Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SITUACIJA SA KORONA VIRUSOM UZNEMIRAVAJUĆA: Neodgovornost i građana i institucija

Objavljeno prije

4 godine

na

Medicinare su u borbi sa korona virusom na cjedilo ostavili i institucije i građani. U utorak je u jednom danu umrlo osam ljudi, a tokom proljeća za dva mjeseca ukupno devetoro. Epidemiolozi ponavljaju da ako poštujemo mjere, situacija se može popraviti za 10 do 20 dana

 

Sa osam smrtnih slučajeva i 296 novih oboljelih od korona virusa, utorak je bio najcrnji dan od početka epidemije u Crnoj Gori. Umrla su četiri pacijenta iz Nikšića i po jedan iz Tuzi, Bijelog Polja, Pljevalja i Mojkovca. U srijedu je otkriveno još 290 novih slučajeva, a umrlo je pet osoba. Tokom proljećnog talasa epidemije ukupan broj preminulih od virusa bio je devet, a sada je 151. Ukupan broj oboljelih od početka epidemije je 9.429, aktivnih slučajeva je 3.549.

Nepoštovanje nošenja maske i držanja distance, izborna i postizborna okupljanja, kao i nebezbjedna okupljanja u ugostiteljskim objektima, slavljima, svadbama rezultirali su razbuktavanjem virusa, upozoravaju epidemiolozi. O tome govori i podatak da su među oboljelima većina oni do 50 godina starosti – od 20 do 40 godina je 40 odsto oboljelih, a 65 odsto je do 50 godina.

Najteža situacija je u Podgorici – 982 oboljela, Nikšiću – 814, Beranama – 409, Bijelom Polju – 298 i Rožajama – 290 oboljelih. Ubrzano se popunjavaju kovid bolnice. „Crna Gora raspolaže sa 577 kovid kreveta, dok je trenutno popunjeno 280“, kazao je u utorak direktor Urgentnog centra KCCG i šef Kriznog medicinskog štaba dr Nermin Abdić. Pomoćnica ministra zdravlja Crne Gore i šefica Operativnog štaba NKT-a prof. dr Vesna Miranović ranije je najavila da ukoliko dođe do masovnijeg obolijevanja i popunjavanja više od 50 odsto postojećih kovid kreveta, moraće se razmotriti i mogućnost „zaključavanja gradova“. Iako je više od pola kapaciteta popunjeno, za sada se još ne razmišlja o tome, a dr Miranović je, nakon što je u maniru drugih članova NKT-a isijavala optimizam, ipak priznala da je „epidemiološka situacija u zemlji ozbiljna“.

Nagli skok oboljelih u srijedu je plastično objasnila Ivona Drašković, epidemiolog u nikšićkom Domu zdravlja: „Trenutno imamo 812 oboljelih i 766 oporavljenih. Mi smo prije četiri sedmice imali 75 oboljelih na teritoriji opštine Nikšić i preko 290 oporavljenih. To nam govori koliko imamo oboljelih za ovaj kratak vremenski period, a najčešći uzroci su bili masovna okupljanja i nepoštovanje mjera“. U Opštoj bolnici Nikšić, čiji je kapacitet 80 kreveta, popunjeno je 78, a među oboljelima je i četvoro djece, najavljeno je otvaranje dodatnih odjeljenja za oboljele od korone. U specijalnoj bolnici Brezovik je od 60 kreveta popunjeno 47.

Pored Nikšića, najveći pritisak je na Opštu bolnicu u Beranama. Nakon što se saznalo da su od korone oboljeli i direktor bolnice i nekoliko ljekara, pojedini su ocjenili stanje kao alarmantno. To je demantovao Šef kriznog medicinskog štaba Nermin Abdić. On je najavio, na nivou Crne Gore, mogućnost „povećanja kapaciteta bolničkih ustanova od 150 do 180 kovid postelja. Za sada sistem funkcioniše potpuno u redu“, istakao je Abdić. Da nakon izbora sistem ne funkcioniše, posebno u institucionalnom dijelu koji se odnosi na Ministarstavo zdravlja i Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT), svi smo se uvjerili. O tome da su medicinari ostavljeni na cjedilu, počeli su javno da govore i ljekari. „Imamo nenormalan pritisak na epidemiološke službe, na kovid ambulante, na zdravstveni sistem. Zdravstveni radnici su iscrpljeni, jer ovo traje mjesecima. Apel na građane da se poštuju mjere, nadležni da pomognu u sprovođenju mjera“, izjavila je za RTCG epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Božidarka Rakočević. Ona je istakla da su zaposleni u Institutu premoreni i da je pitanje ko će moći da radi ako se ovakva situacija nastavi.

Nebojša Kavarić, direktor Doma zdravlja Podgorica, požalio se na nedostatak podrške javnosti i prozvao političare, građane i nevladine organizacije da su ostavili zdravstveni sistem da se sam bori protiv virusa: „Svakog interesuje nešto drugo, kao da će ovo proći samo sebe“.

Direktor Instituta za javno zdravlje dr Boban Mugoša je upozorio da kontrolni mehanizam ne funkcioniše na najbolji način i da bi morao da bude striktniji i proaktivniji. Dok je NKT funkcionisao, inspekcije su od početka jula napisale oko 100.000 eura prekršajnih naloga zbog nepoštovanja mjera NKT-a. Nakon što se NKT nakon izbora samougasio – za prvih devet dana septembra inspekcije su napisale dva prekršajna naloga, u iznosu od 2.500 eura. Da su inspekcije ponovo počele da rade svoj posao, bar u opštinama koje su najugroženije, govori podatak da je u Nikšiću od prošle sedmice napisano gotovo 7.500 eura kazni za nepoštovanje propisanih mjera, a zbog nenošenja maski podnijeto 13 krivičnih prijava i još pet zbog nepoštovanja distance.

Kada se spoji nerad institucija i neodgovornost dijela građana, rezultati su katastrofalni. O tome je početkom nedjelje za TV Vijesti govorila specijalista opšte i porodične medicina Marija Zekić koja radi u kovid ambulanti u Budvi. Ona je kazala da se Budvom slobodno šetaju pacijenti pozitivni na korona virus kojima je određena samoizolacija. Zekić tvrdi da se tim povodom obraćala i zdravstveno sanitarnoj inspektorki Snežani Tomac koja nije reagovala. Tomac je to demantovala kazavši da je to besmislica, te da je ona jedini inspektor iz te oblasti na području od Jaza do Buljarice.

„Smatram da je epidemija dobila ovolike razmjere prije svega zbog toga što imamo jedno nesposobno NKT koje nije bilo u stanju da se uhvati u koštac sa epidemijom, a drugi razlog je što je inspekcijski nadzor bio ispod svakog nivoa dok su zdravstveni radnici i u Budvi i u Crnoj Gori davali sve od sebe da se suzbije epidemija“, istakla je Zekić.

Džaba sve inspekcije kada pojedini nemaju osnovni obzir za druge pa, po svjedočenjima građana i ljekara, imamo sve veći broj oboljelih koji se liječe kod kuće a slobodno se kreću ne pošutujući mjere samoizolacije. O nedostatku obzira i prema sebi, govori izjava Bobana Mugoše: „Zbog mentaliteta dosta ljudi krije da je inficirano i čekaju do zadnjeg časa. Kad više ne mogu da izbjegnu javljanje, njih dosta završi na vještačkoj ventilaciji, a veliki broj i umre“.

Iz Instituta kažu da svako zaključavanje u Crnoj Gori može biti opterećujuće i da dovodi do mentalnih teškoća i siromaštva, što posljedično može dodatno uticati na zdravlje građana. Pored toga ono što se ne govori je činjenica da su NKT i odlazeća vlast izgubile povjerenje te da bi oni teško bez velikih protivljenja u praksi mogli sprovesti nove restriktivne mjere. Zbog vanrednih zdravstvenih uslova neophodno je da nova vladajuća većina što prije oformi Vladu koja mora da se uhvati u koštac sa epidemijom. Potrebno je brzo djelovati jer su početkom ove nedjelje obustavljeni specijalistički pregledi u svim bolnicama, osim u hitnoj pomoći. „To će se sprovoditi u svim zdravstvenim ustanovama. Teško je napraviti red u radu polikliničkog dijela, da se ne bi miješali pacijenti, među kojima ima i hroničnih bolesnika, morali smo da donesemo takvu odluku”, pojasnio je Abdić.

Najavljeno je da će se u ponedeljak 28. septembra konačno znati da li će djeca krenuti u školu 1. oktobra. Epidemiolog instituta za javno zdravlje Dragan Laušević objasnio je za TV Vijesti da je epidemiološki  kriterijum osnovni da bi se mogao dozvoliti odlazak djece u školu. Austrija ima vrijednost stotina oboljelih na 100.000 u poslednjih 14 dana,  Sjedinjene Američke Države su odredile vrijednosti  od 200 na 100.000 stanovnika u posljednjih 14 dana, kazao je Laušević i upozorio da su kod nas vrijednosti preko 300.

Posljednji podaci govore da je Crna Gora sa 563 oboljela na 100.000 stanovnika druga u Evropi po broju inficiranih korona virusom, a prvi smo u regionu po broju hospitalizovanih.

„Početak školske godine potencijalna je bomba ukoliko svako od nas ne bude ispunjavao svoju ulogu. A prilično je jednostavno – naučimo djecu da nose maske. Kada to mogu mali Kinezi ili Tajvanci – mogu i Crnogorci. A ko istraje – toga je i megdan“, poručio je epidemiolog Laušević.

Samo da se i stariji dozovu – uz jasne preporuke da ako 20 dana svi budu nosili maske, držali distancu i vodili računa o higijeni, broj zaraženih će se svesti na deset do 20 slučajeva.

Virus može da se vrati

Jedna osoba u Crnoj Gori, koja je bila pozitivna u prvom talasu, ponovo je imala virus korona u drugom, ali bez simptoma, kazao je pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje (IJZ) dr Senad Begić.
On je objasnio da je slučaj otkriven kada se taj građanin testirao prije putovanja i da nije isključeno da postoji još takvih slučajeva.

Ove nedjelje je i u distriktu Brčko registrovan prvi slučaj reinfekcije virusom korona, izjavio je šef Odjeljenja za zdravstvo i ostale usluge BIH Akif Pezerović.  Mediji prenose da je kod ovog muškarca virus korona prvi put potvrđen 27. avgusta, te je liječen u brčanskoj bolnici. Nakon 14 dana pacijent je retestiran i nalaz je pokazao da je negativan na virus korona, te da je sa dobrom kliničkom slikom otpušten kući, da bi se 22. septembra ponovo javio sa simptomima u kovid ambulantu. Testiran je i rezultat pokazuje da je ponovo pozitivan na kovid”, saopšteno je iz vladinog Pododjela za zdravstvo.

Nedavna studija objavljena u časopisu New England Journal of Medicine pokazuje da su antitijela na koronu prisutna kod izliječenih četiri mjeseca. Nivo antitijela na korona virus porastao je, a onda ostao na istom nivou do četiri mjeseca kod preko 90 odsto pacijenata na Islandu izliječenih od COVID-19, pokazala je ova studija.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

DRUŠTVO

BURA OKO ZAKUPA CRNOGORSKIH PLAŽA: Novi tender, novi uslovi

Objavljeno prije

2 dana

na

21 Februara, 2025

Objavio:

Vladina odluka da se raspiše novi tender za zakup morskog dobra izazvala je velika negodovanja kod starih zakupaca. Posebno zbog povećanja cijena početnih naknada zakupa, te novog načina bodovanja prijava na tenderima po kom oni koji su godinama gazdovali pojedinim djelovima morske obale, ulagali i razradili veliki biznis na plažama, plažnim barovima i terasama –  neće imati prednost  prilikom ocjenjivanja ponuda

 

 

Odluka o raspisivanju javnog poziva za zakup plaža na Crnogorskom primorju, na osnovu pravilnika o Izmjenama i dopunama Programa  privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024 – 2028. godine kojeg je Vlada donijela 11. februara, izazvao je pravu buru nezadovoljstva među dosadašnjim korisnicima u pojedinim primorskim opštinama.

Javno preduzeće Morsko dobro sa sjedištem u Budvi, objavilo je u ponedjeljak 17. februara Javni poziv za zakup 96 kupališta na području budvanske rivijere. Dan kasnije isto je učinjeno i za plaže na području Bara i Ulcinja, zatim Tivta i Kotora.

Riječ je o javnim kupalištima, dugim prirodnim pješčanim plažama, stjenovitim uvalama i novoizgrađenim malim terasama, kojih na Crnogorskom primorju ima ukupno 563, uključujući nova 74 gradska kupališta izgrađena u organizaciji JP Morsko dobro.

Za 70 hotelskih kupališta biće raspisan tender za novi zakup nešto kasnije, kada se završi posao iznajmljivanja javnih kupališta. Izuzetak čine plaže koje su pod dugoročnim investicionim ugovorima.

Svi ugovori o zakupu kupališta na cijelom primorju su nevažeći. Tender nije bio raspisan prošle godine zbog kašnjenja nadležnog ministarstva sa usvajanjem dokumentacije, zato su odlukom Vlade ugovori sa starim zakupcima po drugi put bili aneksirani. Prethodno su na isti način produženi ugovori 2023. godine, nakon čega je Državna revizorska institucija (DRI) upozorila Vladu da se gube prihodi od zakupa obale zbog produžavanja ugovora sa cijenama i uslovima iz 2019. godine., i dala preporuku da se to ispravi.

Protiv odluke da se raspiše novi tender za zakup morskog dobra glasali su potpredsjednik vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj i ministar javne uprave Maraš Dukaj. Ministri iz redova Demokrata i ministar za ljudska i manjinska prava, Fatmir Đeka, nisu učestvovali u glasanju, dok su ostali članovi Vlade podržali ovu odluku.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

JAVNO ZDRAVSTVO I PRIVATNI INTERESI: Novca ima, magnetnih nema 

Objavljeno prije

2 dana

na

21 Februara, 2025

Objavio:

Dok bolnice javnog zdravstva kubure sa magnetnim rezonancama,  Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore (FZO) je tokom prošle godine za snimanje magnetnom rezonancom isplatio 738.783 eura privatnim zdravstvenim ustanovama. Novac su dobile tri klinike sa kojima Fond ima ugovore i to Hipokrat 490.942 eura, Konzilujum 208.435 eura i Moj Lab – 39.406 eura

 

 

Nikšićka i bjelopoljska, dvije najveće opšte bolnice u Crnoj Gori, više od dvije godine čekaju obećane aparate za magnetnu rezonancu (MR). Tenderi su raspisani ali i poništeni. Posljednji put u avgustu prošle godine kada nije podnijeta nijedna ispravna ponuda i ponuđači su isključeni iz postupka javne nabavke.

Cijela procedura kreće ispočetka, pa će ove bolnice u novom postupku tražiti aparate za magnetnu, vrijednosti od po milion eura, drugačije specifikacije, jer su prethodno poručeni već prevaziđeni. Iz Ministarstva zdravlja još su planirali kupovina MR aparata za Klinički centar Crne Gore (KCCG) i KBC Kotor.

Crnogorsko javno zdravstvo raspolaže sa četiri aparata za magnetnu rezonancu koja su u funkciji. Tri ima Klinički centar, od kojih je jedan u Dječijoj klinici, jednu magnetnu rezonancu ima KBC Berane, dok je jedan novi uređaj namijenjen Opštoj bolnici u Baru u fazi instalacije.

Dok javno ne nabavi svoje, građani ove usluge koriste u privatnim zdravstvenim ustanovama. Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore (FZO)je tokom prošle godine, za snimanje magnetnom rezonancom isplatio 738.783 eura privatnim zdravstvenim ustanovama.Novac su dobile tri klinike sa kojima Fond ima ugovore i to Hipokrat 490.942 eura, Konzilujum 208.435 eura i Moj Lab – 39.406 eura.

Preglede i liječenje osiguranika Fonda za zdravstvo u privatnim klinikama država je 2023. godie platila ukupno oko 2.700.000 eura. Najviše novca je i tokom te godine plaćeno klinici Hipokrat za preglede magnetnom rezonancom – 820 hiljada eura, značajno više nego ove.

U maju prošle godine ova klinika podnijela je krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu (SPO) protiv direktora Fonda zdravstva Vuka Kadića zbog sumnji u zloupotrebu službenog položaja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

CRNA GORA, NAJBIROKRATSKIJA ZEMLJA NA SVIJETU: Svaki četvrti radi za državu

Objavljeno prije

1 sedmica

na

14 Februara, 2025

Objavio:

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih je  bio preko 250 hiljada. Kada se tom broju  dodaju i privredna društva,  ispada sa svaki četvrti zaposleni u Crnoj Gori radi za državu

 

 

Crna Gora je konačno postala svjetski lider u nečemu. Naime, nedavni izvještaj World of Statistics, koji se poziva na podatke Yahoo Finance-a, donosi listu najbirokratskijih zemalja svijeta – na kojoj naša zemlja zauzima prvo mjesto.

Ovom ,,uspjehu” svakako je doprinijelo to što imamo jednu od najglomaznijih Vlada sa 32 člana, sedam potpredsjednika, 25 ministarstava i 26 ministara bez portfelja.

U posljednje četiri godine, od promjene vlasti u avgustu 2020, javna uprava na državnom i lokalnom nivou pojačana je sa oko tri hiljade novozaposlenih.

Da ovolika birokratija ne ispunjava očekivanja građana svjedoče i podaci Svjetske banke. Po njima Crna Gora zauzima tek 50. mjesto u svijetu po lakoći poslovanja. Dok se u kategorijama poput dobijanja građevinskih dozvola i sprovođenja ugovora, nalazi na znatno lošijim pozicijama. Jedan od razloga je što imamo manjak digitalizacije, a višak radnika.

Problem je, bolje od navedenih lista, nedavno objasnio sam premijer Milojko Spajić. On je za TVCG izjavio da je broj trenutno zaposlenih u javnoj upravi prevelik – ,,mnogi ljudi ne rade, ne pojavljuju se na poslu, neadekvatno rade i slilčno. Imamo državnu upravu koja ne odgovara potrebama ni privrede ni građana”.  Zato je najavio da će država naći način da otpusti 20 odsto ljudi iz javne uprave.

Na sajtu Vlade mogu se naći podaci o broju zaposlenih u javnoj upravi. Podaci su podijeljeni u dvije grupe, centralni i lokalni nivo.Prezentovani su podaci od novembra 2021. kada je na centralnom nivou bilo 44.936 zaposlenih. Za tri godine i dva mjeseca broj zaposlenih na centralnom nivou se povećao za 2.348, i u decembru 2024. je iznosio 47.284.

Do povećanja zaposlenih došlo je i na lokalnom nivou – sa 6.665 u novembru 2021, na 7.092 u decembru 2024. Razlika 427 novozaposlenih.

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih u Crnoj Gori bio je preko 250 hiljada. Ispada, da skoro svaki peti zaposleni radi za državnu upravu i prima platu iz budžeta.

Na sajtu Vlade na kome je prezentiran broj zaposlenih u upravi precizira se- ,,u ovaj obuhvat ne spadaju privredna društva u većinskom vlasništvu države i opština”.

Kada se broju zaposlenih dodaju i ova privredna društva ispada sa svaki četvrti zaposleni u Crnoj Gori radi za državu. Ukupno 76.481 zaposlenih.

Prema poralu Moj novac,Instituta Alternativa, u državnim preduzećima zaposleno je 22.105 ljudi. U privrednim društvima na državnom nivou 13.702, a u opštinskim preduzećima 8.403.

I pored neumoljive statistike koja se čita i sa vladinog sajta, premijer tvrdi da već imaju uspjeha u racionalizaciji državne uprave. ,,Centralna vlast je smanjila broj zaposlenih za 400 od novembra 2023. do novembra 2024. godine. Ukupno, zajedno sa lokalnim samoupravama, broj ljudi u javnom sektoru je manji za 150 što znači da su lokalne samouprave više zapošljavale. Čak i u javnim preduzećima je manje zaposlenih, pa je recimo u Rudniku uglja, broj zaposlenih manji za 100, bilo je je 1.300, sada je oko 1150. U Eektroprivredi je isti slučaj. Polako smanjujemo broj zaposlenih, a ove godine ćemo brutalno krenuti u razračunavanje sa ovim problemom”, kazao je Spajić.

Podaci sa sajta Vlade govore da dosadašnje razračunavanje izgleda ovako – do najvećeg povećanja zaposlenih je došlo u Generalnom sekretarijatu Vlade i ministarstvima. U ovim institucijama se broj zaposlenih sa 3.095 u novembru 2021, povećao na više od duplo – 7.353 u decembru prošle godine. Samo od septembra 2024, kada je bilo 7.047 zaposleno je preko 300 novih radnika. Skok je još značajniji od juna 2024. kada je bilo samo 3.379 zaposlenih u ministarstvima i Generalnom sekretarijatu.

Značajan pad zaposlenih u organima javne uprave zabilježen je pod stavkom Organi u sastavu ministarstava –  sa 12.188 iz novembra 2021, na 7.490 u decembru 2024.

Iako premijer pominje smanjenje zaposlenih čak i u javnim preduzećima, statistika svjedoči o velikom povećanju broja radnika u posljednje četiri godine.

