Od dvije osobe zaražene korona virusom, koje su se slobodno kretale nakon povratka iz inostranstva jer još nijesu bile uvedene mjere obavezne izolacije, zarazilo se, prema podacima Instituta za javno zdravlje, 28 osoba sposobnih da bolest šire dalje
Devet dana od registrovanja prva dva slučaja oboljelih od korona virusa u Crnoj Gori, broj oboljelih se popeo na 67 (do zaključenja ovog broja Monitora, četvrtak, 14 sati). U Kliničkom centru CG u Podgorici u nedjelju je preminuo 65-godišnji Z. P. iz Herceg Novog, on je prva žrtva korona virusa u Crnoj Gori.
U utorak je u Tuzima otkriveno 15 oboljelih osoba. Grad je stavljen pod strogi karantin. ,,Tuzi imaju 15.000 stanovnika, ako bi se proširilo na samo 40 odsto stanovništva, što čini 6.000 stanovnika, od tih 6.000 bi oboljelo 1.200. Od tog broja 300 bi završilo na respiratorima i 150 najmanje umrlo”, upozorio je direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša.
O tome kako je došlo do ovolikog broja zaraženih u maloj opštini, javnost nije dobila informacije od Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti. O onome što između sebe pričaju stanovnici Tuzi, progovorio je Nikola Camaj, v.d. direktora Komunalnih djelatnosti. On je kazao da su u Tuzima bile dvije sahrane, dva dana prije proglašenja mjera, i da je u tom periodu došlo dosta ljudi iz inostranstva, iz Sjedinjenih Američkih Država: ,,Problem je u tome što nijesu imali 10, 15 dana kontrole. Ti ljudi koji su zaraženi su se slobodno kretali, zaista je dramatično i ne znamo šta nam to donosi, ali sigurno više zaraženih”.
Mjera obavezne samoizolacije za sve građane koji dolaze iz inostranstva uvedena je 15. marta, četiri dana nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju korona virusa. Prvi registrovani slučajevi virusa u Crnoj Gori govore da se radi o ljudima koji su se vratili iz inostranstva i koji su se, nesvjesni opasnosti, slobodni kretali, jer još nije bila uvedena mjera obavezne samoizolacije. ,,Koliko je kontakt opasan, govori i podatak da je, za sada, od samo od dva importovana slučaja bolest dobilo 28 osoba sposobnih da bolest šire dalje: jedan slučaj je započeo lanac obolijevanja kod 15, a drugi kod još 13 osoba”, upozorili su iz Instituta za javno zdravlje i pojasnili su da je u dosadašnjem obolijevanju importovanih slučajeva 15, a iz kontakata 38. Podaci se odnose na srijedu kada je broj zaraženih bio 53. U četvrtak ujutro iz Instituta je saopšteno da je virus otkriven kod još 14 osoba i da su pozitivni slučajevi epidemiološki povezani sa prethodno potvrđenim slučajevima.
Institut za javno zdravlje saopštio je broj zaraženih građana korona virusom po gradovima u Crnoj Gori. Najviše zaraženih je u Tuzima – 26, a jedna osoba manje (25) je zaražena u Podgorici. Po četiri osobe zaražene su u Herceg Novom i Budvi, u Ulcinju i Baru po tri, u Andrijevici i Danilovgradu po jedna.
Prvi smrtni slučaj i porast broja oboljelih uozbiljio je dio građanstva. Na ulicama je primjetan manji broj građana, bolje se poštuju propisane mjere. No, nadležni koji su, kako ističu, zbog dobrih preventivnih mjera dobili i pohvale od SZO, počeli su da prave bespotrebne greške. (Treba razgraničiti profesionalce iz Instituta za javno zdravlje, i karijerne političare.)
Najviše je otpora u stručnoj i u laičkoj javnosti izazvalo objavljivanje spiskova onih koji su u samoizolaciji, sa sve netačnim podacima o početku izolacije. Sporan je i zaknski osnov i javni interes za ovaj čin kojim se žigošu ljudi i izlažu opasnostima od reagovanja i inače isprepadane okoline. Istovremeno poštuje se identitet osoba koje su uhapšene zbog nepoštovanja samoizolacije.
Javnost je, doduše, saznala da je među onima koji su prekršili mjere samoizolacije komandant Mornarice Vojske Crne Gore Vesko Tomanović. Nakon što je protiv njega podnijeta krivična prijava, on je podnio ostavku.
Iscrpne podatke o onima koji su u karantinu, nijesu, do skoro, pratile blagovremene informacije o tome odakle su i kakvo je stanje oboljelih. U Kliničkom centru Crne Gore liječi se 11 pacijenata kod kojih je potvrđeno prisustvo korona virusa, od kojih devet u Klinici za infektivne bolesti i dva u Internoj klinici, kazao je u srijedu direktor KCCG Jevto Eraković: ,,Pacijenti koji se nalaze na odjeljenju intenzivne njege zahtijevaju poseban nadzor. Zadovoljni smo kako reaguju na terapiju. Stabilno je zdravstveno stanje”. U četvrtak ujutru iz KKCG je saopšteno da se kod njih liječi 15 pacijenata, te da je od pet pacijenata na Internoj klinici jedan životno ugrožen i priključen na respirator.
Među zaraženima smještenim u KCCG su, po riječima direktora Erakovića, i veoma mladi ljudi, stariji, srednje starosne grupe…
Brine i vraćanje na uobičajenu praksu uvrijeđenog reagovanje nadležnih na uporne opomene Sindikata doktora medicine da medicinarima nedostaje zaštitne opreme. Monitoru su doktori iz medicinskih ustanova u Podgorici potvrdili da nemaju dovoljan broj maski i rukavica, a da neki koriste čak i neadekvatne platnene maske. ,,Dva dežurstva sam odradio bez zaštitne maske. Slično je i sa mojim kolegama. Neko se snašao i nabavio lično, neko podijelio ako je imao dvije, neko je dobio krpenu masku, da ne pominjemo zaštitne naočare i ostalu opremu’’, napisao je na FB dr Goran Jovanović, internista Opšte bolnice Kotor.
Slike djece ministra zdravlja Kenana Hrapovića sa maskama koje se koriste za rad sa osobama zaraženim od korona virusa, nedostupnim većini ljekara, izazvale su revolt. Ali samo u javnosti. Hrapović nije podnio ostavku niti je je razriješen. Napisao je pismo u kojem je izrazio svoju uvrijeđenost, zbog reagovanja Sindikata doktora. To pismo izazvalo još više negodovanja u javnosti. Nakon upozorenja Sindikata, ispred domova zdravlja postavljeni su šatori za trijažu, kako ne bi došlo do nepotrebnog kontakta medicinskog osoblja sa eventualno zaraženima.
Koliko je važna adekvatna zaštita medicinskog osoblja govore podaci iz Italije, u kojoj je zaraženo skoro 6.500 zdravstvenih radnika. Od ukupnog broja zaraženih svaki deseti je medicinski radnik, a zabilježeno je i 19 smrtnih slučajeva među medicinarima. U Španiji je najmanje troje zdravstvenih radnika umrlo od posljedica korona virusa. Jedna od šest dosadašnjih žrtava virusa u Srbiji je doktorka koja je radila kao ginekolog akušer u Domu zdravlja Niš. Vijesti pišu i da su dva ljekara, crnogorska državljanina, koji rade u Srbiji, zaražena korona virusom.
Javnost je tek nakon nedjelju dana saznala da je više medicinskih sestara i dva ljekara, smjena Urgentnog centra KCCG, u karantinu. Oni su protekle sedmice bili u kontaktu sa oboljelim od virusa. ,,Oprema koju su imali nije garancija da neće biti zaraženi, pa svi moraju biti testirani, kao i članovi njihovih porodica, a nadležni prikupljaju podatke o drugim osobama sa kojima su bili u kontaktu’’, piše CIN CG. U karantinu su i zdravstveni radnici iz Doma zdravlja Herceg Novi i Doma zdravlja i hitne službe Andrijevice, koji su bili u kontaktu sa zaraženima.
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović izjavio je da će se lično angažovati da se obezbijedi nedostajuća zaštitna oprema. Direktor KCCG Eraković tvrdi da Klinički centar sa opremom ,,apsolutno nema nikakvih problema“. Najavio je i da ,,uskoro dolazi značajan kontigent medicinske opreme koji će pokriti sve potrebe”.
Nedavno je, uz pomoć Ambasade Crne Gore u Parizu, dopremljeno 10.000 maski iz Francuske. Fond za zdravstveno osiguranje najavljuje nabavku respiratora, isporučena su dva, a tri se još čekaju. Institut za javno zdravlje najavio je kupovinu dodatnih testova, a iz Montefarma, firme koja se bavi snabdijevanjem javnih zdravstvenih ustanova medicinskom zaštitnom opremom, tvrde da intenzivno rade na nabavci medicinske opreme i sredstava za dezinfekciju, te da će ih biti i za građanstvo. Hitnu pomoć za zdravstvo od tri miliona eura, najavio je i šef Delegacije EU u Podgorici Aivo Orav, i ona će biti dostupna sljedeće sedmice.
Nakon donacije od 100.000 eura, humanista Hajriz Hačko Brčvak, rodom iz Bijelog Polja, obezbijedio je medicinsku opremu u vrijednosti od preko 183.000 dolara za bolnice u Bijelom Polju, Baru i Podgorici. On je darovao novac za kupovinu 250.000 maski, million rukavica, 100 aparata za temperature, 1.000 zaštitnih odijela i četiri respiratora.
Nadamo se da će sve to biti dovoljno da zdravstveni radnici mogu, adekvatno zaštićeni, da rade svoj posao. U protivnom, svi ćemo biti još ugroženiji. Na to je upozorio i dr Vladimir Dobričanin koji je izrazio zabrinutost da se usljed usredsređenosti na opasnost od virusa zapostave ostali, redovni pacijenti. „Nadam se da će o tome razmišljati oni koji donose odluke. Siguran sam da može da se nesmetano organizuju zdravstveni pregledi. Klinički centar mora sačuvati sebe, on je srce sistema. Mora da se održava kontinuitet”.
Dolaze dani iskušenja.
Dok ovaj broj ide u štampu, razriješena je i nedoumica koja je izazvala pozornost u javnosti, oko navodne konfiskacije tri respriratora Crne Gore na granici od strane Srbije. Iz Fonda za zdravstvo Crne Gore je objašnjeno da respiratori nijesu ni dolazili do srpske granice, već da se nalaze na carinskom lageru u Beogradu.
KOLAŠIN: Puste ulice nakon objave o prvom zaraženom
Austrijski državljanin, za kojeg se, nakon boravka u Kolašinu, utvrdilo da je obolio od korona virusa, oficir je, a bio je angažovano tokom vojne vježbe, koja je održana u okolnini tog grada. Kako su Monitoru nezvanično kazali iz hotela Šeraton, u tom objektu je bio smješten 10 dana, sve do 19. marta. Hranio se, tvrde, u jednom od kolašinskih restorana.
Testiran je nakon prelaska granice, a o rezultatima je obaviještena nedležna epidemiološka služba u Bijelom Polju.
Prema riječima direktorice Doma zdravlja u Kolašinu, poslije te informacije, 55 osoba, za koje je utvrđeno da su bili u kontaktu sa Austrijancem, stavljeno je pod ljekarski nadzor i, zasada, su svi dobrog zdravstvenog stanja.
Licitiranje sa imenima ljudi sa kojima je austrijski državljanin mogao biti u kontaktu i mjestima na kojima je, navodno, bio, danima je aktuelno u Kolašinu. Zatvaranje filijale Crnogorske komercijalne banke, bez zvaničnog objašnjanja, dovodi se u vezu s njegovim, navodnim, boravkom u tom objektu. Takva situacija je stvorila brojne probleme zaposlenima u Šeratonu, kao i članovima njihovih porodica.
Sve to je imalo i pozitivnih efekata. Kolašinci se ažurnije pridržavaju uputstava o socijalnoj distanci. Ulice su gotovo puste.
D. ŠĆEPANOVIĆ
Pet dana u autobusu
Oko trideset crnogorskih državljana koji su bili u ,,zarobljeni” u autobusu beranske autoprevozne i turističke agencije Simon vojaž, koji je zaustavljen na Mađarskoj granici na povratku iz Luksemburga, tek nakon pet dana su prebačeni organizovanim letom iz Beča za Podgoricu.
Oni su sa aerodroma propraćeni u jedan od karantina na jugu Crne Gore, gdje će provesti najmanje četrnaest dana prije nego nastave put do svojih domova, uglavnom na području petnjičke opštine.
U autobusu koji je 19. marta krenuo iz Luksemburga prema Crnoj Gori, bilo je ukupno šezdeset putnika. Od toga je druga polovina putnika bila iz Srbije, odnosno gradova koji gravitiraju Beranama i Rožajama.
Prošli su Njemačku i Austriju. No, Mađari im nijesu dozvolili prelazak njihove granice, i oni su tek poslije dva dana vraćeni u Austriju gdje su dobili hranu i ljekove.
Među putnicima je bilo djece i starijih i bolesnih osoba. Oni tvrde da su u trenutku kada su kretali na put imali saznanja da mogu proći, a željeli su da se u ovoj situaciji vrate kući u Crnu Goru i Srbiju.
Za sada je bez odgovora ostalo pitanje – kako je i zašto beranski Simon vojaž organizovao ovo rizično putovanje. Ta firma je dijelom u suvlasništvu državljanina Luskemburga, a dijelom Mehmeda Meše Adrovića, funkcionera Demokratske partije socijalista iz Petnjice. Adrović je trenutno predsjednik Opštinskog odbora DPS Petnjica, kao i predsjednik lokalnog parlamenta.
T. SOFTIĆ
Zaboravljeno zdravstvo
Zbog pandemije Španija je nacionalizovala sve resurse kojima raspolaže privatno zdravstvo u toj zemlji. U Velikoj Britaniji odlučili su da unajme krevete u privatnom zdravstvu. U toj zemlji, 2000. godine broj kreveta se u javnim bolnicama smanjio sa 240.000 na današnjih 170.000, što je četiri puta manje od Njemačke. U Britaniji je broj kreveta u privatnim bolnicama od 2012. godine porastao za 50 odsto i sada iznosi oko 17.000.
U Italiji, koja je najjače pogođena virusom, nijesu se odlučili za ovaj korak. Tamošnji mediji upozoravaju da je između 2009. i 2017. broj zdravstvenih radnika smanjen za pet odsto, dok se za deset godina broj kreveta u bolnicama smanjio za 70.000.
Prema podacima Svjetske banke, broj bolničkih kreveta na 1.000 stanovnika je znatno veći u Bugarskoj 6.8 ili Hrvatskoj 5.6, od Italije 3.4 i Španije 3.0, u Njemačkoj je taj odnos 8.5 na 1.000 stanovnika. Prema podacima Svjetske banke, u Crnoj Gori je taj omjer 4 kreveta na 1.000 stanovnika.
Na pitanja Monitora o tome koliko u javnom zdravstvu ima kreveta za intenzivnu njegu, te da li će i privatne zdravstvene ustanove uzeti učešća u borbi protiv virusa, iz Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti nijesmo dobili odgovore.
Za privatne zdravstvene ustanove u Crnoj Gori, koje pružaju usluge osiguranicima, u 2017. iz budžeta je opredijeljeno 4,6 miliona eura, a tokom prošle godine 7,8 miliona. Treba se sjetiti – Vlada je tokom 2016. vodila pregovore sa sumnjivom kompanijom sa Malte o tome da im na tri decenije predaju upravljanje javnim zdravstvom u Crnoj Gori.
Kašika
Nakon snimaka na kojima se vjernici SPC prilikom obreda drže socijalnu distance i zatim prilaze i primaju pričest iz iste kašike, Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti je, u nedjelju veče, donijelo mjeru da se vjerski obredi obavljaju bez prisustva građana.
,,Konstatovano je da je sa aspekta higijene, a pogotovo sa epidemiološkog aspekta u ovim okolnostima, izuzetno problematičan dio vjerskog obreda prikazan danas u medijima u kojima više lica pristupaju simboličnom konzumiraju hrane koristeći isti pribor za jelo (kašičicu)”, navodi se u saopštenju NKT.
Iz Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve kazali su da će poštovati mjere Vlade. Napomenuli su da liturgijski skupovi sa pričešćem nikoga nijesu zarazili.
Rasprava o ovom pitanju vodila se u Grčkoj. Tamošnja Komisija za javno zdravstvo saopštila je da se „virus prenosi pljuvačkom i prenosi se kašičicom, te i pričešćem, i apelovali na građane da izbjegavaju javna okupljanja – uključujući i crkve. Ministar zdravlja Vasilis Kikiljas iznio je početkom marta podatke o 56 zaraženih korona virusom iz samo jedne grupe grčkih hodočasnika koji su bili na hodočašću u Jerusalimu.
Predrag NIKOLIĆ
Izdvojeno4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
FOKUS4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
INTERVJU4 sedmice