Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Sitni vez ruskog biznismena

Objavljeno prije

na

Od ruskog biznismena Alana Alikova, koji je kupio ski centar Lokve i obećao milionska ulaganja već nekoliko godina nema ni traga. Beranci su prestali da se nadaju, a ljubiteljima zimskih sportova iz ovog regiona i dalje je najbliži Kolašin. Domaći tajkun u ovom se slučaju pokazao uspješnijim od ruskog. Dok Jezerine iz godine u godinu šire kapacitete, Lokve kod Berana, iako ne zaostaju po prirodnom potencijalu za Bjelasicom, i dalje su zabravljene debelom rezom.

LAŽNE NADE: U čijim rukama je ključ za bravu na ovom ski centru? Bivši ministar turizma Predrag Nenezić taman što je zaprijetio kako će privatnicima koji ne ulažu u kupljene hotele nametnuti posebne poreze i prinuditi ih na ulaganja ili prodaju – smijenjen je. Novi ministar Predrag Sekulić u jeku zimske sezone otišao je da, kontinuiteta radi, takvu poruku uputi s juga, iz Ulcinja. Nije do sada nagovještavao da bi, prije nego okopni, mogao doći u Berane da vidi šta se na sjeveru radi s privatizovanim hotelima i ski centrima.

Kada je u jesen 2006. godine, na javnoj licitaciji, Alikov platio nešto više od 500 hiljada eura za hotel Lokve, sa sve ski terenima i liftovima, to je iz sirotinjske vizure radnika uništenog hotelsko-turističkog preduzeća, koji su čekali otpremnine, izgledalo kao veliko ulaganje. Odmah se sastao s tek izabranim gradonačelnikom Vukom Golubovićem i saopštio da je taj posao „mini biznis”, koji će mu poslužiti kao baza za dalja investiranja u Berane i Crnu Goru.

„Cilj mi je da napravim jedan moderan skijaški centar po svim evropskim standardima i da ga jakim marketingom učinim atraktivnim. Kada taj projekat zaokružimo on će predstavljati bazu odakle ćemo tražiti partnere i interes gdje dalje da ulažemo”, pričao je Alikov.

Nije bilo razloga da mu se ne vjeruje. Rusi su nagrnuli na Crnu Goru a u Beranama se se obradovali što je jedan stigao i do njih. Iz razgovora u razgovor, Alan je vezao sve ljepše i ljepše. Obznanio je kako mu hotelijerstvo i zimski turizam nijesu strani, te da njegova porodica na Kavkazu posjeduje ski centar i hotelski kompleks sa hiljadu ležajeva.

„U Rusiji se, pored toga, bavimo građevinskim poslovima i trgovinom nekretninama. Odlučili smo da u Crnoj Gori preko ovog posla u koji smo već ušli ispitamo teren za dalja ulaganja i investicije”, otkrio je Alikov.

Požurio je da obeća da će u ski centar Lokve već „do kraja godine uložiti milion eura u rekonstrukciju, i da će spremno dočekati narednu zimsku sezonu”. Mislio je na 2007.

OBEĆANJA: Kao prioritet u prvoj fazi za cilj je postavio sanaciju postojećih kapaciteta od 180 ležajeva. Za drugu fazu već je najavljivao izgradnju zatvorenog bazena, fitnes centra i svih drugih pratećih sadržaja koji bi garantovali visok kvalitet usluge.

„Računamo da ćemo moći ovom hotelskom kompleksu obezbijediti četiri zvijedice”, nadao se Alikov.

Ko je u Beranama mogao ostati ravnodušan na njegovo obećanje da će svu radnu snagu potražiti među lokalnim stanovništvom, dok će samo rukovodeće kadrove i stručnjake dovesti iz Rusije, „ako i njih ne nađe u Crnoj Gori”.

Ruski biznismen otkrio je kako planira da u ski centru na Cmiljevici razvije svojevrstan socijalni program za djecu koja su talentovana za zimske sportove.

„Pomoći ćemo im da se besplatno obuče, a onda ćemo pomagati njihov razvoj i kada dođu do takmičarskih uzrasta”, sitno je vezao.

Pa je zatim dodao da računa na tržište čitavog regiona, ali i na inostranu klijentelu, posebno „ako se u međuvremenu uradi više u pogledu saobraćajnica”.

„Ako bi proradio još i aerodrom u Beranama, redovno ćemo dovoditi visoku klijentelu iz Rusije. Naravno da računamo na goste iz Crne Gore, Srbije i sa čitavog Balkana. Planiramo zaista da napravimo jedno reprezentativno mjesto”, kazao je Alikov.

Ruskog biznismena na sjever je doveo Beranac Radoje Bakić, koji je radio upravo u hotelu Lokve, prije nego što je otišao u Rusiju.

„Dolazio sam ovdje godinama i bilo mi je ružno i tužno da gledam taj ski centar u takvom stanju. Osjećao sam obevezu prema gradu da obezbijedim jednog ozbiljnog investitora. Strpimo se do pred kraj godine, do novembra, i vidjećete da su namjere gospodina Alikova veoma ambiciozne”, izjavio je Bakić u jesen 2006.

Te godine započet je ozbiljan posao na promjeni vrata i prozora, krečenju i čišćenju. I na tome se završilo. Od najavljenih milionskih ulaganja nije bilo ništa. Ni starih, ni novih ski-liftova. Ni fitnes centara, ni zatvorenih bazena. Ni upošljavanja lokalnog stanovništva.

AGONIJA: Alikov se sve rjeđe pojavljivao u Beranama. Da nije novinske fotografije, Beranci bi zaboravili kako ruski biznismen izgleda. S vremena na vrijeme, s jeseni, pred zimsku sezonu, slao je abrove kako će se vratiti da nastavi gdje je započeo. Da li je mislio na sitan vez ili na radove, nije precizirao. Radovi odmakli nijesu, a divlju ljepotu i tišinu ove planine već šestu godinu ništa ne remeti.

Ski centar Lokve, s istoimenim hotelom nalazi se na planini Cmiljevici, na nadmorskoj visini od 1350 do 1700 metara. Hotel je lociran odmah pored magistralnog puta za Rožaje, na četrnaestom kilometru od Berana. Za zanimljivo arhitektonsko rješenje pričalo se da je bio diplomski rad jednog nadarenog studenta. Svoj procvat je doživljavao osamdesetih godina, kada je predstavljao otkriveni biser za turiste iz Vojvodine, koji su, skupa s Berancima, podigli i čitavo vikend naselje u njegovoj neposrednoj blizini. Nekako je radio i devedesetih, u vremenima krize i inflacije, sve do rata na Kosovu. Tada je neko odlučio da tu smjesti izbjeglice. I da ga uništi. Istina, od novca dobijenog izdavanjem hotela na Cmiljevici i u Andrijevici, u teškim i siromašnim godinama, preživljavalo je kompletno hotelsko-turističko preduzeće.

Zato je 2003. godine privatizacija ove kompanije dočekana s velikim nadama, ali se ispostavilo da je družina okupljena oko naziva Euroturist GMBH bila berzansko-mešetarska. Sve je vrlo brzo otišlo na doboš i pod bankarske zapljene. Tako je i ski centar Lokve jedne jeseni, poslije velike agonije, prodat Rusu Alanu Alikovu.

Ovu prodaju manjinski akcionari HTP smatraju, međutim, nezakonitom, makar kada su u pitanju djelovi objekta koji nijesu bili pod fiducijom Ministarstva finansija. Zbog toga su prošle godine predali i krivične prijave. Rasplet još nije na vidiku, i sve mnogo prije miriše na ponovni zaplet. Mogao bi i Rus ostati kratkih rukava u igrama koje su, uz logistiku s najviših nivoa, vođene oko uništenog hotelsko-turističkog preduzeća u Beranama. Optužbe manjinskih akcionara nijesu bez težine, da bi bile olako odbačene. Polako, ali sigurno, dolazi vrijeme svođenja tranzicionih računa. Možda bi se država prije zainteresovala za sudbinu ski centra Lokve, i onog drugog na Turjaku, koji takođe ne radi, da su bliže Podgorici. Kao vikend-Kolašin.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo