Žene sa sjevera Crne Gore malo vode računa o svom ginekološkom zdravlju i jako su neažurne kad je riječ o preventivnim pregledima. To je ocjena gotovo svih ginekologa, sagovornika Monitora iz sjevernih opština. Ljekari tvrde da u domovima zdravlja postoji neophodna oprema za takve preglede, ali je, nažalost, žene teško ubijediti da te mogućnosti iskoriste. Kod ginekologa većina dolazi samo kad mora, ne i kad bi trebalo. Brojne kampanje i apelu nadležnih ne daju rezultate u zadovoljavajućoj mjeri, pa žene, naročito one iz manjih mjesta, kad završe sa rađanjem djece, zaborave na ginekološke ambulante ili u njih ulaze sa stidom.
U Crnoj Gori godišnje od 100.000 žena 18 oboli od karcinoma grlića materice. To je drugo je najčešće maligno oboljenje kod žena, a preventivni ginekološki pregledi najbolji su način za rano otkrivanje i zaustavljanje bolesti. Iako je rak grlića materice izlječiv u ranoj fazi, u svijetu svake godine preko pola miliona žena umire od ovog oboljenja. Glavni problem je u tome što, prema nekim podacima, tek svaka peta žena odlazi na redovne ginekološke preglede. Ovim pregledima mogu se otkriti promjene na grliću materice prije nego što poprime maligni karakter. Ljekari kažu da se u najvećem broju slučajeva kancer grlića materice javlja od 40. do 45. godine, iako rizik postoji i kod žena mlađih od 30 godina.
,,Jako sam nazadovoljan na koji način i koliko žene vode računa o svom zdravlju. Nemaju svijest o važnosti prevencije. Mnogo je razloga za to. Patrijarhalno vaspitanje, koje povlači strah i stid… Posjeta ginekologu na ovim našim prostorima, nažalost, još se doživljava kao ‘atak na moral’. Ne malo puta sam čuo od pacijentkinja , kako bi na pregled došle za vrijeme dežurstva ljekara, ‘kad niko ne vidi’. To je jako zabrinjavajuće i mnogo treba edukacije i informacija da se takav stav mijenja”, kaže dr Radovan Asanović iz Berana.
On kaže da nijesu rijetki slučajevi kada na operaciju dolaze sa tumorom veličine ljudske glave. Nema pravila kada je riječ o godinama, pa je tokom minulih deset dana takvom hirurškom zahvatu podvrgnuta jedna starica, ali i jedna dvadesetšestogodišnja djevojka sa sjevera.
,,Muškarci su, izuzetno neinformisani, pa onda, ne mogu biti ni podrška, niti pomoći u mijenjanju stava svojih partnerki. Zbog toga nastaje još mnogo problema. Zbog toga je i veliki broj prekida trudnoće, čemu se izuzetno protivim i koristim svaku priliku da ženi koja se odlučila na abortus predložim da još desetak dana razmisli o toj svojoj odluci”, kaže dr Asanović. Smatra da bi se mnogo tih problema riješilo uvođenjim seksualnog obrazovanja u srednje škole. Na taj način, objašnjava on, žene bi vrlo rano stekle pravu sliku o svom tijelu, opasnosti koje ih vrebaju i načinu da se žaštite, a često, i spasu život.
,,Ukoliko nema finansijskih mogućnosti za taj predmet u srednjim školama, onda bi, svako, svakako trebalo organizovati česta predavanja ginekologa srednjoškolcima. To je nekada bilo tako. Počeo sam da radim na Vojnomedicinskoj akademiji (VMA) u Beogradu i tada, sjećam se, svakih 15 dana imali smo takva predavanja u gimnazijama”.
I kolašinska ginekološkinja dr Danka Marković nezadovoljna je načinom na koji se njene sugrađanke odnose prema svom zdravlju.
,,U svojoj praksi imam zaista ekstremnih primjera. Nedavno sam pregledala pacijentkinju sa invanzivnim kacinomom grlića materice. Riječ je o pedesettrogodišnjoj ženi, koja tri decenije prije toga nije bila kod ginekologa. Tačnije, posljednji put je pregledana kad je rodila dijete, koje je sada odrastao čovjek. Ona je šest mjeseci prije nego što mi se javila osjećala tegobe, a na pregled, ipak, nije došla, sve dok su joj ljudi iz okruženja skrenuli pažnju na neprijatan miris, koji se osjeća zbog njene bolesti”.
Dr Marković, kao i njene ostale kolege, tvrdi da u ginekološkim ambulantama postoje svi uslovi za preventivne preglede. Ona, kako kaže, koristi priliku i kad pacijentkinje dođu nekim drugim povodom da uzme uzorak za (Papanikolau) PAPA test ili uradi kolposkopiju.
,,Ne znam šta su sve razlozi za takav stav prema ginekološkom pregledu. Loše je da i danas, pored sve dostupnosti informacija i mnogih razbijenih predrasuda, ta ipak postoji. Kod drugih specijalista se mnogo češće i mnogo lagodnije ide”.
Nema pravila, objašnjava dr Jugoslav Račić, pa su prema svom zdravlju približno isto neodgovorne i mlađe i starije i obrazovane i neobrazovane žene. Dolazak Andrijevičanki na ginekološke preglede je, takođe, objašnjava, neredovan i samo ,,kad se mora”.
,,Država je, kada je riječ, o opremanju ginekoloških ambulanti, uradila dovoljno. Smatram da i moje kolege ulažu napore da predoče potrebu prevencije i informišu žene. Protiv nekih predrasuda i neodgovornosti smo, ipak, nemoćni. Nažalost, nema pravila, pa i visokobrazovane žene, znaju biti podjednako neažurne i neodgovorne u brzi o svom zdravlju kao one starije, manje obrazovane”, ističe dr Račić.
Ginekolozi objašnjavaju da se rak grlića materice razvija dugo, od pet do 10 godina, što omogućava njegovo blagovremeno otkrivanje prije nego što postane invazivan i počne da se širi. Sagovornici Monitora kažu kako preventivni pregledi niti su bolni niti neprijatni. PAPA test je jednostavna i bezbolna metoda kojom se uzima bris grlića materice. Kolposkopski pregled je, takođe, bezbolan, a uz to se njime i procenat dijagnostičke sigurnosti podiže na preko 85 odsto.
,,Dakle, racionalnih razloga za izbjegavanje preventivnih ginekoloških pregleda nema. Razlog mogu biti samo predrasude. Sredina, svakako, ženama na sjeveru ne olakšava razbijenje tih predrasuda, štaviše, pospješuje ih. Međutim, jako je bitno shvatiti da vam nekad od tog jednog pregleda može zavisiti život”, naglašavaju ljekari.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