FOKUS
ŠIRENJE KORONA VIRUSA: Zakašnjela mjera izolacije

Objavljeno prije
5 godinana
Objavio:
Monitor online
Od dvije osobe zaražene korona virusom, koje su se slobodno kretale nakon povratka iz inostranstva jer još nijesu bile uvedene mjere obavezne izolacije, zarazilo se, prema podacima Instituta za javno zdravlje, 28 osoba sposobnih da bolest šire dalje
Devet dana od registrovanja prva dva slučaja oboljelih od korona virusa u Crnoj Gori, broj oboljelih se popeo na 67 (do zaključenja ovog broja Monitora, četvrtak, 14 sati). U Kliničkom centru CG u Podgorici u nedjelju je preminuo 65-godišnji Z. P. iz Herceg Novog, on je prva žrtva korona virusa u Crnoj Gori.
U utorak je u Tuzima otkriveno 15 oboljelih osoba. Grad je stavljen pod strogi karantin. ,,Tuzi imaju 15.000 stanovnika, ako bi se proširilo na samo 40 odsto stanovništva, što čini 6.000 stanovnika, od tih 6.000 bi oboljelo 1.200. Od tog broja 300 bi završilo na respiratorima i 150 najmanje umrlo”, upozorio je direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša.
O tome kako je došlo do ovolikog broja zaraženih u maloj opštini, javnost nije dobila informacije od Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti. O onome što između sebe pričaju stanovnici Tuzi, progovorio je Nikola Camaj, v.d. direktora Komunalnih djelatnosti. On je kazao da su u Tuzima bile dvije sahrane, dva dana prije proglašenja mjera, i da je u tom periodu došlo dosta ljudi iz inostranstva, iz Sjedinjenih Američkih Država: ,,Problem je u tome što nijesu imali 10, 15 dana kontrole. Ti ljudi koji su zaraženi su se slobodno kretali, zaista je dramatično i ne znamo šta nam to donosi, ali sigurno više zaraženih”.
Mjera obavezne samoizolacije za sve građane koji dolaze iz inostranstva uvedena je 15. marta, četiri dana nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju korona virusa. Prvi registrovani slučajevi virusa u Crnoj Gori govore da se radi o ljudima koji su se vratili iz inostranstva i koji su se, nesvjesni opasnosti, slobodni kretali, jer još nije bila uvedena mjera obavezne samoizolacije. ,,Koliko je kontakt opasan, govori i podatak da je, za sada, od samo od dva importovana slučaja bolest dobilo 28 osoba sposobnih da bolest šire dalje: jedan slučaj je započeo lanac obolijevanja kod 15, a drugi kod još 13 osoba”, upozorili su iz Instituta za javno zdravlje i pojasnili su da je u dosadašnjem obolijevanju importovanih slučajeva 15, a iz kontakata 38. Podaci se odnose na srijedu kada je broj zaraženih bio 53. U četvrtak ujutro iz Instituta je saopšteno da je virus otkriven kod još 14 osoba i da su pozitivni slučajevi epidemiološki povezani sa prethodno potvrđenim slučajevima.
Institut za javno zdravlje saopštio je broj zaraženih građana korona virusom po gradovima u Crnoj Gori. Najviše zaraženih je u Tuzima – 26, a jedna osoba manje (25) je zaražena u Podgorici. Po četiri osobe zaražene su u Herceg Novom i Budvi, u Ulcinju i Baru po tri, u Andrijevici i Danilovgradu po jedna.
Prvi smrtni slučaj i porast broja oboljelih uozbiljio je dio građanstva. Na ulicama je primjetan manji broj građana, bolje se poštuju propisane mjere. No, nadležni koji su, kako ističu, zbog dobrih preventivnih mjera dobili i pohvale od SZO, počeli su da prave bespotrebne greške. (Treba razgraničiti profesionalce iz Instituta za javno zdravlje, i karijerne političare.)
Najviše je otpora u stručnoj i u laičkoj javnosti izazvalo objavljivanje spiskova onih koji su u samoizolaciji, sa sve netačnim podacima o početku izolacije. Sporan je i zaknski osnov i javni interes za ovaj čin kojim se žigošu ljudi i izlažu opasnostima od reagovanja i inače isprepadane okoline. Istovremeno poštuje se identitet osoba koje su uhapšene zbog nepoštovanja samoizolacije.
Javnost je, doduše, saznala da je među onima koji su prekršili mjere samoizolacije komandant Mornarice Vojske Crne Gore Vesko Tomanović. Nakon što je protiv njega podnijeta krivična prijava, on je podnio ostavku.
Iscrpne podatke o onima koji su u karantinu, nijesu, do skoro, pratile blagovremene informacije o tome odakle su i kakvo je stanje oboljelih. U Kliničkom centru Crne Gore liječi se 11 pacijenata kod kojih je potvrđeno prisustvo korona virusa, od kojih devet u Klinici za infektivne bolesti i dva u Internoj klinici, kazao je u srijedu direktor KCCG Jevto Eraković: ,,Pacijenti koji se nalaze na odjeljenju intenzivne njege zahtijevaju poseban nadzor. Zadovoljni smo kako reaguju na terapiju. Stabilno je zdravstveno stanje”. U četvrtak ujutru iz KKCG je saopšteno da se kod njih liječi 15 pacijenata, te da je od pet pacijenata na Internoj klinici jedan životno ugrožen i priključen na respirator.
Među zaraženima smještenim u KCCG su, po riječima direktora Erakovića, i veoma mladi ljudi, stariji, srednje starosne grupe…
Brine i vraćanje na uobičajenu praksu uvrijeđenog reagovanje nadležnih na uporne opomene Sindikata doktora medicine da medicinarima nedostaje zaštitne opreme. Monitoru su doktori iz medicinskih ustanova u Podgorici potvrdili da nemaju dovoljan broj maski i rukavica, a da neki koriste čak i neadekvatne platnene maske. ,,Dva dežurstva sam odradio bez zaštitne maske. Slično je i sa mojim kolegama. Neko se snašao i nabavio lično, neko podijelio ako je imao dvije, neko je dobio krpenu masku, da ne pominjemo zaštitne naočare i ostalu opremu’’, napisao je na FB dr Goran Jovanović, internista Opšte bolnice Kotor.
Slike djece ministra zdravlja Kenana Hrapovića sa maskama koje se koriste za rad sa osobama zaraženim od korona virusa, nedostupnim većini ljekara, izazvale su revolt. Ali samo u javnosti. Hrapović nije podnio ostavku niti je je razriješen. Napisao je pismo u kojem je izrazio svoju uvrijeđenost, zbog reagovanja Sindikata doktora. To pismo izazvalo još više negodovanja u javnosti. Nakon upozorenja Sindikata, ispred domova zdravlja postavljeni su šatori za trijažu, kako ne bi došlo do nepotrebnog kontakta medicinskog osoblja sa eventualno zaraženima.
Koliko je važna adekvatna zaštita medicinskog osoblja govore podaci iz Italije, u kojoj je zaraženo skoro 6.500 zdravstvenih radnika. Od ukupnog broja zaraženih svaki deseti je medicinski radnik, a zabilježeno je i 19 smrtnih slučajeva među medicinarima. U Španiji je najmanje troje zdravstvenih radnika umrlo od posljedica korona virusa. Jedna od šest dosadašnjih žrtava virusa u Srbiji je doktorka koja je radila kao ginekolog akušer u Domu zdravlja Niš. Vijesti pišu i da su dva ljekara, crnogorska državljanina, koji rade u Srbiji, zaražena korona virusom.
Javnost je tek nakon nedjelju dana saznala da je više medicinskih sestara i dva ljekara, smjena Urgentnog centra KCCG, u karantinu. Oni su protekle sedmice bili u kontaktu sa oboljelim od virusa. ,,Oprema koju su imali nije garancija da neće biti zaraženi, pa svi moraju biti testirani, kao i članovi njihovih porodica, a nadležni prikupljaju podatke o drugim osobama sa kojima su bili u kontaktu’’, piše CIN CG. U karantinu su i zdravstveni radnici iz Doma zdravlja Herceg Novi i Doma zdravlja i hitne službe Andrijevice, koji su bili u kontaktu sa zaraženima.
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović izjavio je da će se lično angažovati da se obezbijedi nedostajuća zaštitna oprema. Direktor KCCG Eraković tvrdi da Klinički centar sa opremom ,,apsolutno nema nikakvih problema“. Najavio je i da ,,uskoro dolazi značajan kontigent medicinske opreme koji će pokriti sve potrebe”.
Nedavno je, uz pomoć Ambasade Crne Gore u Parizu, dopremljeno 10.000 maski iz Francuske. Fond za zdravstveno osiguranje najavljuje nabavku respiratora, isporučena su dva, a tri se još čekaju. Institut za javno zdravlje najavio je kupovinu dodatnih testova, a iz Montefarma, firme koja se bavi snabdijevanjem javnih zdravstvenih ustanova medicinskom zaštitnom opremom, tvrde da intenzivno rade na nabavci medicinske opreme i sredstava za dezinfekciju, te da će ih biti i za građanstvo. Hitnu pomoć za zdravstvo od tri miliona eura, najavio je i šef Delegacije EU u Podgorici Aivo Orav, i ona će biti dostupna sljedeće sedmice.
Nakon donacije od 100.000 eura, humanista Hajriz Hačko Brčvak, rodom iz Bijelog Polja, obezbijedio je medicinsku opremu u vrijednosti od preko 183.000 dolara za bolnice u Bijelom Polju, Baru i Podgorici. On je darovao novac za kupovinu 250.000 maski, million rukavica, 100 aparata za temperature, 1.000 zaštitnih odijela i četiri respiratora.
Nadamo se da će sve to biti dovoljno da zdravstveni radnici mogu, adekvatno zaštićeni, da rade svoj posao. U protivnom, svi ćemo biti još ugroženiji. Na to je upozorio i dr Vladimir Dobričanin koji je izrazio zabrinutost da se usljed usredsređenosti na opasnost od virusa zapostave ostali, redovni pacijenti. „Nadam se da će o tome razmišljati oni koji donose odluke. Siguran sam da može da se nesmetano organizuju zdravstveni pregledi. Klinički centar mora sačuvati sebe, on je srce sistema. Mora da se održava kontinuitet”.
Dolaze dani iskušenja.
Dok ovaj broj ide u štampu, razriješena je i nedoumica koja je izazvala pozornost u javnosti, oko navodne konfiskacije tri respriratora Crne Gore na granici od strane Srbije. Iz Fonda za zdravstvo Crne Gore je objašnjeno da respiratori nijesu ni dolazili do srpske granice, već da se nalaze na carinskom lageru u Beogradu.
KOLAŠIN: Puste ulice nakon objave o prvom zaraženom
Austrijski državljanin, za kojeg se, nakon boravka u Kolašinu, utvrdilo da je obolio od korona virusa, oficir je, a bio je angažovano tokom vojne vježbe, koja je održana u okolnini tog grada. Kako su Monitoru nezvanično kazali iz hotela Šeraton, u tom objektu je bio smješten 10 dana, sve do 19. marta. Hranio se, tvrde, u jednom od kolašinskih restorana.
Testiran je nakon prelaska granice, a o rezultatima je obaviještena nedležna epidemiološka služba u Bijelom Polju.
Prema riječima direktorice Doma zdravlja u Kolašinu, poslije te informacije, 55 osoba, za koje je utvrđeno da su bili u kontaktu sa Austrijancem, stavljeno je pod ljekarski nadzor i, zasada, su svi dobrog zdravstvenog stanja.
Licitiranje sa imenima ljudi sa kojima je austrijski državljanin mogao biti u kontaktu i mjestima na kojima je, navodno, bio, danima je aktuelno u Kolašinu. Zatvaranje filijale Crnogorske komercijalne banke, bez zvaničnog objašnjanja, dovodi se u vezu s njegovim, navodnim, boravkom u tom objektu. Takva situacija je stvorila brojne probleme zaposlenima u Šeratonu, kao i članovima njihovih porodica.
Sve to je imalo i pozitivnih efekata. Kolašinci se ažurnije pridržavaju uputstava o socijalnoj distanci. Ulice su gotovo puste.
D. ŠĆEPANOVIĆ
Pet dana u autobusu
Oko trideset crnogorskih državljana koji su bili u ,,zarobljeni” u autobusu beranske autoprevozne i turističke agencije Simon vojaž, koji je zaustavljen na Mađarskoj granici na povratku iz Luksemburga, tek nakon pet dana su prebačeni organizovanim letom iz Beča za Podgoricu.
Oni su sa aerodroma propraćeni u jedan od karantina na jugu Crne Gore, gdje će provesti najmanje četrnaest dana prije nego nastave put do svojih domova, uglavnom na području petnjičke opštine.
U autobusu koji je 19. marta krenuo iz Luksemburga prema Crnoj Gori, bilo je ukupno šezdeset putnika. Od toga je druga polovina putnika bila iz Srbije, odnosno gradova koji gravitiraju Beranama i Rožajama.
Prošli su Njemačku i Austriju. No, Mađari im nijesu dozvolili prelazak njihove granice, i oni su tek poslije dva dana vraćeni u Austriju gdje su dobili hranu i ljekove.
Među putnicima je bilo djece i starijih i bolesnih osoba. Oni tvrde da su u trenutku kada su kretali na put imali saznanja da mogu proći, a željeli su da se u ovoj situaciji vrate kući u Crnu Goru i Srbiju.
Za sada je bez odgovora ostalo pitanje – kako je i zašto beranski Simon vojaž organizovao ovo rizično putovanje. Ta firma je dijelom u suvlasništvu državljanina Luskemburga, a dijelom Mehmeda Meše Adrovića, funkcionera Demokratske partije socijalista iz Petnjice. Adrović je trenutno predsjednik Opštinskog odbora DPS Petnjica, kao i predsjednik lokalnog parlamenta.
T. SOFTIĆ
Zaboravljeno zdravstvo
Zbog pandemije Španija je nacionalizovala sve resurse kojima raspolaže privatno zdravstvo u toj zemlji. U Velikoj Britaniji odlučili su da unajme krevete u privatnom zdravstvu. U toj zemlji, 2000. godine broj kreveta se u javnim bolnicama smanjio sa 240.000 na današnjih 170.000, što je četiri puta manje od Njemačke. U Britaniji je broj kreveta u privatnim bolnicama od 2012. godine porastao za 50 odsto i sada iznosi oko 17.000.
U Italiji, koja je najjače pogođena virusom, nijesu se odlučili za ovaj korak. Tamošnji mediji upozoravaju da je između 2009. i 2017. broj zdravstvenih radnika smanjen za pet odsto, dok se za deset godina broj kreveta u bolnicama smanjio za 70.000.
Prema podacima Svjetske banke, broj bolničkih kreveta na 1.000 stanovnika je znatno veći u Bugarskoj 6.8 ili Hrvatskoj 5.6, od Italije 3.4 i Španije 3.0, u Njemačkoj je taj odnos 8.5 na 1.000 stanovnika. Prema podacima Svjetske banke, u Crnoj Gori je taj omjer 4 kreveta na 1.000 stanovnika.
Na pitanja Monitora o tome koliko u javnom zdravstvu ima kreveta za intenzivnu njegu, te da li će i privatne zdravstvene ustanove uzeti učešća u borbi protiv virusa, iz Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti nijesmo dobili odgovore.
Za privatne zdravstvene ustanove u Crnoj Gori, koje pružaju usluge osiguranicima, u 2017. iz budžeta je opredijeljeno 4,6 miliona eura, a tokom prošle godine 7,8 miliona. Treba se sjetiti – Vlada je tokom 2016. vodila pregovore sa sumnjivom kompanijom sa Malte o tome da im na tri decenije predaju upravljanje javnim zdravstvom u Crnoj Gori.
Kašika
Nakon snimaka na kojima se vjernici SPC prilikom obreda drže socijalnu distance i zatim prilaze i primaju pričest iz iste kašike, Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti je, u nedjelju veče, donijelo mjeru da se vjerski obredi obavljaju bez prisustva građana.
,,Konstatovano je da je sa aspekta higijene, a pogotovo sa epidemiološkog aspekta u ovim okolnostima, izuzetno problematičan dio vjerskog obreda prikazan danas u medijima u kojima više lica pristupaju simboličnom konzumiraju hrane koristeći isti pribor za jelo (kašičicu)”, navodi se u saopštenju NKT.
Iz Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve kazali su da će poštovati mjere Vlade. Napomenuli su da liturgijski skupovi sa pričešćem nikoga nijesu zarazili.
Rasprava o ovom pitanju vodila se u Grčkoj. Tamošnja Komisija za javno zdravstvo saopštila je da se „virus prenosi pljuvačkom i prenosi se kašičicom, te i pričešćem, i apelovali na građane da izbjegavaju javna okupljanja – uključujući i crkve. Ministar zdravlja Vasilis Kikiljas iznio je početkom marta podatke o 56 zaraženih korona virusom iz samo jedne grupe grčkih hodočasnika koji su bili na hodočašću u Jerusalimu.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
IZDVOJENO
-
SAVIN BOR, PETNJIČKO SELO KOJE ŽIVI: Otvaranje Bihora
-
MJERE VLADE U VRIJEME KORONE: Restrikcije ne liječe društvo
-
GORAN KOPRIVICA, NIKŠIĆANIN NA STUDIJAMA U VUHANU: Korona se može pobijediti zajedničkim snagama
-
LADISLAV TOMIČIĆ, NOVINAR IZ ZAGREBA: Hrvatska se našla između dva neprijatelja
-
Psi laju, a karavana nigdje
-
RADOJE CEROVIĆ, PSIHOLOG: Svaka kriza je istovremeno i prilika
FOKUS
CRNA GORA I EVROPSKE OBAVEZE: Prestiže li nas Albanija

Objavljeno prije
3 danana
28 Marta, 2025
Formalno, Crna Gora je u prednosti u odnosu na Albaniju. No, očigledna je sve snažnija podrška Brisela Albaniji, koju je komesarka Marta Kos nazvala i mogućom sljedećom članicom EU. Ima još signala da je Crna Gora dobila ozbiljnu konkurenciju: Evropski parlament je umjesto u Podgorici otvorio kancelariju u Tirani, a Albanija nas je preduhitrila i u korišćenju sredstava iz programa Plana rasta
Nakon što je sredinom marta stigla vijest da Evropski parlament (EP) otvara kancelariju u Tirani umjesto u Podgorici, kod kuće je stidljivo aktuelizovana priča o tome gubi li Crna Gora titulu lidera u regionu. O tome za sada govore samo opozicija i civilni sektor, dok Vlada ćuti.
Iz EP su saopštili da je otvaranje kancelarije u Tirani dio strateškog plana o proširenju EU i da će Albanija biti „ključna kontakt tačka“ sa Zapadnim Balkanom. „ Odluka o konkretnom gradu i mjestu uslijedila je nakon tehničke procjene dostupnosti. Ali, naravno, status odgovarajuće zemlje kandidata za članstvo u EU je takođe imao pozitivan impuls”, saopštio je izvjestilac Evropskog parlamenta za Albaniju Andreas Šider.
Crnogorske vlasti najavljivale su da bi Podgorica mogla biti izabrana za kancelariju EP na Zapadnom Balkanu, a incijativu je formalizovao predsjednik Jakov Milatović u decembru 2024. Iako se činilo da je stvar gotova, na kraju je izabrana Tirana. Kao jedno od obrazloženja odluke, evropski zvaničnici ističu bolju saobraćajnu povezanost Tirane. Ipak, očito je da Brisel polagano mijenja i retoriku o tome koja bi balkanska zemlja mogla biti 28. članica EU.
“Nastavi li ovako, Albanija bi do 2027. mogla postati sledeća članica EU”, saopštila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, tokom posjete Albaniji sredinom mjeseca. “Albanija je napravila izuzetan progres. Naravno, ostaje još dosta posla i dublje reforme su neophodne. Svakako, nastavi li ovim tempom, onda je sigurno da bi sve moglo biti završeno do 2027. godine i krenuti naprijed što je brže moguće. Želim da čestitam albanskim građanima na dostignućima do sada, a uz nastavak takve posvećenosti i tempa, nadam se kako EU više ne bi imala 27 članica već 28, sa Albanijom koja bi nam se pridružila”, saopštila je ona.
Ta ocjena Marte Kos, podstakla je u Crnoj Gori i razgovor na temu gubi li Crna Gora status lidera u regionu.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
FOKUS
KOČANI, NOVI SAD, DONJA JABLANICA, CETINJE: Tragedije koje ne opominju

Objavljeno prije
1 sedmicana
21 Marta, 2025
Bol i tugu usljed tragedije u Makedoniji, u kojoj je život izgubilo 59 osoba, a povrijeđeno 190, zamijenio je bijes kada su otkrivene činjenice o radu diskoteke sa falsifikovanim licencama i bez osnovnih bezbjednosnih standarda. Urušene institucije i neodgovornost stoje iza još jedne tragedije u regionu. Nova krvava opomena koju nema ko da čuje, nakon Novog Sada, Donje Jablanice, Cetinja…
Dugogodišnji vozač Hitne pomoći u Kočanima Ile Gočevski, u noći između subote i nedjelje, prevozio je povrijeđene iz diskoteke Puls. U požaru koji je izbio u diskoteci oko tri sata ujutru poginulo je 59 osoba, a povrijeđeno je preko 190. Mladih od 15 do 24 godine. Kolege Gočevskog iz Opšte bolnice Kočani kazali su da je radio cijelu noć i dan i prevozio povrijeđene, a da je kući otišao samo da se odmori. Nije se probudio.
,,Cijelu noć je pomagao mladima iz diskoteke smrti, a juče je iznenada preminuo. Otkazalo mu je srce, nije izdržao te krvave slike. Ne postoje riječi koje mogu opisati tebe, gromadu od čovjeka. Planino naša, čovječe velikog srca i duše. Dao si sve od sebe da spasiš mlade, nevine duše, na kraju si i ti otišao”, jedno je od oproštajnih poruka za Gočevskog.
Na snimcima iz diskoteke, koji su ubrzo nakon tragedije plasirani na društvenim mrežama, vidi se da je pirotehnika, prskalice koje su aktivirane na bini izazvale požar na niskom plafonu. Bend je nastavio da svira, a publika u prvi mah nije bila svjesna šta se dešava. ,,Većina stradalih je umrla od posledica stampeda izazvanog panikom nakon što je izbio požar u diskoteci”, izjavila je direktorka Opšte bolnice Kočani Kristina Serafimova.
Za ministra unutrašnjh poslova Panča Toševskog nema dileme ko je krivac za nezapamćenu tragediju: požar su izazvala pirotehnička sredstva koja su donijeli članovi popularne grupe „DNK“. Ali, i oni su nastradali, tako da je taj dio istrage zatvoren.
Snimci diskoteke – oronule zgrade, sa uskim ulaznim vratima, rešetkama na prozorima izazvala su brojna pitanja javnosti o diskoteci koja je radila 12 godina, a nalazila se u objektu koji je ranije bio magacin za tepihe. Pitanja za nadležne su se ređala – kako je u gradu od 25.000 stanovnika toliko dugo radila diskoteka u koju su dolazili maloljetnici, a koja nije imala valjanu dozvolu, u objektu u kom nije ispoštovan nijedan standard, gdje su se održavali koncerti s puno pirotehnike i vatrenih efekata, a u kojem su gosti bili policajci i inspektori…
,,Svako koga vidite ovdje ima nekog bliskog ko je stradao”, izjavio je jedan od mještana malog grada nakon tragedije. ,,Imam unuku koja je trenutno u Sofiji i ima problema sa opekotinama po licu, tijelu i respiratornom traktu. Ali me ne boli samo zbog nje, izgubio sam dijete komšinice, dijete od sestrične moje žene, izgubio sam djecu mnogih prijatelja, jako mi je teško”, izjavio je Kočana.
Bol i tugu usljed tragedije, ubrzo je zamijenio bijes kada su počele da se otkrivaju činjenice o radu diskoteke. Utvrđeno je da je radila sa falsifikovanim licencama, bez osnovnih bezbjednosnih standarda. „Diskoteka nije imala hidrante, dovoljan broj protivpožarnih aparata prema kvadraturi, dovoljno izlaza za evakuaciju, kao ni pristup sa obje strane za vatrogasce. Ovo je dokaz erozije sistema”, rekao je državni tužilac Ljupčo Kocevski.
Slagalica neodgovornosti i korupcije nema kraja, pa očevici tvrde da je lokal bio prekriven jeftinom izolacijom, koja je planula u sekundi. Blagoja Georgiev, koji je dvije godine radio na obezbjeđenju kluba, otkrio je: ,,Gazda diskoteke je nevjerovatno pohlepan čovek. Unutrašnjost je bila obložena sunđerom! Ko je izdao dozvolu za ovu rupu od diskoteke? Prijavljivao sam da unutra dolaze maloljetnici, ali nikoga to nije zanimalo. Rekao sam mu: ,,Alo, dolaze ti djeca od 15 godina!“, a on mi je odgovorio: ,,Neka, neka ostave pare, da zaradimo”. Svjedoci su potvrdili da su samo jedna vrata bila otvorena, što je izazvalo paniku i dodatno doprinijelo broju žrtava.
Kobne noći u diskoteci je bilo 500 gostiju iako je prodato duplo manje ulaznica.
Mediji u Makedoniji prozivaju nekadašnju državnu sekretarku u Ministarstvu finansija Sjeverne Makedonije Razmenu Čekić Đurović, za koju tvrde da je mimo zakona registrovala diskoteku i dala joj status noćnog kabarea, za šta je od vlasnika „Pulsa“, koji nisu htjeli da idu preko organa lokalne samouprave, već direktno preko Ministarstva finansija, navodno uzela 7.000 eura. Zbog ovih navoda uveliko se vodi istraga, u kojoj učestvuje devet tužilaca: po dva iz Kočana i Štipa i pet iz Skoplja. Tu je i Tužilaštvo za organizovani kriminal.
Premijer Makedonije Hristijan Mickoski najavio je krivično gonjenje za sve umiješane, bez obzira na partijsku i drugu pripadnost. Uhapšeno je preko 20 ljudi. Među kojima i vlasnik diskoteke Dejan Jovanov. Gradonačelnik Kočana Ljupčo Papazov dao je neopozivu ostavku.
Državni tužilac Kocevski izjavio je u ponedjeljak da se privedeni sumnjiče za ,,teška krivična djela protiv opšte bezbjednosti”, za šta je zaprećena zatvorska kazna od tri do 20 godina, kao i da se istražuju i primanja i davanja mita, kao i nezakonita nabavka pirotehničkih sredstava.
Državno tužilaštvo Sjeverne Makedonije saopštilo je u srijedu da je sedam policajaca iz Štipa i Kočana osumnjičeno u istrazi požara u kočanskoj diskoteci “Puls. ,,Kao službena lica u Upravi unutrašnjih poslova Štip i Policijskoj stanici Kočani kao saizvršioci, osumnjičeni su da su pripremili, potpisali i dali saglasnost i omogućili pravnom licu dobijanje dozvole za obavljanje ugostiteljske djelatnosti – kabarea, iako objekat nije ispunjavao zakonske uslove za rad”, precizira tužilaštvo.
Dan nakon tragedije i šoka, mještani Kočana zasuli su jajima zgradu Opštine Kočani, a zatim demolirali kafić koji je u vlasništvu vlasnika diskoteke. Uzvikivali su – ubice, ubice. Uputili su se i do kuće gradonačelnika. ,,Hajde da prvo sahranimo djecu…”,smirivao je sveštenik okupljene ispred kuće gradonačelnika.
Na ogradi mosta preko Kočanske rijeke građani su postavili transparente – Zbog prokletih para ostali smo bez naše djece! Očajni i ljuti nosili su transparente – „Koliko života treba da se izgubi da bi nam proradila savjest“, „Ne umiremo od nesreća, već od korupcije“… ,,Makedonija je korumpirana država!”, Koliko još djece mora da izgubi život da bi sistem proradio”, vikali su okupljeni.
U utorak je održan i protest u Skoplju: Građani su nosili transparente – “Korupcija pali, nevini gore”, “Naša mladost je izgorjela u korupcijskom kazanu”, “Sve godine ćutanja završavaju se minutom ćutanja”…
Brojna pitanja koja su se otvorila nakon tragedije u Kočanima opomenula je i zemlje u regionu koliko je korupcija smrtonosna. Mediji podsjećaju da je u manje od godinu dana korupcija u regionu odnijela brojne živote.
Početkom oktobra prošle godine u katastrofalnim poplavama stradalo je 27 osoba. Najteže je pogođena Donja Jablanica u kojoj je poginulo 19 osoba. Njih je usmrtila lavina kamena iz kamenoloma za koje su vlasti odmah potvrdile da je radio ilegalno.Iako su mnogi ostale bez članova porodice, komšija i prijatelja, ali i bez svoji domova, niko još nije uhapšen, niko nije podnio ostavku, nema krivične odgovornosti. Po izveštajima iz BiH sve je i dalje u predistražnoj fazi iako je obdukcija pokazala da su većinu stradalih u Donjoj Jablanici ugušili zemljani nanosi a ne vodena bujica.
Manje od mjesec dana od tragedije u BiH, 1. novembra, u Novom Sadu je pala nadstrešnica renovirane Željezničke stanice i usmrtila 15 osoba. Nepuna tri mjeseca kasnije, osam života odnio je požar u staračkom domu u blizini Beograda, koji je radio nelegalno.
Sudenti i građani u Srbiji od pada natstrešnice protestuju i traže temeljnu istragu i odgovornost. Vlast ih optužuje za destabilizaciju zemlje.
Ogrezli u korupciji se i rugaju žrtvama. Najnoviji primjer je PR slikanje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je na intenzivnoj njezi Vojno medicinske akademije u Beogradu posjetio stradale iz Kočana koji se tamo liječe. Predsjednik Srbije obišao ih je dok leže u sobama intenzivne njege, i to sa cjelokupnom svitom fotoreportera i kamermana, i to prije nego što su priliku da ih posjete imali njihovi najbliži.Fotografije sa obilaska objavio je na svom Instagram profilu, a one su izazvale burne reakcije na društvenim mrežama, kako u Srbiji, tako i u Sjevernoj Makedoniji.
Makedonski ljekar Nenad Lazarov upozorio je da ovakve scene nijesu samo neetične, već i potencijalno opasne po pacijente: ,,Nemojte držati konferencije za medije pored pacijenata, to nije ispravno, a pogotovo ne kod onih sa teškim opekotinama. Bez ikakve politike u mom komentaru – opekotine se tretiraju kao otvorene rane, a tolika gužva nije dozvoljena. Od srca vam zahvaljujemo na pomoći, najiskrenije, ali ovo ne smijete da radite”.
Prisjetimo se i da je u velikoj željezničkoj tragediji 23. januara 2006. na Bipču stradalo 47 putnika, dok je preko 200 povrijeđeno. Porodice stradalih i danas opominju da nema odgovornosti za ovu tragediju. Krivica je svaljena na mašinovođu.
U ovu godinu smo ušli sa krvoprolićem na Cetinju, masovnim ubistvom 12 osoba. U gradu kojem je u avgustu 2022. ubijeno 11 osoba. Tek nakon druge tragedije na Cetinju saznali smo brojne propuste i nemanje pomoći za porodice žrtava nakon prve tragedije. Tri mjeseca od nove tragedije nemamo informacija o brojnim pitanjima u vezi zločina. Nema ostavki, ni odgovornosti.
U četvrtak, 20. marta, u Kočanima je sahranjeno 59 djece ovog grada. Jedan od transparenata na protestima bio je – ,,Mora postojati odgovornost, pravda za sve žrtve”.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
FOKUS
SKRIVENI TRAGOVI NOVCA: Ko su crnogorski milioneri

Objavljeno prije
2 sedmicena
14 Marta, 2025
Postupak koji je pokrenuo ASK protiv Mila Đukanovića potvrda je početka ozdravljenja te institucije. No nije baš za radovanje to što je petu godinu od pada DPS-a, to jedini zvanični postupak koji se bavi pitanjem porijekla novca Đukanovića, odnosno nezakonitim bogaćenjem dijela političke klase koja je u njegovo doba iz džempera ušla u Armani odijela. Zvanično, institucije imaju samo jednu spornu Đukanovićevu VIP karticu od 200 hiljada eura. Možda
Pratite trag novca, kaže staro novinarsko pravilo. U Crnoj Gori nije ga lako primijeniti. Naša mala zemlja nema čak ni sopstvenu listu najbogatijih Crnogoraca. Tragovi novca javnih funkcionera, od kojih su neki tokom protekle decenije na naše oči postali milioneri, vode samo do registara u kojima oni sami ispisuju šta imaju. Institucije se nijesu potrudile da tu imovinu i provjere.
Ponekad saznamo iz regionalnih ili svjetskih medija ko su milioneri među nama.Krajem prošle godine beogradski Nedeljnik objavio je listu 100 najbogatijih u regionu, u koju je uvršteno sedam Crnogoraca. Prema tom listu, u stotinu najbogatijih u regionu su Ivan Ubović, odnosno kompanija Bemaks ( 52. mjesto), Dragan Bokan i kompanija Voli na 63. mjestu, Veselin Pejović, vlasnik Uniproma ( 81. mjesto), Aco Đukanović sa Invest nova i Prvom bankom (84. mjesto), Risto Drekalović i KIPS (91. mjesto), Komnen Laković, odnosno HD Laković ( 98. mjesto), porodica Franca i njihov Mesopromet, na 100. mjestu.
Kako su objasnili iz Nedeljnika na izradi liste radile su dvije konsultanske kompanije, koje su upoređivale zvanične podatke o vrijednosti regionalnih uspješnih firmi. Ne radi se, napomenuli su, o ličnom bogatstvu njihovih vlasnika. Vrijednost Bemaksa je tako procijenjena na 482 miliona eura, Volija na 413 miliona, Uniproma na 296 miliona, Đukanovićeve kompanije na 285 miliona, KIPSa- na 260 miliona, Lakovića 234 miliona i Mesoprometa – 218 miliona.
Tom metologijom su van liste ostali oni poznati Crnogorci čije bogatstvo nije rezultat rasta njihovih kompanija. I o čijem na oko vidnom bogatstvu Crna Gora decenijama nema zvanične podatke. Crna Gora je početkom devedesetih počela da njedri milionere, ili milionerske porodice, ravno iz političke klase, za koje do danas ne znamo, ili makar nemamo institucionalni odgovor, kako su to i postali.
Autori liste najbogatijih u regionu primijetili su da je nejednakost, odnosno jaz između bogatih i siromašnih najveći u Crnoj Gori. Imovina pet najvećih iznosi 1.7 milijardi, što je čak 35.4 odsto bruto društvenog proizvoda.
Kako bi tek izgledao ovdašnji jaz, kad bi se listi priključili i oni o čijem se bogatstvu samo šuška u kuloarima. Decenijama.Ne računajući brojne medijske članke, pa i svjedočenja, poput onog pokojnog predsjednika Crne Gore Momira Bulatovića, koji je u knjizi Pravila ćutanja iz 2004, govorio tome kako mu je Svetozar Marović priznao da je na nezakonit način zaradio prvi veliki novac. Bulatović je napisao kako mu je Milica Pejanović-Đurišić, bivša DPS ministarka odbrane, navodno dostavila dokumenta Službe državne bezbjednosti iz kojih se vidjelo da je Marović izvjesnom Ćupiću, biznismenu iz Budve, omogućio da bez plaćanja bilo kakvih dažbina, četrdeset šlepera natovarenih cigaretama prođe kroz Crnu Goru i uđe u Srbiju. Maroviću je usluga navodno plaćena – 40 hiljada eura po šleperu.
O švercu cigareta, te onima koji su od toga zarađivali javno je govorio koju godinu kasnije i Ratko Knežević, nekadašnji šef trgovinskog centra Crne Gore u Vašingtonu i kum Mila Đukanovića. Kumu je posvetio priličan dio te priče. Koja do danas nije potvrđena.
Nešto kasnije, 2015. godine, pročitali smo u svjetskim medijima da je crnogorski višedecenijski vođa među dvadeset najbogatijih državnika svijeta, sve skupa sa šeicima i prinčevima. Zvanični registri su nas istovremeno ubjeđivali da Đukanović živi kao obični državni službenik, iako je ne samo svjetskim medijima, nego i golom oku ovdašnjeg građanina, bilo jasno da se nešto opasno ne poklapa sa zvaničnim tragovima novca i onim drugim.
Ovih dana, institucije su utvrdile da je Đukanović imao VIP karticu sa koje je tokom više godina potrošio nešto oko 200 hiljada eura. Postupak je pokrenula Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) pod novim rukovodstvom. Specijalno državno tužilaštvo (SDT) saopštilo je da su formirali krivični predmet, nakon što su im dostavljeni spisi iz Agencije. Iz medija smo saznali da je Đukanović novac trošio na skupe svjetske brendove, ali nijesmo dobili odgovor na suštinsko pitanje – ko je Đukanoviću uplaćivao novac na tu VIP karticu. Ili, ako je to činio sam – otkud mu novac.
Francuski ambasador u Skoplju Kristijan Timonije ocijenio je krajem 2019. da je Crna Gora prerano počela otvarati poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom, a da suštinski napredak nije ostvarila. Kao primjer naveo je to da se se u Crnoj Gori konstantno bogati deset do dvanaest porodica. “Da li akumulacija bogatstva u Crnoj Gori pokazuje evropske vrijednosti? Je li to neko s kim želimo da dijelimo našu suverenost? Bogatstvo u Crnoj Gori koncentrisano je na 10 ili 12 porodica. Zbog toga želimo ponovo pročitati i prekontrolisati pravila o proširenju”, kazao je.
DPS je pao koji mjesec kasnije, ali o bogatstvu tih 12 porodica nijesmo zvanično saznali mnogo toga. Osim da neki crnogorski funkcioneri i njihove porodice imaju da plate i milione kada treba dati za jemstvo i puštanje iz pritvora.
Postupak koji je pokrenula Agencija protiv Đukanovića potvrda je početka ozdravljenja te institucije, koja je decenijama služila moćnicima. No, nije baš za radovanje to što je nakon više decenija, a petu godinu od pada DPS, to jedini zvanični postupak koji se bavi pitanjem porijekla novca Đukanovića, odnosno nezakonitim bogaćenjem jednog dijela političke klase koja je u njegovo doba iz džempera ušla u Armani odijela. Sa sve zvanično prijavljenim prosječnim državničkim platama. Tu je i klasa biznismena, uglavnom izrasla iz kruga prijatelja i kumova nekadašnje vladajuće politčke klase. I na nekadašnjoj rasprodatoj državnoj imovini. Procesa o sumnjivim privatizacijama nema ni u najavi.
Direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković prokomentarisala je da je uvjerena da je “250.000 eura koje je, po inicijativi MANS-a od prije šest godina, ASK pronašao na jednoj kartici Đukanovića u Atlas banci, samo djelić ogromnog bogatstva koje je on decenijama nezakonito sticao”. Konstatovala je da su ovom odlukom crnogorske institucije prvi put utvrdile tragove nezakonito stečene imovine Mila Đukanovića.
„Bojim se da će to što su mediji objavili detalje o tome na šta je Đukanović trošio novac, obeshrabriti funkcionere da daju uvid u svoje bankovne račune“, prokomentarisao je nedavni slučaj Stevo Muk, član Tužilačkog savjeta.
Problem je još veći. Prošle je godine usvojen novi Zakon o sprečavanju korupcije, kojim je propisano da to bude obaveza funkcionera, a ne da im se kao do sada ostavlja na volju da li to da učine ili ne, ali do danas ta zakonska novina nije zaživjela u praksi. Odgovornost je na novoj vlasti.
Osim što postavgustvovska vlast do dana današnjeg, nakon brojnih političkih poena koje su dobili pričajući o tome kako će unaprijediti zakonodavstvo koje se tiče nezakonitog bogaćenja, nije po tom pitanju uradila ništa, isto se dešava i sa obavezom funkcionera da daju Agenciji za sprečavanje korupcije uvid u bankovne račune. Još je nema.
Prošlog ljeta usvojen je novi Zakon o sprečavanju korupcije, a nadležni su nas uvjeravali da će od tog trena svi funkcioneri morati dati na uvid bankovne račune. Umjesto toga, u zakonskom roku od šest mjeseci nijesu donijeta podzakonska akta koja su trebala biti usvojena da bi ta odredba i zaživjela. Kad je taj rok istekao, u decembru prošle godine, Ministarstvo pravde opet je raspisalo poziv za javnu raspravu o izmjenama i dopunama istog zakona. Tako je valjda sve krenulo iznova.
Rasprava je završena ovih dana, a iz Ministarstva pravde nas skoro godinu kasnije opet ubjeđuju da će javni funkcioneri u skladu sa novim zakonom imati obavezu da daju na uvid bankovne račune.
„Više neće biti neophodna saglasnost funkcionera kad je u pitanju provjera njegovih računa. To će se koristiti samo u određene svrhe i u određenim situacijama, ali definitivno je ono što će biti podležno provjerama“, kazala je početkom sedmice direktorica Direktorata za krivično i građansko zakonodavstvo Ministarstva pravde Jelena Grdinić.
Sad opet čekamo podzakonska akta da bi crnogorski funkcioneri za pola godine imali obavezu da daju na uvid svoje bankovne račune. Možda.
Rijetki su oni koji to čine dobrovoljno. Premijer Milojko Spajić nije među njima. Ni predsjednik Jakov Milatović. Bankovne račune na uvid, kaže statistika, nije dalo više od polovine ministara, i gotovo dvije trećine poslanika. U onoj manjini koja je dobrovoljno dopustila institucijama uvid u bankovni račun je predsjednik parlamenta Andrija Mandić.
Istraživanja pokazuju da godinama broj funkcionera koji daju na uvid bankovne račune opada. Istraživanje CIN CG pokazalo je da je u godini kada je Agencija zvanično počela sa radom – 2016, saglasnost za pristup računima dalo tadašnjih 73 odsto javnih funkcionera. Već godinu kasnije taj broj je smanjen na 60 odsto javnih funkcionera i 68,5 državnih službenika, da bi na kraju 2019. bilo svega 57 odsto javnih funkcionera i 65 procenata državnih službenika koji su dozvolili da se kontrolišu njihovi bankovni računi.
Prema podacima iz 2023. godine, podsjetile su nedavno Vijesti, od 7.041 javnog funkcionera, koliko ih je popisano po posljednjim podacima, Agenciji saglasnost za uvid u bankovne račune nije dalo njih 3.960.
Od 22 čelnika sudstva samo petoro je dalo saglasnost za pristup podacima na računima bankarskih i drugih finansijskih institucija. A U 17 tužilaštava, tek sedmoro rukovodilaca.
Dejan Milovac iz MANS-a, smatra da je posebno problematično to što su pristup računima ograničavali funkcioneri bivše opozicije, a sadašnje vlasti. Podsjeća da se njihov politički diskurs oslanjao na obećanja o punoj transparentnosti “jednom kad oni dođu na vlast”.
“Samo na primjeru žiro računa možemo da vidimo do koje mjere se mijenja percepcija odgovornosti prema javnosti sa prelaskom iz opozicije u vlast”, smatra.
Bilo bi lijepo da Crna Gora konačno dobije političku klasu odgovornu prema svojim građanima. Tako što će za početak biti transparentna.
Milena PEROVIĆ
Komentari
Kolumne

Novi broj


VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku

CRNA GORA I EVROPSKE OBAVEZE: Prestiže li nas Albanija

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Nerazminirano polje
Izdvajamo
-
INTERVJU2 sedmice
BRANO MANDIĆ, PISAC I NOVINAR: Potvrda da je imalo smisla pisati
-
DRUŠTVO3 sedmice
VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan
-
Izdvojeno3 sedmice
VLADIKE I SRPSKI POLITIČARI U CRNOJ GORI: Srpski svet, Kremlj i Vučićeva drama
-
Izdvojeno3 sedmice
SAMOUBISTVO NENADA NOVOVIĆA U SPUŠKOM ZATVORU: Porodica optužuje Upravu
-
DRUŠTVO1 sedmica
ŠEIK MOHAMED ALABAR – MEGA INVESTITOR NA VELIKOJ PLAŽI: Planove izradili planeri Beograda na vodi
-
Izdvojeno3 sedmice
ANKETNI ODBOR ZA CRNE TROJKE: Politička podgrijavanja
-
DRUŠTVO3 sedmice
NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe
-
Izdvojeno3 sedmice
SAD, RUSIJA, UKRAJINA, EVROPA: Istorija, sada i ovdje