Kompanija Bemaks, koja je prije nekoliko godina sagradila nekoliko hidroelektrana i novi regionalni put od Berana prema Kolašinu preko Bjelasice, nije uspjela da ukroti rijeku Bistricu. Naprotiv. Ova divlja ljepotica, poslije dugo vremena mirovanja, pokazala je svoje opasno lice.
Skupo plaćeni put oštećen je na mnogo mjesta, a s njim i cjevovod gradskog vodovoda s Merića vrela, koji prolazi kroz trup puta. Grad je ostao bez vode za piće i elementarnu higijenu, jer se za onu s alternativnog izvorišta preporučuje da se upotrebljava samo za sanitarne svrhe.
U donjem toku Bistrice, bliže gradu, kao i u prigradskim naseljima Buče i Pešca, bez krova nad glavom privremeno je ostalo oko stotinu domaćinstava, čije su kuće potopljene i nijesu za stanovanje dok se ne očiste od mulja i dezinfekuju.
Ne bez osnova, u Beranama se spekuliše kako su ovakve nezapamće poplave u slivu rijeke Bistrice mogle biti izazvane upravo gradnjom hidrocentrala i regionalnog puta. Bemaks je, navodno, gradeći sužavao korito ove planinske rijeke i time je znatno ubrzao.
„Drugi faktor su, sasvim sigurno, iskrčene šume na planinama koje gravitiraju Bjelasici. Vodu više nema što da zadrži, pa stotina potoka i manjih rijeka lagano klizi preko zemljišta pravo u sliv Bistrice”, kaže jedan sagovornik Monitora.
Bilo kako bilo, s pravom se može konstatovati kako su poplave u Beranama, kao i u još nekoliko susjednih opština, prvenstveno Petnjici i Rožajama, poprimile obim elementarne nepogode širih razmjera. Možda i većih nego prije pet godina, kada je posljednji put Lim dostigao svoj stogodišnji nivo.
Direktor beranskog JP Vodovod i kanalizacija Vuko Todorović smatra da se štete trenutno ne mogu procijeniti.
„Štete su ogromne, i u najoptimističnijoj varijanti trebaće mnogo vremena da se stvari vrate u prvobitno stanje. Vodu iz gradskog vodovoda do daljnjeg treba koristiti samo u tehničke svrhe, nikako za piće niti za upotrebu u domaćinstvu”, kaže Todorović.
Dok ovaj broj Monitora ide u štampu, borba s vodenom stihijom nije završena. Lokalna uprava u Beranama angažovala je svu raspoloživu mehanizaciju u cilju zaustavljanja i saniranja posljedica od poplava.
„Mislim da smo mi ostavljeni sami sebi, dali sve što se moglo i da je veliki uspjeh što nemamo ljudskih žrtava”, kaže načelnik beranske Službe zaštite i spasavanja Tiho Bogavac.
U gradskom dijelu i slivu rijeke Lim najkritičnije je, kao i obično, u izbjegličkom naselju Riversajd, čiji će stanovnici morati nekoliko dana da provedu u obližnjim halama bivše fabrike papira. Njima su u pomoć priskočili UNHCR, Crveni krst i Direktorat za zbrinjavanje izbjeglica i azilanata.
Njihovo naselje po ko zna koji put na udaru je vodene stihije. Očigledno je neko dobro promašio kada ga je locirao na mjestu pored nekadašnje fabrike kože Polimka, na zemlji koja je odvajkada pripadala rijeci.
„Kada smo se uselili, mislili smo da su naše muke završene. Ali kao da nas Bog nije pogledao. Skoro da nema godine kada se rijeka ne izlije i ne zakuca nam na vrata. Ovo je možda i četvrti put da se iseljavamo. Mora se hitno praviti čvrsta i sigurna brana”, kaže starješina egipćansko-romske zajednice Bajram Šalja.
Roma i Egipćana koji su izbjegli s Kosova i već sedamanest godina žive u Beranama, ima oko četiri stotine. Među njima je najviše djece i maloljetnih osoba. Među njima ima i bolesnih, i trudnica i majki s bebama u naručju. Prizori koji nikoga ne mogu ostaviti ravnodušnim.
Direktor Direktorata za zbrinjavanje izbjeglica i azilanata Željko Šofranac obišao je raseljenike u Beranama, ali i u Andrijevici i Gusinju, gdje je takođe kritično.
„Nema sumnje da je u Beranama najteže, jer je ovdje oko četiristo članova ove populacije moralo da bude izmješteno. U Andrijevici je ugroženo dvanaest porodica sa pedeset članova, ali nema potrebe za evakuacijom. Ista situacija je i u Gusinju”, izjavio je Šofranac.
Neko je ovih dana rekao kako su ljudi zaboravili kuda idu rijeke i da su previše svoje kuće približili rječnim tokovima. Bujične rijeke na sjeveru države dugo znaju da „spavaju”, a da onda preko noći podivljaju.
To se ovih dana dešava s Limom i njegovim pritokama u Beranama. To se dešava i s Ibrom u Rožajama, i s rijekom Popčom u Petnjici. U svim ovim gradovima proglašeno je vanredno stanje.
Situacija je, ipak, najozbiljnija u Beranama. Koliko će ovoj siromašnoj opštini trebati da sanira štete od poplava, to u ovom trenutku niko ne zna. Tek kada se voda za nekoliko dana povuče, komisije će izlaziti na teren i procjenjivati štete.
Dok iz beranskog Doma zdravlja upućuju građanima apel da strogo vode računa o upotrebi vode koja se za sada ne smije koristiti ni za ličnu higijenu, niko se iz crnogorskih fabrika vode, niti iz velikih trgovinskih lanaca nije sjetio da poplavljenim gradovima donira makar po jedan šleper.
„Ja sam uputio molbu trgovinskim lancima za eventualne donacije izvjesnih količina vode za piće, ali niko nije odgovorio. Grad Kotor nam je poslao jednu cistijernu vode za piće i vjerujte da nam je i to mnogo značilo. Značilo nam je što su se sjetili”, kaže direktor beranskog vodovoda.
I dok na području Berana ima na stotine izvorišta značajnog kapaciteta, nijedno od njih, osim izvorišta gradskog vodovoda, do sada nije valorizovano.
„Šta bi sada, u ovakvim vanrednim situacijama, značilo da na području Berana imamo makar jednu fabriku za flaširanje vode. Pored toliko vode koja odlazi u nepovrat, mi smo u situaciji da molimo da je dopreme i da nam je prodaju iz drugih gradova. To je poseban aspekt ove priče”, smatra jedan od Monitorovih sagovornika.
Iz Doma zdravlja posebno naglašavaju da se nakon povlačenja vode građani ne smiju vraćati u kuće prije nego se izvrši dezinfekcija, kako bi se spriječila pojava i širenje zaranih bolesti.
„Kada se stanovništvo nakon poplave vrati u svoje domove, neophodno je u saradnji s higijensko-epidemiološkom službom Doma zdravlja i nadležnim službama lokalne uprave sprovesti mjere kojima se sprječava širenje zaraznih bolesti putem zagađene hrane i vode, kao i mjere koje se odnose na ličnu higijenu, higijenu predmeta i mjesta stanovanja”, –upozorili su iz beranskog Doma zdravlja, koji osim Berana, pokriva i područje opštine Petnjica.
Da je to zadatak zdravstvenog sitema Crne Gore rekao je ministar zdravlja Budimir Šegrt, koji je obišao ugrožena područja u Beranama i raseljenički privremeni smještaj u prostorijama nekadašnje fabrike papira.
„Zadatak zdravstevnog sistema je da radi na preventivi pojave zaraznih bolesti. Zdravstveni radnici će pratiti higijesnko epidemiološku situaciju, posebno u kolektivnom smještaju, gdje su privremeno izmještene izbjeglice”, izjavio je Šegrt.
Dok će u svemu tome raseljnicima u pomoć priskočiti humanitarci, predsjednik opštine Berane Dragoslav Šćekić nije previše zadovoljan pokazanim profesionalizmom pojedinih državnih institucija i solidarnošću ostatka Crne Gore s poplavama pogođenim gradom na čijem je čelu.
„Ja ću javno reći da je ovdje od prvog trenutka trebalo da budu državni službenici u čijoj je to nadležnosti kada su u pitanju vanredne situacije. Gdje su kolege iz drugih opština? Gdje je solidarnost”, pita Šćekić.
U situaciji kakva je zadesila Berane i još nekoliko sjevernih gradova ljudi pokazuju svoje pravo lice. Institucije svoje naličje. Profesionalnost i humanost ponekad ne stanuju tamo gdje bi trebalo da im je kuća.
Tufik SOFTIĆ
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
INTERVJU4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
SVIJET3 sedmice