Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SJEČA BOROVA U MILOČERU: Vlada nemoćna da zaustavi gradnju

Objavljeno prije

na

Svi dosadašnji protesti i okupljanja mještana u Miločeru sa zahtjevima upućenim bivšoj ali i sadašnjoj Vladi da se zaustavi gradnja i devastacija vrijednog prostora, nisu urodili nikakvom akcijom iz Podgorice

 

Nemilosrdna sječa stoljetnih borova u miločerskom parku, najljepšem i najautentičnijem prostoru Opštine Budva, ne jenjava. Novih nekoliko stabala posječeno je tokom prošle sedmice, kako bi se obezbijedio prostor za postavljanje temelja trećoj zgradi ogromnog hotelsko-stambenog kompleksa, koji u Miločeru gradi zakupac elitnog crnogorskog ljetovališta, kompanija Aidwey Investment Limited, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima. U ime ove kompanije, čija vlasnička struktura nije poznata, radove na izgradnji objekata ukupne površine 22.000 kvadrata – novog hotela Kraljičina plaža i depadansa sa 66 stanova, izvodi ćerka firma, budvanska kompanija Adriatic properties DOO, kojom rukovodi grčki biznismen Petros Statis sa saradnicima.

Prizor masakriranog Miločera, sa palim starim borovima i ružnim višespratnicama u pozadini, jasno pokazuje šta su u stanju napraviti halapljivi investitori i korumpirani političari.

Kompanija Adriatic properties rukovodi i zakupom elitnog crnogorskog ljetovališta Miločer-Sveti Stefan. Najnovija sječa borova koji su smetali zgradi sa luksuznim stanovima namijenjenim domaćoj i svjetskoj bogatoj klijenteli, uznemirila je mještane Pržna i naselja Sveti Stefan, koji se od ranije protive ideji da se u Miločeru grade stanovi za tržište. Potreba izgradnje novog hotela na mjestu stare Kraljičine plaže, zloupotrijebljena je od strane zakupca. Izgradnja mješovitog kompleksa sa stanovima koji će se prodavati po basnoslovnim cijenama i donijeti profit anonimnim investitorima, bila je uslov za zaključivanje „ugovora stoljeća“ o zakupu luksuznih hotela Sveti Stefan i Miločer, prije 14 godina.

Ugovorom o zakupu koji je uz slavopojke predstavljen u javnosti, bilo je govora isključivo o gradnji novog hotela na mjestu starog i to u postojećim gabaritima. Umjesto toga, nikla je građevina od 8 spratova kojom je trajno uništen jedinstveni prirodni ambijent Miločera. Svi dosadašnji protesti i okupljanja mještana u Miločeru sa zahtjevima upućenim bivšoj ali i sadašnjoj Vladi, da se zaustavi gradnja i devastacija vrijednog prostora, nisu urodili nikakvom akcijom iz Podgorice.

„Sječa borova u Miločerskom parku se nastavlja. Očekujemo da što hitnije nadležni ministar preduzme sve aktivnosti kako bi se devastacija zaustavila. Mi nismo odustali od svojih zahtjeva, ponavljamo, od zaustavljanja dalje sječe borova u Miločerskom parku, zaustavljanje investitora i zakupca, HTP Miločer i firme Adriatic properties doo Budva, od dalje betonizacije i izgradnje stanova za tržište, oslobađanje komunikacije i plaža“, kazao je medijima član Savjeta MZ Sveti Stefan, Blažo Rađenović.

Rađenović je funkcioner GP URA u Budvi, odbornik je ove stranke i nedavno je imenovan na funkciju predsjednika Upravnog odbora Javnog preduzeća Morsko dobro. Sa čelne funkcije u JP Morsko dobro u prilici je da realizuje bar dio sopstvenih i zahtjeva Mjesne zajednice. Onaj koji se odnosi na oslobađanje pristupa šetalištima i plažama u Miločeru i Svetom Stefanu, jer je to u njegovoj nadležnosti. Dovoljno je insistiranje na poštovanju ugovora o zakupu morskog dobra zaključenog 2017. godine između JP Morsko dobro i preduzeća Adriatic properties, u kojem nikakve prepreke i zabrane kretanja posjetilaca u zoni morskog dobra nisu predviđene.

U MZ Sveti Stefan ističu da je za mještane prihvatljiva isključivo izgradnja hotela visoke kategorije na mjestu starog hotela Kraljičina plaža. Rađenović je takođe kazao da očekuje hitnu posjetu ministra ekologije, planiranja prostora i urbanizma, Ratka Mitrovića, koji bi se na licu mjesta uvjerio o razmjerama uništavanja prostora Miločera.

Ministar Mitrović najavio je u decembru formiranje specijalne komisije sa zadatkom da sačini sveobuhvatnu analizu dokumentacije koja je pratila ugovor o zakupu iz 2007. godine i da preispita  planiranu igradnju novih kapaciteta ne samo u Miločeru nego i na ostalim dijelovima prostora u zahvatu zakupljenog ljetovališta.

Formiranje komisije uslijedilo je nakon što se u protestne akcije i šetnje miločerskim parkom, zbog gradnje u Miločeru, uključio i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević. On je na jednoj od sjednica budvanskog parlamenta kazao, kako je dobio obećanje ministra Mitrovića da će biti izdat nalog o obustavi radova na gradilištu, što se nije dogodilo. Carević je potom u više navrata pozivao ministra da naloži nadležnim inspekcijskim službama zatvaranje gradilišta, što očigledno nije bila moguća opcija, jer investitor posjeduje odobrenja za gradnju.

Odbornici SO Budva ranije su jednoglasno usvojili Deklaraciju o zaštiti Miločerskog parka i oštro osudili gradnju stanova na toj lokaciji.

Zvaničan stav Vlade o investicijama u Miločeru očekuje se krajem marta. Detaljan izvještaj komisije daće odgovor na pitanje da li Vlada ima pravni osnov za stopiranje izgradnje trećeg objekta na parceli miločerskog parka. Ako ne bude kasno, jer se na ogromnom gradilištu uz kapije Miločera, ubrzano gradi.

Vladina komisija provjeravaće plansku, projektnu i drugu dokumentaciju i procedure na osnovu kojih se na ovom dijelu budvanske rivijere planira gradnja većeg broja novih objekata. Na inicijativu Ministarstva održivog razvoja i turizma, u vrijeme ministarskog mandata Branimira Gvozdenovića, prethodna Vlada donijela je kontroverzni planski dokument, Urbanistički projekat – Hotelski rizort Miločer.

Da bi se ispoštovale potrebe investitora, promijenjen je i tadašnji Zakon o planiranju prostora, kako bi ovaj planski dokument ugledao svjetlost dana. Njime je omogućena izgradnja novih kapaciteta, hotela, velikog broja rezidencijalnih vila, stanova, apartmana, restorana, heliodroma… ukupne bruto izgrađene površine od 41.000 kvadrata.

Da li će nova vlast dozvoliti betoniranje proslavljenog turističkog ljetovališta pitaju se građani Budve. Da li će odgajeni parkovi i šume mediternskog i egzotičnog drveća Miločera postati građevinsko zemljište na kojem će nepoznati tajkuni, bliski bivšoj vlasti, zarađivati milione, odlučiće nova Vlada i njena komisija. I da li će, poslije svega, Miločer i Sveti Stefan moći da zadrže status turističkog bisera Crnogorskog primorja.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo