Sjever se pobunio protiv tajkuna koji su okupirali vodotoke u tom dijelu Crne Gore, gradeći male hidroelektrane sumnjivim i novcem dijelom dobijenim državnom pljačkom kroz račune za struju, kao navodni ,,podsticaj za obnovljive izvore energije”. Pojedinačni protesti u mjestima gdje se grade elektrane, prerasli su prošle sedmice u masovni zajednički protest građana Plava, Berana, Andrijevice, Bijelog Polja, Rožaja i Kolašina. Stanovnici sjevera, okupljeni simbolično u pet do dvanaest, na nekoliko su sati blokirali saobraćaj na ključnoj raskrsnici u Plavu.
Odbornik Albanske alternative u plavskom parlmentu Iber Hoti, kao jedan od organizatora ovog velikog skupa, naglašava da su se stanovnici ovih gradova okupili na izvorišu Lima da bi onima kojima je profit na prvom mjestu, rekli – ne.
„Mi smo ekološka država, težimo EU ali, nažalost, oni kojima je dužnost da brane zakone i prirodu, izgubili su kompas na tom putu. Počeli su štititi interese svakojakih privatnih kompanija, za čiji novac se ne bih smio zakleti da je čistog porijekla” – tvrdi Hoti. On objašnjava da je EU odustala od protočnih centrala, zato što u potpunosti mijenja ili uništava kompletan ekosistem.
„Kad Evropa odustaje od takvih projekata, mi ih na vratima EU počinjemo promovisati. Uzeli su nam Babinopoljsku, Hritsku i Treskavičku rijeku. Pogledajte, međutim, šta su uradili prirodi. Osim njihovog profita, sve je ovdje uništeno. Sada to liči na neko propalo i napušteno gradilište”, kaže on.
Prema njegovim riječima, jedan od najgorih primjera uništavanja prirode predstavlja Šekularska rijeka, ,,na kojoj je danas nemoguće napojiti jednu jedinu ovcu, a kamoli što drugo”.
,,Sljedeći primjer je Rijeka Bradac. Tu ne možete prepoznati korito rijeke, čak ni pretpostaviti da je tuda nekada tekla lijepa rijeka. Na red su došle da se od naroda otmu Komarača, Murinska, Đurička rijeka s pritokama, Hotskom, Trokuskom i Jaseničkom, od kojih prve dvije duboko zadiru u nacionalni park Prokletije”, kaže Hoti.
On tvrdi da u čitavom poslu ima elemenata korupcije i optužuje pojedine državne službenike da su se iz koristi stavili u službu tajkuna.
,,Jedan od uposlenika JP Nacionalni parkovi Crne Gore, umjesto da štiti NP Prokletije, postao je promoter i agent privatnih koncesionara. Radi za njih, bori se za njih, vara narod i naravno za to je debelo plaćen od svojih poslodavaca”, tvrdi Hoti.
Nevladin aktivista iz Andrijevice Branko Kastratović naglašava da bi izgradnja malih hidroelektrana imala za posljedicu ekološku katastrofu i ugrožavanje osnovnih uslova za život.
,,Ovaj prostor, prirodno stvoren za razvoj poljoprivrede i turizma, bio bi trajno uništen, a dalji opstanak ljudi, koji se sada uglavnom bave poljoprivredom i od toga izdržavaju svoje porodice, bio bi ugrožen”, smatra Kastratović.
On priča da su koncesionarima koncesije date na svim pritokama Lima, od izvora u Plavu, i jezerskih izvorišta u Gusinju, pa sve do Bijelog Polja, kroz cijelo Polimlje, da grade male hidroelektrane na način koji se više nigdje u savremenom svijetu ne primjenjuje.
,,To je ključni problem. Svi koncesionari projekte su uradili po istom principu primjenjujući BCA (benefite i troškove) kriterije, da sa što manje troškova ostvare što veći profit. To podrazumijeva da vodozahvate prave na gornjim tokovima rijeka, a onda derivacionim cijevima vodu odvode kilometrima daleko do mašinskih kućica, ne obazirući se na potrebe stanovništva za vodom, kao da se radi o pustom i nenaseljenom području”, kaže.
,,U savremenom svijetu kod projektovanja malih hidroelektrana primjenjuju se takozvani ESE standardi, odnosno ekološki, sociološki i ekonomski kriterijumi, koji se moraju strogo poštovati. Vodi se računa o održivom razvoju, čuvanju prirodnih i stvorenih vrijednosti, o višenamjenskoj upotrebi rijeka, kao i o ukupnom vodnom potencijalu rijeke, a ne samo hidropotencijalu. Projekti se rade promišljeno, da se ne umanjuje i ne sprječava korišćenje voda za vodosnabdijevanje, navodnjavanje i druge potrebe stanovnika, i strogo se poštuju zakonski propisi”, objašnjava Kastratović.
Za razliku od svjetske prakse, crnogorski kocesionari nijesu ispoštovali ni naše zakonske propise, ni evropske regulative u ovoj oblasti, a prije svih Evropsku direktivu o vodama i Arhusku konvenciju.
,,Podsjetiću vas da ova konvencija, koja je potpisana još prije osam godina, propisuje da lokalno stanovništvo mora biti pravilno i blagovremeno informisano o svim projektima koji se planiraju na njihovom području i da aktivno učestvuju u donošenju odluka, a ovdje se radilo potpuno netransparentno”, kaže Kastratović.
On dodaje i da su pored toga projekti izgradnje hidroelektrana urađeni suprotno i našim zakonima.
,,To su prije svih Zakon o vodama, zatim Zakonu o zaštiti životne sredine, Zakon o procjeni uticaja na životnu sredinu, Zakon o nacionalnim parkovima i suprotno principu održivog razvoja, da se sadašnjim projektima ne smiju ugrožavati mogućnosti razvoja budućih generacija, što se ovim projektima čini”, objašnjava Kastratović.
Sagovornici Monitora kao loš primjer koji govori u prilog tome kako koncesionari grade male hidroelektrane na ovom području, navode one koje su već izgrađene i puštene u funkciju – Šekular, Bradavac, dvije na rijeci Bistrici, te Babinopoljska, Hritska i Treskovačka, čiji se vodozahvati nalaze u okviru Nacionalnog parka Prokletije, što je, kako tvrde, nedopustivo prema Zakonu o nacionalnim parkovima.
,,Kod svih tih izgrađenih malih hidroelektrana može se vidjeti da od vodozahvata do mašinskih kućica nema vode”, pričaju oni.
Drastičan primjer izgradnje malih hidroelektrana je prema njihovim riječima i onaj na Trepačkoj rijeci u Andrijevici, gdje se planira da se u gornjem toku rijeke na dva vodozahvata zahvati devedeset odsto količine vode ove malene planinske rijeke, da se potom derivacionim cijevima odvodi daleko od njenog prirodnog toka, kroz drugo selo, do mašinskih kućica na obali Lima.
Ako bi se to ostvarilo, kao što po svoj prilici hoće, stanovnici četiri mjesne zajednice, Trepča, Zabrđe, Slatina i Trešnjevo, ostali bi bez vode za navodnjavanje, napajanje stoke, sanitarne potrebe, ali i bez vode za piće.
Naši sagovornici ističu da je žalosno što su koncesionari na tako nezakonito urađene projekte od državnih organa i institucija, prije svih Ministarstva održivog razvoja i turizma i Agencije za zaštitu životne sredine, dobijali sve saglasnosti i dozvole, te im na taj način državni organi omogućavaju realizaciju ovakvih projekata, umjesto da striktnim poštovanjem zakonskih propisa spriječe nezakonite radnje.
,,Zato tražimo pojedinačnu odgovornost za sve one iz državnih organa, koji su potpisali takve saglasnosti i dozvole suprotno zakonskim propisima, kako se ovakve stvari ubuduće ne bi dešavale. Pozivamo ih da izađu iz svojih kabineta i da dođu na lice mjesta da vide šta je urađeno na terenu, uz njihove saglasnosti i dozvole”, poručuju protivnici izgradnje malih elektrana na način na koji se to sada čini.
Oni su i sa skupa u Plavu zatražili od Vlade Crne Gore da raskine sve koncesione ugovore s ovim koncesionarima, koji su uradili nezakonite projekte. Realno bi bilo očekivati od Vlade da pred otvaranje poglavlja 27, koji tretira ekološka pitanja, učini što se od nje traži. Na ovom primjeru će se vidjeti ko je jači – Vlada ili tajkuni.
Tufik SOFTIĆ
Izdvojeno3 sedmice
INTERVJU4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice