Kada su se prije dvije godine stanovnici nekoliko beranskih prigradskih naselja i sela pobunili i blokirali put ka planinskim katunima Cmiljevice, onemogućujući na taj način koncesionare da eksploatišu šumu, bio je to ozbiljan znak da se šumama ne gazduje pošteno.
Mještani četiri mjesne zajednice tvrdili su da se procedura oko dodjele koncesija na šume ne sprovodi u skladu sa zakonom i da opravdano sumnjaju da cijeli postupak prate koruptivne radnje.
Država je, naime, povlašćenim koncesionarima izdala koncesije na sedam godina, koje su istekle još prije tri, četiri godine, ali neki od njih i dalje gazduju beranskim i crnogorskim šumama, dok je najveći broj drvoprerađivača bez sirovina za najosnovniju djelatnost osuđen na propast.
Drvoprerađivači su, ako uopšte žele da rade, prinuđeni da kupuju građu po sedamdeset eura po kubiku od onih koji su je od države dobili za petnaest.
,,Takvim manipulacijama mora se stati na kraj, jer šume treba da budu u funkciji razvoja čitave zajednice, a ne samo pojedinaca”, kaže Radomir Anđić iz Berana, jedan od onih čija fabrika za preradu drveta godinama ne radi.
On objašnjava da se u međuvremenu ništa nije promijenilo, iako je planirano da ubuduće država gazduje i siječe šumu a zatim drvnu građu prodaje slobodno na lagerima i putem javnih licitacija.
,,Od toga još nema ništa. Isti koncesionari koji su gazdovali šumama od 2007. godine, gazduju i danas. Treba da vidite samo lager ispred pilane jednog od njih u selu Donja Ržanica. Samo ispred te pilane u ovom trenutku je dvadeset hiljada kubika oblovine, dok mi koji ne pripadamo tom krugu, ne možemo dobiti ni po dvije, tri hiljade da pokrenemo mašine”, kaže Anđić.
Ovaj čovjek, inače dobar poznavalac problema gazdovanja šumama, ističe da je jedina pozitivna stvar koja se poštuje odluka o zabrani izvoza drveta iz Crne Gore.
,,Koliko ja znam, oblovina čamovine uopšte se ne izvozi. Za bukvu nijesam siguran. Ali, ovo je natjeralo velike šumske tajkune da se okrenu pokretanju proizvodnih pogona unutar Crne Gore. To vam je objašnjenje zašto se sada grade fabrike za proizvodnju peleta po sjeveru države. I to je dobro, jer sirovina ostaje u našoj državi”, kaže Anđić.
Prema nekim nezvaničnim informacijama, za Anđića i drvoprerađivače iz Berana čije fabrike odavno ne rade ima nade ako se od januara sljedeće godine počne primjenjivati model po kojem će država prodavati drvnu građu na javnim licitacijama.
Do tada tajkuni hvataju svaki lijepi dan koji im ide naruku što im ove jeseni obilato omogućavaju vremenske prilike. Njihove mašine i motorne testere neprekidno i nemilosrdno sijeku bez mnogo kontrole i bez ikave koristi za lokalne zajednice sa čijih teritorija kao sipci uništavaju drvni resurs.
Ranije su i mještani sela Šekular, takođe u beranskoj opštini, u više navrata blokirali puteve i onemogućavali odvoz drvne građe, iznuđujući na taj način ulaganja u infrastrukturu.
Ovih dana aktuelna je pobuna u Bihoru. Reklo bi se da tamo nema toliko atraktivne šume. U stvari, neće je uskoro biti u selima ispod pešterske visoravni, ako se nastavi sječa i uništavanje kao do sada.
Upravo zbog toga stanovnici petnjičkog sela Dobrodole, koji žive u dijaspori, pokrenuli su inicijativu da se šumsko područje na tom prostranstvu proglasi prirodnim rezervatom i zaštiti od uništavanja.
Oni su uputili pismo na adrese političara u Crnoj Gori, nadležnih državnih službi za zaštitu životne sredine, medijima, nevladinim organizacijama, kao i naučnim organizacijama u zemlji i regionu kako bi se, kako kažu, zaustavilo pustošenje Dobrodolskog Homara.
„U pitanju je pustošenje prirodnog resursa šume koji bi trebao da bude trajno bogastvo ovog kraja i cijele Crne Gore, a kako prirodu i zaštitu životne sredine ne smijemo posmatrati lokalno, slobodni smo da kažemo da postupci prekomjernih sječa treba da zabrinu i međunarodne stručne institucije, kojima se moramo svakako obratiti”, kaže Enis Šabotić.
Ovaj čovjek iz Njemačke upozorava da su sječe na području sela Dobrodole, ispod Pešterske visoravni, tolikog intenziteta da se jasno može uočiti razlika na satelitskom snimku prije i u toku sječe.
„Mi mještani nekoliko sela u petnjičkoj opštini zabrinuti smo zbog dešavanja s Dobrodolskim Homarom. Razumijemo potrebu šumarskih organizacija za redovnom sječom u manjem obimu, ali se ne slažemo s tim da šumu posmatraju kao izvor za povećanje svojih plata ili za dobro isplativ posao koncesionara koji osim svoje zarade ne vide ništa u našim šumama”, kaže Šabotić i dodaje da stanovnici tog kraja strahuju da će sječe u ovom obimu izazvati nestanak pitke vode i spiranje plodnog zemljišta te pojavu erozije.
„Sigurni smo da su ugrožene i mnoge ljekovite biljke. Plašimo se da će doći do vjetroloma, izvala, snjegoloma, jer je narušen sklop, a najzastupljenija vrsta drveća na ovom području je smrča s plitkim, tanjirastim korjenovim sistemom koja nije u stanju da se izbori pa će stradati”, – kaže Šabotić.
Prema njegovim riječima, Dobrodolski Homar je potrebno posmatrati kao mjesto za razvoj turizma.
„Sada smo sigurni da je stanje alarmantno i nemamo alternative. Ako ne ustanemo u zaštitu, Dobrodolski Homar će nestati. Stoga mi, mještani Dobrodola tražimo od Opstine Petnjica da se uradi studija o zaštiti i da se Dobrodolski Homar s okolinom proglasi prirodnim rezervatom”, kaže Šabotić.
On objašnjava da se od 415 biljnih i 430 životinjskih vrsta koje su zaštićene u Crnoj Gori, mnoge nalaze i na ovom prostoru i naglašava da su prvi pozitivni signali stigli iz Agencije za zaštitu životne sredine, koja im je dala preporuke o koracima koje treba preduzeti da bi se neko područje proglasilo prirodnim rezervatom. Šabotić dodaje da je u cilju zaštite Dobrodolskog Homara sprovedena i onlajn anketa protiv sječe, koju je podržalo više od 85 odsto ispitanika, te da su napravljena dva kratkometražna dokumentarna filma o katastrofalnom stanju i posljedicama sječe šume na ovom području.
Svijest stanovništva seoskih i planinskih područja na sjeveru Crne Gore, gdje se prostiru šume, odavno je probuđena. Samo oni koji šume treba da čuvaju – žmure na pljačku ovog prirodnog resursa.
Tufik SOFTIĆ
HORIZONTI3 sedmice
FOKUS3 sedmice
DANAS, SJUTRA3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice