MONITORING
SISTEM PROTIV ZVIŽDAČA: Azil kao jedina zaštita

Objavljeno prije
10 godinana
Objavio:
Monitor online
Zaštita zviždača u Crnoj Gori je na takvom nivou da većina njih prije ili kasnije mora da bježi iz domovine. Tortura prema ljudima koji su prijavili kriminal ili korupciju se stalno usavršava. Protekle nedjelje Viši sud u Bijelom Polju donio je pravosnažnu presudu prema kojoj Rožajac Muharem Fejzić kažnjen sa skoro 14.000 eura.
Fejzić je prije dvije godine javno progovorio o prekograničnom švercu cigareta. Detaljno je naveo krijumčarski lanac u kome su, kako je tvrdio, bili umiješani braća Mehdija Meho i Bajram Mujević. Tvrdio je da im je zaštitu pružao pripadnik Agencije za nacionalnu bezbjednost Enver Murić.
Prozvana trojka tužila je Fejzića za povredu časti i širenje neistinitih navoda. Bjelopoljski sud je presudio da je Fejzić dužan da im plati po tri hiljade eura, plus troškove suđenja.
I dok je sud ekspresno reagovao pri zaštiti časti, Fejzićeve tvrdnje o švercu Vrhovno državno tužilaštvo još provjerava. Provjera je ušla u treću godinu.
Nakon što je Fejzić u proljeće 2013. progovorio o prekograničnom švercu koji se svakodnevno odvijao pored njegove seoske kuće, u pograničnom selu Balotić, počele su prijetnje. Fejzić je tvrdio da su mu trojice prozvanih prijetili smrću ako ne zaćuti o korupciji.
Intervenisali su i predstavnici diplomatskog kora, tražeći zaštitu zviždača. Umjesto zaštite, krajem maja 2013. Fejziću se gubi svaki trag. Poslije višednevne potrage pronađen je na Kosovu. U policijskoj stanici u Peći dao je izjavu da je kidnapovan, doveden šumskim putevima na Kosovo, rezan oštrim predmetima i paljen letlampom!
U Crnoj Gori je u režimskim medijima plasirana priča da je sve to izmislio. Da bi dokazao svoju priču, prošao je i poligrafsko ispitivanje u Beranama.
Nakon svega Fejzić je otišao u Luksemburg.
Pokrenutu priču o švercu nastavile su, navodno, da prate institucije. A evo kako:
,,Fejzić nikada nije podnio krivičnu prijavu protiv M. M. i M.M., te pripadnika ANB-a E. M. za prekogranični šverc cigareta. Međutim, ODT je na osnovu pisanja medija, u aprilu 2013. godine, formiralo predmet, radi provjere navoda o licima, koja krijumčare robu iz Crne Gore, preko granične linije prema Republici Kosovo”, kazali su protekle nedjelje iz VDT i istakli da do sada nijesu došli do pravno valjanih dokaza u tom predmetu. A u drugom predmetu koji se takođe tiče prekograničnog šverca ,,izviđaj je još u toku”.
,,Niko se nikada nije ozbiljnije pozabavio dokazima koje imamo. Da su samo nekoliko dana proveli na terenu ili da su istražiti porijeklo ogromne imovine pominjanih osoba, lako bi se ušlo u trag. Ali nema želje ni spremnosti države da se izbori sa kriminalom. Umjesto toga, kažnjavaju se oni koji o švercu progovore”, rekao je Vijestima jedan član porodice Fejzić. I ponovio ono o čemu je i Monitor više puta pisao: da se prekogranični šverc i danas nesmetano odvija u više pograničnih mjesta.
,,Dok se šverc još držao u tajnosti, 2011, duvanska mafija je likvidirala načelnika rožajske policije Ernada Kalača, koji se spremao da objelodani i dokumentuje taj kriminal. To što je ubistvo šefa policije zataškano od nadležnih organa i usput prikazano kao samoubistvo, ilustrativno svjedoči o povezanosti duvanske mafije, bezbjednosnih struktura i pravosuđa”, naglasio je potpredsjednik PzP-a Koča Pavlović u otvorenom pismu koje je početkom ove nedjelje uputio šefu Delegacije EU Mitji Drobniču.
Pavlović navodi da je u međuvremenu duvanski šverc prema Kosovu postao javna tajna u Rožajama i danas se o tome otvoreno i bez straha priča ali da ,,Fejzićev slučaj svjedoči da je današnje stanje gore nego prije par godina i da je organizovani kriminal u međuvremenu pobijedio državu… Presuda suda u Bijelom Polju, kojom je Fejzić osuđen zbog javnog i hrabrog iznošenja istine, materijalni je iskaz te mafijaške bahatosti”.
Inspektor ANB-a Enver Murić bio je protagonista još jedne epizode povezane sa švercom. Krajem oktobra prošle godine njega je Edževit Nurković, službenik u Odsjeku za potrage u Odelјenju bezbednosti Rožaje i bivši inspektor za privredni kriminal, optužio da ga je htio pregaziti automobilom ispred Centra za socijalni rad u Rožajama. Nurković je bio kategoričan da je Murić to pokušao jer je javno govorio o švercu cigareta. Murić se branio time da je Nurković sve izmislio.
I dok tužilaštvo o svim ovim stvarima još vrši izviđaj, za Monitor su još tokom 2010. policajci Enver Dacić, Mithat Nurković, Hamdo Murić, Rešad Kalač i Nedžad Kuč detaljno svjedočili o brojnim ilegalnim magacinima u Rožajama i oko njega, koje čuva naoružano obezbjeđenje.
Policajci su bili u posjedu videomaterijala o švercu, koji su zajedno sa fotografijama i ostalim dokazima dostavili skupštinskom Odboru za bezbjednost. Na video-snimcima se moglo vidjeti kako se obavlja pretovar robe, odnosno kako je kosovski šverceri preuzimaju i odlaze preko planinskih vrleti. Na tim planinskim vrletima čitavo stočarsko naselje, na planinskom prevoju Kula, na potezu Giljevo Polje Crni Vrh, služi kao magacinski prostor za raznu akciznu robu, najčešće cigarete.
Nakon tih svjedočenja petorica policajaca dobijaju otkaze. Prijetnje se nastavljaju pa su Dacić, Nurković, Murić i Kalač utočište našli u inostranstvu. Tokom 2012. direktor UP Božidar Vuksanović lično im je garantovao bezbjednost i otpušteni policajci su sredinom ove godine vraćeni u službu. Od tada ćute po službenoj dužnosti, a njihove ranije navode nema ko da ispita.
Sa porodicom je u Luksemburgu ostao Enver Dacić. Nakon što je sa svojim kolegama javno pričao o prekograničnom švercu cigareta, kafe, šećera, ljekova i ostalih „roba”, iz Uprave policije reagovali su tako što su televizijama proslijedili snimak o navodnom primanju mita na graničnom prelazu Kula u kome su učestvovali Dacić i Mithat Nurković. Viši sud u Bijelom Polju oslobodio je obojicu optužbe. Dacić je ipak zbog raznih podmetanja i stalnih prijetnji morao sa ženom i djecom da bježi iz Crne Gore. U Luksemburgu je bio prinuđen da zatraži policijsku zaštitu, nakon što su se u toj državi dvije osobe, jedna iz Berana i druga iz Bara, raspitivale za njega.
U isto vrijeme kada i rožajski policajci, u službu je formalno vraćen i Goran Stanković. On je jedini policajac koji je javno progovorio o prebijanju i mučenju sada pokojnog Aleksandra Pejanovića 2008. godine u „betonjerci”. Stanković je, svega nekoliko mjeseci prije penzionisanja, zbog prijetnji da mu se sprema odmazda bio prinuđen da napusti posao.
Nakon prebijanja Pejanovića, pokrenut je krivični postupak protiv više službenika policije, među kojima je bio i Stanković. Poslije svjedočenja o tom događaju Stanković je pravosnažno oslobođen optužbe. Ali ne i nevolja. Odmah, nakon što je vraćen na posao, po „prijateljskom savjetu” nadređenih poslat je u penziju, da ne bi „narušio imidž Policije”.
Pejanovića je u međuvremenu ubio policajac Zoran Bulatović. Na osnovu Stankovićevog svjedočenja trojica policajca su proglašeni krivim jer su otvorili vrata specijalcima koji su došli da pretuku Pejanovića, a nisu prijavili šta se dogodilo. Osuđeni su krajem marta na tri mjeseca zatvora. Ko je tukao Pejanovića nikad nije utvrđeno.
Zbog onog što je javno govorio Stanković je trpio prijetnje i šikaniranja, ugroženo mu je zdravlje, a porodica dovedena na rub egzistencije. Tako su mu se Uprava policije i država zahvalili na hrabrosti. Tužio je UP i državu zbog pretrpljenih i budućih duševnih i fizičkih bolova i straha.
Prošle godine, uvidjevši da više nema što da traži u domovini, otišao je sa porodicom u Luksemburg. Nakon par mjeseci dobio je politički azil.
Sličnu sudbinu doživio je i policajac Suad Muratbašić iz Bijelog Polja koji je 2007. javno progovorio o pritiscima koje funkcioneri DPS vrše na pripadnike policije, optužujući Mevludina Nuhodžića, visokorangiranog funkcionera vladajuće partije, da ga je angažovao da 34 građanina nagovori da na izborima glasaju za DPS.
Muratbašić je govorio i o tome da je bio sudionik šverca cigareta u Srbiju 2002. i 2003. godine, navodeći da su isporuke cigareta obezbjeđivali ljudi iz DB-a. Zbog javnih istupa, tvrdio je, bila su mu spremljena dva pokušaja ubistva, i da su iz DB-a pokušali da mu insceniraju saobraćajku na Jabuci kod Pljevalja.
Dobio je otkaz i otišao sa porodicom da preživljava na selo. Posao nije mogao da nađe, a izbjegavaju ga bivše kolege, prijatelji i rođaci. Sredinom 2013. sa porodicom ide u Belgiju gdje traži politički azil. Azil nije dobio jer mu je Vlada Crne Gore garantovala bezbjednost.
Po povratku iz Belgije, dobijao je socijalnu pomoć, koja je jesenas ukinuta. Tokom posljednjeg masovnog iseljavanja sa sjevera, koje još traje, i Muratbašić je sa porodicom krenuo ka Njemačkoj. ,,Odlazim zbog bijede”, izjavio je.
Pojam zviždač prvi put je uveden u crnogorski pravni sistem putem Zakona o sprečavanju korupcije, koji je usvojen početkom ove godine. Iz Vlade tvrde da će poboljšati zaštitu zviždača i podstaći više ljudi da prijavi zloupotrebe. Ako se nastavi kao do sada, odlazak u inostranstvo za njih je jedina zaštita.
Zviždače koji ostanu u domovini neka opomene sudbina Slobodana Pejovića i Ibrahima Čikića koji zbog toga što su javno progovorili o nepočinstvima tokom ’90-ih i dan danas trpe.
GORAN STANKOVIĆ
Morao sam da odem
O razlozima zbog kojih je otišao iz Crne Gore Goran Stanković za Monitor kaže: ,,Usred nepravde koju smo proživljavali ja, žena i dijete, u novinama sam pročitao da mi je bolje da ćutim… Znači, ćuti mrčo – biće kako mi ‘oćemo. Kao roditelj, imam moralnu obavezu da dijete izvedem na pravi put – da sam ćutao i lagao naučio bih ga da bude lažov. Da sam poludio od pritisaka, što su i htjeli, ludi otac ne valja nikome; da sam mrtav, od mene mu ne bi bilo nikakve vajde… tako da smo riješili da odemo iz Crne Gore prvenstveno zbog njega, da bi mu pružili odrastanje bez stresova. Je li bilo lako, nije nikako, napustiti svoj dom, dijete školu, drugare. Njemu je bilo i suviše teško. Kažu, djeca se brzo navikavaju, ali isto tako i dobro pamte. Krenuli smo u stoprocentnu neizvjesnost, nije bilo lako ali uz pomoć nekoliko ljudi iz domovine, naša agonija je u roku od četiri mjeseca završila i ostvarili smo boravak.
MONITOR: Razmišljate li o povratku?
STANKOVIĆ: Crnogorac sam, patriota sam jer ne uništavam svoju zemlju kao mnogi, i naravno da ću da se vratim. Nikome zlo nijesam nanio, od zla sam se sklonio. Nadam se da će se desiti i dan poslije izreke – provedri mi više Gore Crne i da će svi slobodoumni ljudi, omladina i obični smrtnici udahnuti vazduh punim plućima, riješiti se bijede. Odgovaralo to kome ili ne, naša Crna Gora jeste samostalna, suverena i prelijepa, najljepša, ali i najokovanija zemlja, na žalost.
Želio bih ovom prilikom da pozdravim sve slobodoumne ljude u Crnoj Gori, sve one koji su me podržavali. Kao i one koji su me pratili, špijunirali i igrali se detektiva oko moje kuće.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
Izdvojeno
VLADIKE I SRPSKI POLITIČARI U CRNOJ GORI: Srpski svet, Kremlj i Vučićeva drama

Objavljeno prije
2 danana
7 Marta, 2025
Joanikije Mićović je nakon izbora za mitroplita ostao vjeran ideji i srpskog i ruskog sveta. Od šestorice arhijereja potpisnika pisma, kojim su dali podršku studentima u Srbiji, Joanikijev potpis je izazvao najviše iznenađenja, kako kod javnosti, tako i kod beogradskih vlasti
Kako raste nervoza srbijanskog režima zbog studentskih protesta u zemlji i povećanja uloga i tenzija u Bosni, usljed protivustavnih mjera vlasti u Banja Luci, dio arhijereja Srpske crkve (SPC) je opet javno oponirao beogradsku centralu (i svjetovnu i duhovnu). Mitropoliti njemački Grigorije Durić, crnogorski Joanikije Mićović, žički Justin Stefanović, hercegovački Dimitrije Rađenović i episkopi zapadnoamerički Maksim Vasiljević i istočnoamerički Irinej Dobrijević uputili su krajem februara otvoreno pismo javnosti. Reakcija je uslijedila nakon “različitih optužbi na račun studenata” režimskih medija ali i “crkvenih velikodostojnika…i putem zvaničnih glasila SPC”. Šestorica su pozvala na “poštovanje studenata i njihove pravedne i dostojanstvene borbe, kao i na odgovorno izražavanje i izveštavanje”. Usprotivili su se njihovom “dehumanizovanju”, “ponižavanju”, “stavljanju u kontekst ‘obojene revolucije’“ i “srpskih ustaša“. Studentima je epitet “ustaša” stigao nekoliko dana ranije sa portala Eparhije kruševačke u kojoj stoluje, režimu odani, David Perović. U svom tekstu mitropolit David je podržao tezu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da je studentski protest zapravo „obojena revolucija“. U tvrdio je da studenti imaju mentore “koji ih obučavaju kako da postanu ‘srpske ustaše’ i novi zlodusi Lubjanke (sjedište zloglasnog KGB-a ispod koga je i zatvor)“.
Mitropolit David je slovio za nasljednika Amfilohija Radovića kao kandidat Vučića i Irineja Bulovića, moćnog episkopa bačkog i uzdanicu Kremlja. Vlada premijera Zdravka Krivokapića nije bila za to rješenje i, uz lobiranje pojedinih uticajnih zapadnih ambasadora kod Vučića, ishodovano je da Joanikije preuzme Mitropoliju crnogorsko – primorsku (MCP). Vučić i Patrijaršija su ukinuli Episkopski savjet Pravoslavne crkve u Crnoj Gori, uklonili mitropolitu titulu arhiepiskopa cetinjskog i sve ostale oblike autonomije koje je Amfilohije posljednjih godina počeo omeđavati u odnosu na Beograd i Vučića. Vučićev odboj prema Joanikiju je dodatno pojačan njegovim odbijanjem da predsjedniku Srbije dozvoli održati govor na sahrani u Podgorici budući da je za života s Amfilohijem bio u lošim odnosima. Vučić je javno negirao da je tražio da govori. Monitor je tada pisao da je imao uvid u brojne tekstualne poruke savjetnika predsjednika poslatih Joanikijevom najbližem okruženju u kojima se, maltene prijeteći, insistiralo da se Vučiću da riječ.
Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
ANKETNI ODBOR ZA CRNE TROJKE: Politička podgrijavanja

Objavljeno prije
2 danana
7 Marta, 2025
Za ozbiljan, zahtjevan i vrlo odgovoran posao, rad Odbora je oročen na tri mjeseca, sa mogućnošću produženja od 15 dana. Kako će se u tako kratkom roku uraditi ono što nova vlast nije uspjela za posljednje četiri godine, ostaje da se vidi. Za sada javnost nije detaljnije obavještena ni o načinu njegovog rada
Za šefa Anketnog odbora koji će se baviti istraživanjem politički motivisanih ubistava i napada na novinare i intelektualce iza kojih navodno stoje policijski službenici poznati kao Crne trojke,
Demokratska partija socijalista (DPS) predložila je šefa svog poslaničkog kluba Andriju Nikolića.DPS je to učinio nakon što im je predsjednik parlamenta Andrija Mandić uputio dopis u kom je naveo da imaju pravo da, kao najjača opoziciona stranka, predlože da čelnik odbora bude jedan od njihova dva člana tog tijela. Za drugog člana predložili su poslanika Oskara Hutera.
Iz DPS-a su razjasnili da pristanak da učestvuju u radu anketnog odbora ne znači povratak redovnom radu u Skupštini. Ponovili su svoj stav da je formiranje Anketnog odbora izraz političke nemoći trenutne vlasti da obezbijedi efikasan i nezavisan rad institucija. Pojašnjavaju da su se za učešće u radu odlučili da ne bi ostavljali prostor manipulacijama da nemaju političku volju ili institucionalnu odgovornost da se uključe u razgovor o događajima koji će biti u fokusu rada ovog parlamentarnog radnog tijela.
Odgovornost za nepočinstva čelnika ove partije tokom trodecenijske vladavine još uvijek nije institucionalno utvrđena.
Mandić je ranije najavljivao da će to tijelo voditi poslanik opozicione Ujedinjene Crne Gore Vladimir Dobričanin. Opozicija je poručivala da neće učestvovati u radu odbora ako ga Dobričanin bude vodio, uz opasku da on kao i njegova partija nijesu opozicioni već su dio vlasti.
Pet članova anketnog odbora biraće Administrativni odbor iz opozicije, a pet iz vladajuće većine.
Odluku o formiranju Anketnog odbora Skupština je donijela 20. februara – bez prisustva opozicije i rasprave. Najavljeno je da će se odbor baviti istragama slučajeva ubistva nekadašnjeg saveznog ministra odbrane Pavla Bulatovića i bivšeg urednika lista Dan Duška Jovanovića, policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića, te o slučajevima napada na novinareTufika Softića, Oliveru Lakić, Željka Ivanovića, torturom u slučajevima Orlov let i Lim…
Mandić je otvarajući ove bolne teme poručio da se ne radi o političkoj priči niti prostoj proceduri već o „istorijskoj odluci“. Obećao je i rezultate kojima će se Crnoj Gori vratiti dostojanstvo.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
ŠTA UTIČE NA VISOKE CIJENE U NAŠIM TRGOVINAMA: Između njive i trpeze – država kupi kajmak

Objavljeno prije
2 sedmicena
21 Februara, 2025
Premijeru Spajiću ponovo je zasmetalo “opšte mjesto” svih nezavisnih analiza o ekonomskim kretanjima u Crnoj Gori, koje konstatuju da je program Evropa sad 1 značajno podstakao inflatorna kretanja u Crnoj Gori. Zbog čega je ovdašnja inflacija, kumulativno, znatno veća od one u ostatku euro zone
Jednonedjeljni bojkot najvećeg trgovinskog lanca u Crnoj Gori (Voli), uz brojne polemike koje je izazvao, doprinio je makar jednom: proširio se fokus priče o previsokim cijenama i maržama u maloprodaji. Sada se, makar uz manjak preciznih podataka, pažnja pomjerila i na proizvođačke cijene, domaće i uvozne, marže uvoznika i veletrgovaca i, konačno, na poziciju države u lancima snabdijevanja i podjeli zarade ostvarene u razlici između proizvodne i prodajne cijene.
Zanimljiva je pozicija države, odnosno Vlade, u aktuelnom sukobu kupaca nezadovoljnih previsokim cijenama i trgovačkih lanaca stiješnjenih, kako tvrde, visokim troškovima nabavke i velikim državnim dažbinama. Ako bi zbog bojkota potrošača ili iz nekih drugih razloga koji sada nijesu vidljivi ni na horizontu, maloprodajni lanci značajnije snizili svoje cijene, zadržavajući profit od nekih tri odsto (zvanični podaci), država bi se našla u ozbiljnim finansijskim problemima.
Prema računici koju nam je predočio Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga, Vlada je prošle godine na ime poreza na dodatu vrijednost (PDV) prihodovala 1,22 milijarde eura. Još 370 miliona donijela joj je naplata akciza, dok je na ime poreza na međunarodnu trgovinu i transakcije u državnu kasu ušlo još 60 miliona. Ukupno, 1,65 milijardi eura ili, približno, dvije trećine budžetskih prihoda.
Vlada očekuje da će se tokom ove godine, na ime istih prihoda, u državnu kasu sliti makar 200 miliona više. Uslov za ostvarenje tih planova je da potrošnja nastavi da raste a da cijene ne budu bitno niže od aktuelnih. U suprotnom, mrka kapa za državnu kasu. A možda i za neke od onih koji se iz nje finansiraju preko isplate plata, penzija, ugovora o djelu, izvođača kapitalnih investicija… Samo bi zajmodavci zadovoljno trljali ruke.
Međutim, računica ima i drugi dio. Vuković pomenutih 1,65 milijardi državnog prihoda od PDV-a i akciza stavlja u srazmjeru sa ličnom potrošnjom građana koja, prema podacima Monstata, iznosi 5,5 hiljada eura godišnje (u prosjeku). Rezultat kaže da više od 30 odsto te potrošnje završi u državnoj kasi. Preciznije, da svaki stanovnik Crne Gore, plaćajući PDV i akcize tokom svakodnevnih kupovina, u državnu kasu tokom godine proslijedi, u prosjeku, 1.800 eura. “Proizilazi da država ima veću maržu od trgovinskih lanaca”, zaključuje osnivač Fideliti konsaltinga.
Tih 1.800 eura predstavljaju iznos identičan sa tri minimalne neto zarade. Proizilazi pride, pošto se Monstatova računica o prosječnoj ličnoj potrošnji ne odnosi samo na građane koji imaju redovna primanja (plate ili penzije), već i na one bez njih, da zapošljeni i penzioneri, preko modela oporezivanja potrošnje svih članova njihovog domaćinstva, državi daju još veći dio ličnih prihoda.
Otud je konstituentima vladajuće većine jasno da, uz postojeće troškove života, njihov rad ne može dobiti prelaznu ocjenu. Posebno kada je najveći dio priče o uspjesima Vlade Milojka Spajića zasnovan na tvrdnjama da je, povećanjem plata i penzija, značajno povećan standard građana Crne Gore. Dok svaki odlazak u trgovinu tu priču dovodi u pitanje.
Zato nam sada izgleda kako su uhvaćeni u tamnom vilajetu vlastitog populizma. Utiču li svojim odlukama na pad cijena u maloprodaji imaće zadovoljnije građane ali će u državnoj kasi faliti još više novca za plaćenje sve većih obaveza. Na drugoj strani, nastavi li se dalji rast troškova života – kao što to obećava i najavljena stopa ovogodišnje inflacije od oko četiri odsto (pokazalo se da cijene hrane u Crnoj Gori rastu brže od zvanične stope inflacije) – imaće sve nezadovoljnije građane/glasače. Šta god urade, neće biti bez glavobolje. Ni oni ni mi.
Da se vratimo cijenama. I pomalo neobičnoj situaciji u kojoj nam se vlasnik najvećeg maloprodajnog lanca u Crnoj Gori Dragan Bokan žali na činjenicu da je “sve poskupjelo”, premijer podržava bojkot trgovina, dok resorni podpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj ubjeđuje javnost da je akcija limitirane cijene “ubjedljivo uticala na stabilizaciju cijena osnovnih životnih namirnica, kao i na ukupnu nisku stopu inflacije”. Pa na šta se to onda, i kome, žalimo?
Prema podacima Monstata, cijene hrane u Crnoj Gori povećane su u periodu od 2021- 2024. za 41 odsto, znatno više od ukupne inflacije koja je, u istom periodu, iznosila 30,5 odsto. Najviše su, prema tim podacima, poskupjeli mlječni proizvodi i jaja (blizu 50 odsto) pa meso (skoro 40 odsto), dok su najmanje porasle cijene voća (21,5 odsto).
Rast cijena hrane je globalna pojava, dok su pandemija i rat u Ukrajini, pokazalo se, glavni izgovori. Međutim, prema izvještaju Oksfama iz 2023, koji nosi naslov Profitiranje od bola, na tome skoku cijena ekstremno je profitiralo”samo četiri do šest” dominantnih firmi koje, zaključili su, globalno kontrolišu svaki aspekt prehrambene industrije, od proizvodnje poljoprivrednih mašina do izrade farmaceutskih proizvoda za životinje. U tom izvještaju piše kako su baroni hrane „maksimalno iskoristili sveobuhvatne krize kako bi još jače stisli svaku kariku u industrijskom lancu ishrane”, dok su time, uz potrošače, podrivena i “prava seljaka, malih zemljoposjednika, ribara i stočara koji proizvode hranu za svoje zajednicee”. Na drugoj strani, ti su baroni hrane uvećavali svoje bogatstvo, između 2020. i 2022. godine, za milijardu dolara na svaka dva dana.
Jedina moguća odbrana od te pošasti je domaća proizvodnja hrane. A ona je u Crnoj Gori – u padu. Pride, kada uvoznicima dozvole da ubiju proizvodnju neke poljoprivredne kulture, ovdašnje vlasti zadrže uvedene carine. Da krajnji potrošači, prilikom kupovine uvezenih proizvoda, još jedan dio svog novca proslijede državi. Na jedan takav slučaj podsjetio je Nik Đeljošaj. Nakon konstatacije Miloša Vukovića (Reflektor, TV Vijesti) da smo 2019. mogli da kupimo gajbu domaćeg paradajza za 1,5 euro, a sada za te pare ne možemo kupiti ni jedan kilogram, Đeljošaj je najavio da će Vlada, pošto domaće proizvodnje paradajza više nema (besmisleno je proizvoditi gubitke) razmotriti mogućnost ukidanja postojeće carine od 30 euro centi po kilogramu.
Potpredsjednik Vlade dodatno nas je obradovao najavom mogućeg smanjenja stope PDV-a na voće i povrće. I ta najava je iznuđena, pošto je ovdašnja javnost od trgovaca saznala da su stope PDV-a koje se u Crnoj Gori obračunavaju na voće, povrće i ribu preko četiri puta veće od onih u Hrvatskoj, kao najbližoj članici EU (21 naspram pet odsto). Opet, ta nas najava vraća na postavljeno pitanje: kolike gubitke u prihodima ovogodišnjeg budžeta Vlada smije sebi dozvoliti a da to ne proizvede potrebu dodatnog i neplaranog zaduženja?
Iz Volija pod bojkotom dobili smo i podatak da približno 900 proizvoda sa njihovih rafova u svojoj cijeni, uz PDV, sadrži i dodatne državne namete (carine, akcize) koji utiču na konačnu cijenu proizvoda. Država na te prozivke uglavnom ćuti, baš kao i ostali trgovinski lanci koji se, valjda, nadaju da se neće naći pod bojkotom ukoliko budu dovoljno tihi. I, eventualno, prošire katalog proizvoda na cjenovnim akcijama.
Sa aktuelnom skupoćom nije se tako lako izboriti.
Analiza Ekonomskog fakulteta u Podgorici, urađena prošle godine na inicijativu Privredne komore, pokazala je da su marže uvoznika i veletrgovaca slične ili čak veće od onih koje se zaračunavaju u maloprodaji. Dok im je ostvarena profitna stopa znatno veća. Prema tim podacima, prosječna bruto marža uvoznika, distributera i veleprodavaca u 2021. godini iznosila je 19,92 odsto, u 2022. – 19,48, a u 2023. godini je narasla na 23,54 odsto. Paralelno, rasla je čista zarada koja je u svakoj od analiziranih godina bila značajno veća od stopa profita kod maloprodajnih lanaca. Prosječna profitna neto marža uvoznika i distributera u 2021. godini iznosila je 3,62 odsto, u 2022. bila je 3,34 odsto da bi u 2023. narasla na 5,6 odsto, konstatuje se u Analizi.
Rasle su dakle: nabavne cijene, troškovi transporta, povećale su se marže uvoznika i veleprodavaca, država je dosljedno ubirala svoj dio kolača, a ponegdje dodala i nove namete. Vlasnici maloprodajnih lanaca su, uglavnom, zadržali ili donekle smanjili svoje marže ali im je to, zbog većih cijena, donosilo veći prihod i profit.
“Glavni razlog rasta cijena prehrambenih proizvoda u periodu 2021-2023. godine je povećanje proizvođačkih i uvoznih cijena, dok je povećanje marži kod velikih trgovaca izazvano rastom bruto troškova za zarade koji je u 2024. u odnosu na 2021. godinu bio veći prosječno za 42 odsto i pored smanjenja dažbina na zarade”, navodi se u Analizi. Uz konstataciju da je produktivnost za to vrijeme – padala.
Pokazalo se da su detalji Analize Ekonomskog fakulteta najviše pogodili premijera Milojka Spajića. Dokument je nazvao “sramotnim” i, gostujući u Uniji poslodavaca, najavio: “Popričaću sa tim ljudima koji su je radili, jer je to čista laž”.
Premijeru je ponovo zasmetalo “opšte mjesto” svih nezavisnih analiza o ekonomskim kretanjima u Crnoj Gori, koje – praktično do jedne – konstatuju da je program Evropa sad 1 značajno podstakao inflatorna kretanja u Crnoj Gori. Zbog čega je ovdašnja inflacija, kumulativno, znatno veća od one u ostatku euro zone. Jednako, analitičari smatraju da će Evropa sad 2 cijene pogurati u istom smjeru – na gore – samo nešto manjim intenzitetom.
Premijerova ljutnja teško da može spriječiti dalji rast cijena. Mada, možda, može uticati na to da neke druge važne teme ostanu van fokusa javnosti. Recimo, podaci Uprave prihoda koji pokazuju da tri četvrtine zapošljenih u Crnoj Gori prima platu manju od prosječne. Dok se polovina njih nalazi između dva vladina minimalca (600 i 800 eura). Upravo te ljude, uz penzionere i nezaposlene, najviše pogađaju visoke cijene osnovnih životnih namirnica. Dok vlada sprema analize. I skida kajmak.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
Kolumne
-
Izdvojeno / prije 1 sedmica
EVROPA ULAZI U NOVU OPASNU ERU: Na vjetrometini
Kenet Morison
-
DANAS, SJUTRA / prije 1 sedmica
Vatre
Milena Perović
-
DUHANKESA / prije 2 sedmice
Odisej u Gazi
Ferid Muhić
-
ALTERVIZIJA / prije 2 sedmice
Koncentraciona vlast
Milan Popović
-
DANAS, SJUTRA / prije 2 sedmice
Dekoracija
Milena Perović

Novi broj


VLADINA IGRA SA BUDŽETSKIM SUFICITOM: Ušteda na naš račun

VLADIKE I SRPSKI POLITIČARI U CRNOJ GORI: Srpski svet, Kremlj i Vučićeva drama

ANKETNI ODBOR ZA CRNE TROJKE: Politička podgrijavanja
Izdvajamo
-
DRUŠTVO4 sedmice
DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po
-
DANAS, SJUTRA4 sedmice
Povratak onoga koji nije ni otišao
-
INTERVJU4 sedmice
DR TVRTKO JAKOVINA, ISTORIČAR, FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU: U Hrvatskoj je „pukla opna“
-
U SJEĆANJU4 sedmice
TEOFIL PANČIĆ: Život kao legat borbe za ličnu i opšteljudsku slobodu
-
Izdvojeno2 sedmice
SLUČAJ SILOVANJA MALOLJETNICE U BIJELOM POLJU: Policija prećutala da se radi o povratniku
-
INTERVJU3 sedmice
BLAGOJE GRAHOVAC, ANALITIČAR GEOPOLITIKE I GENERAL U PENZIJI: Na sceni je politička prostitucija
-
INTERVJU4 sedmice
STEFAN ĐUKIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR I GRAĐANSKI AKTIVISTA: Rovovi još nijesu premošćeni
-
HORIZONTI4 sedmice
SUMRAK CRNOGORSKIH INTERESA U AMERICI: Šetnja na Molitveni, umjesto ozbiljne diplomatije