plan upravljanja za ulcinjsku Solanu. Na čelu radne grupe za izradu tog dokumenta stoji ekspert kojeg je delegirala njemačka vlada, Goran Gugić, a tu su i predstavnici Vlade Crne Gore, Opštine Ulcinj i nevladinih organizacija u čijem je fokusu Solana, podgorički Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) i ulcinjsko Društvo “Martin Šnajder Jakobi“ (MSJA).
Gugić je uvjeren da stvari na Solani konačno idu u dobrom smjeru i da je realno očekivati da Plan upravljanja bude završen do kraja tekuće godine.
“Ipak, ima još dosta stvari koje treba da definišemo ovim planom koji se radi za narednih 10 godina. Prije svega, ko će biti upravljač, vjerujem neko društvo sa ograničenom odgovornošću. Jer, prvi zadatak na Solani je obnova, odnosno sanacija infrastrukture. To će iziskivati znatna sredstva, a najveći dio biće donacije EU“, ističe Gugić.
Kako navode iz CZIP-a, godine nebrige i neadekvatnog upravljanja područjem dovele su do toga da se na Ulcinjskoj solani smjenjuju periodi poplava i suša, tako je da je ovo zaštićeno područje više puta dovedeno na granicu ekološke katastrofe. Urušeni nasipi doveli su do toga da se velike količine vode zadržavaju u centralnom dijelu Solane, dok ostali bazeni veći dio godine ostaju suvi. Tako da je realizacija projekta sanacije urušenih nasipa i dovođenja slane vode u bazene pretpostavka za očuvanje ovog jedinstvenog lokaliteta kako bi ono ostalo najveći “aerodrom“ za ptice na istočnoj obali Jadrana.
Gugić napominje da je problem i što je „srce Solane“ – pumpna stanica Đerane i kanal kojim morska voda dolazi do bazena, izvan granica Parka prirode. Nedavno je, inače, sredstvima CZIP-a obnovljena pumpa 16, a neophodno je to učiniti i sa pumpom 31. Očekuje se da će ta sredstva obezbijediti crnogorska Vlada.
Takođe, Ministarstvo finansija bi trebalo da reguliše i pitanje koncesije, jer je dosadašnji koncesionar, podgorički Eurofond, u stečaju.
„Nama je Solana uvijek prioritet. Sigurna sam da je Plan upravljanja dobar i kvalitetan dokument, a očekujemo i uspostavljanje adekvatne upravljačke strukture”, kaže Tamara Brajović iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
Jedno od najzahtjevnijih poglavlja u pregovorima sa EU, 27 – životna sredina i klimatske promjene, ne može biti zatvoreno dok u punom kapacitetu ne zaživi Park prirode Ulcinjska Solana. I u Berlinu i u Briselu smatraju da je suštinski odnos prema Solani test za cijelu Crnu Goru kako shvata obaveze u zaštiti životne sredine.
Ona je ne samo zbog brojnosti ptičjeg fonda (na Solani odmara i gnijezdi više od polovine vrsta registrovanih u Evropi), već i zbog rijetkih vrsta biljaka, važna na evropskom nivou. Zato će Solana biti uvrštena i u Natura 2000, odnosno biti dio ekološke mreže koju čine područja značajna za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova u okvirima Evropske unije. Solana je već pet godina i na Ramsarskoj listi kao međunarodno značajno močvarno stanište.
Dakle, da bi slijetale i gnijezdile ptice, očuvala se flora, vratili radnici, dolazili turisti i posjetioci, odnosno da bi se revitalizovala Solana, treba dovesti morsku vodu u obnovljene bazene i proizvoditi slane kristale. Solana je antropogena močvara koju je čovjek stvorio i koja bez čovjeka ne može funkcionisati. Samo na taj način ovaj lokalitet ponovo postaje ono što je bio punih devet decenija – od osnivanja 1934, pa do posljednje berbe soli 2013. godine. Jer, u ovih posljednjih 11 godina Solana je na respiratoru, ili, kako navodi Brajovićka, na nekoj vrsti infuzije.
„Smatram da je proizvodnja soli u interesu ove zajednice, jer se razvoj Ulcinja ne treba bazirati samo na turizmu. Naravno, u Planu ćemo istaći mogućnosti i potrebu proizvodnje ne samo slanih kristala, već i nekih alternativnih proizvoda“, kaže Gugić.
No, sudeći po brzini kojim se odvija čitav proces stavljanja u funkciju Parka prirode Ulcinjska Solana i svega onoga što treba još učiniti, izvjesno je da će se na to čekati bar tri godine. Još toliko vremena će Crna Gora biti jedina država na Mediteranu koja ne proizvodi so.
Mustafa CANKA
Komentari
Kolumne
-
DANAS, SJUTRA / prije 7 dana
Lov na agente
Zoran Radulović
-
GLEDIŠTE / prije 7 dana
Autoput i grad
Monitor online
-
GLEDIŠTE / prije 2 sedmice
Preokret u sudstvu neophodan za preokret u državi i društvu
Monitor online
-
DANAS, SJUTRA / prije 2 sedmice
Odbrojavanje
Zoran Radulović
-
DUHANKESA / prije 2 sedmice
Može li se naslikati Gaza?
Ferid Muhić
Novi broj
BERANE, VANREDNI LOKALNI IZBORI: Još jedna prinudna uprava
Kad se vrata zatvore, nadam se da je vjetar
MUSTAFA CANKA: GUSARSKA REPUBLIKA ULCINJ (XVIII): Fermani sultana
Izdvajamo
-
HORIZONTI4 sedmice
DOK SE SLAVI SVESRPSKO JEDINSTVO I NAJAVLJUJE SPOMENIK DRAŽI NA TERAZIJAMA: Tiho povlačenje Srbije sa sjevera Kosova
-
DANAS, SJUTRA4 sedmice
Žrtve sistema
-
ALTERVIZIJA4 sedmice
Moć i nemoć generacije
-
FOKUS4 sedmice
VLADA DALA SAGLASNOST ZA PODIZANJE SPOMENIKA AMFILOHIJU RADOVIĆU U BERANAMA: Iz sjemena prerađene prošlosti
-
Izdvojeno4 sedmice
HALID BEŠLIĆ, PJEVAČ, LEGENDA: Halide, od danas si zvijezda
-
DRUŠTVO3 sedmice
PROJEKAT VELJE BRDO: Dobar, loš, pogrešan
-
INTERVJU4 sedmice
INES MRDOVIĆ, AKCIJA ZA SOCIJALNU PRAVDU: Privilegije odgovaraju svima
-
DUHANKESA4 sedmice
Orlovo pero