Crnogorski elektrodistributivni sistem DOO Podgorica (CEDIS) –  od promjene vlasti 2020. godine kada je bilo 1.360 zaposlenih, došlo se do 1.721 radnika u 2023. godini. Broj radnika se povećao i u Pošti Crne Gore sa 988 u 2020. godini na 1.189 u 2023, Aerodromi Crne Gore sa 961 na 1.124 u 2023. godini. Prema premijerovim podacima o 1.300 zaposlenih u Rudniku uglja Pljevlja, broj radnika se u toj državnoj kompaniji povećao skoro duplo u odnosu na 2020. kada je bilo 691 zaposlenih. Podaci sa sajta Moj novac govore da je zaposlenih u 2023. bilo 1.168.

Lokalna preduzeća su uglavnom u gubitku, ali im to im ne smeta da zapošljavaju radnike. Tako je podgorička Čistoća 2020. godine imala 489 zaposlenih, a 2023. čak 641. Iste godine zabilježila je rekordni gubitak od 1,7 miliona eura.

U susret najavljenoj racionalizaciji uprave, premijer je obećao da država neće zaboraviti svoje bivše zaposlenike. Suština je da se nađe način da se ti ljudi zaposle u privatnom sektoru, kazao je premijer i najavio program Iskra. ,,Inicijativa Iskra će pomoći tehnološkom opismenjavanju građana i za samo tri mjeseca kampa građani će moći da se zaposle na konkurentnim mjestima i primaju dobre zarade”, kazao je Spajić.

Zanimljivo je da je premijer Spajić istakao ,,da je laž da je aktuelna vlast nastavila politiku partijskog zapošljavanja”!

Brojni medijski tekstovi i istraživanja o premrežavanju uprave i državnih preduzeća partiskim, rođačkim i kumovskim kadrovima, govore da je nova vlast ne nastavila, nego čak i unaprijedila partijsko zapošljavanje i nepotističke prakse.

I dok premijer najavljuje otpuštanja, iz Ministarstva javne uprave, koje je zaduženo za ovu problematiku, tvrde da u ovom trenutku nije zahvalno govoriti o višku zaposlenih u javnim ustanovama.

Iz ovog ministarstva Danu su saopštili da Crnu Goru na putu pristupanja EU očekuju brojne obaveze, pa iz tog razloga se očekuje jačanje postojećih kapaciteta javne uprave a čak i regrutovanje novih kadrova.

„Činjenica koja to potvrđuje jeste i da EU, u iznosu od 5,6 miliona eura kroz dva projekta, podržava jačanje kapaciteta u javnoj upravi na centralnom i lokalnom nivou, uključujući usvajanje Plana zapošljavanja i obuku novih državnih službenika za upravljanje EU fondovima, s fokusom na dva pilot sektora (zaštita životne sredine, zapošljavanje i socijalna politika)“, naveli su  iz Ministarstva javne uprave.

Premijer je, s druge strane, izjavio da je ova vlada dva puta slala rješenja Evropskoj komisiiji za smanjenje broja zaposlenih u javnoj upravi. ,,I oni su to oba puta odbili”, rekao je Spajić.

Nadu uliva procjena Ministarstva javne uprave da će u trenutku pristupanja Crne Gore u EU između 100 i 150 službenika biti delegirano na rad u institucijama EU.

Kad će početi i kako će se odvijati smanjenje državne uprave još uvijek ne znamo. Ono što znamo je da ona puno košta.

Svake godine iznova saznajemo da državna uprava nemilice troši novac građana. Tokom protekle godine trošak službenih putovanja u zemlji i inostranstvu koštao nas je 8,4 miliona, a za reprezentaciju (ručkovi, večere, jela, zakuske) oko 950 hiljada eura, odnosno ukupno oko 9,4 miliona eura za te svrhe. Sve to je bilo za oko 2,7 miliona eura više nego što je bilo predviđeno rebalansom budžeta za proteklu godinu.

Saznali smo i da ručkovi lokalnih i državnih funkcionera često koštaju preko hiljadu ili par hiljada eura, da poslanici tokom godine uspiju o našem trošku da obiđu preko 10 inostranih destinacija, da se i pored preko 4.500 službenih automobila i dalje izdvajaju stotine hiljada za kupovinu novih… Uobičajeno, glomazni državni aparat ima svoje potrebe i prohtjeve koje građani plaćaju. Sve do neke racionalizacije.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo