Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Sindikalni cirkus

Objavljeno prije

na

Na brojne štrajkove po cijeloj Crnoj Gori najstariji sindikat je odgovorio vanrednim kongresom, na kojem je Zoran Masoničić izabran za generalnog sekretara. Odlučeno je da Masoničić dobije mandat od godinu dana, baš zato što je ovaj Kongres bio vanredan. Pa će, obećali su sindikalci, naredne godine organizovati redovni, na kojem će birati lidera s punim mandatom. Kongres je, takođe po prvi put održan bez prethodnih izbora. „Inicijatore je Statut obavezivao da prvo sprovedu izbore na svim nivoima pa tek onda zakažu Kongres”, tvrdi predsjednik Nadzornog odbora SSCG Vuko Šćepanović.

On kaže da u prilog njegovoj tvrdnji idu i akta Statutarne komisije, u čijem se Zaključku daje decidno tumačenje da se moraju sprovesti izbori na svim nivoima „a što je ujedno i najrelevantniji dokaz da je prekršen Statut SSCG u zakazivanju ovoga Kongresa, jer su akta ovog organa konačna i izvršna i po njima se mora postupiti”.

Sve su prilike da – ne mora. A i zašto bi kada niko nikoga neće kazniti.

PRODUŽAVANJE MANDATA: Šćepanović je upozorio da nema ni govora o reformama u SSCG već da se samo žele produžiti mandati nelegalnim članovima, penzionerima, direktorima i svima onima koji nemaju zakonsko pravo da budu u organima Saveza sindikata već godinama.

A takvih, sve su prilike, ima podosta. Prema spisku, u koji je Monitor imao uvid, više od polovine članstva Skupštine je nelegalno. Iako po članu 29, stav 11, Statuta SSCG datumom odlaska u penziju prestaje funkcija u organima Saveza, među onima koji su glasali za starog-novog sekretara Masoničića ima čak četiri penzionera. Čeda Milinić, prema podacima dostupnim Monitoru, penzionerka je od 2007. godine, Jovaš Stanišić je u penziji od 2009, Halim Mulić je ove godine otišao u penziju, dok je Šefki Ljamović od 1. maja stekao uslove.

Na spisku onih koji ne bi trebalo da budu članovi Skupštine prema članu 9. Statuta SSCG zato što su direktori, su Danilo Popović, predsjednik borda CFSSI, Saša Milošević, direktor Kulturnog centra u Kotoru i Željko Kalezić, izvršni direktor Sind centra Muo.

Prema Šćepanovićevoj evidenciji, u Skupštini ima i onih koji su „bez baze i ne predstavljaju nikoga”. Među njih petoro je i Zoran Masoničić, predsjednik Granskog sindikata Uprave i pravosuđa. „Sindikalna organizacija glavnog grada Podgorica – iz koje dolazi Masoničić -istupila je iz Granskog sindikata Uprave i pravosuđa…”.

Među onima koji su išli na posljednji Kongres su i oni za koje Šćepanović tvrdi da su nelegitimni jer iza njih ne stoji članstvo.

U pitanju su sindikalci iz Šavnika, Plužina, Žabljaka, Plava, Mojkovca, Kolašina Granskog sindikata sporta… Prema Šćepanovićevim tvrdnjama, oni nijesu ispunjavali uslov od najmanje 1000 članova koji plaćaju članarinu, a čiji bi oni bili legitimni predstavnici.

Nakon godina blagostanja u SSCG, gdje je suvereno stolovao Danilo Popović sa privilegijama dostojnim najuspješnijeg menadžera visokoprofitne firme – sve se survalo. Nastale su podjele, nezadovoljstva, osipanje članstva, prazna kasa, kriza… Visoki sindikalni funkcioneri osjetili su da im izmiče tlo pod nogama i pogubili kompase. Ali i bez njih idu dalje…

Dug je spisak promašaja i malverzacija koje su počinjene pod krinkom SSCG. Opet je zapelo i oko poslovnog prostora u Beogradu, čiji je vlasnik SSCG.

Vlada je zainteresovana da kupi prostor SSCG u Beogradu, ali sindikalci, za sada, to odbijaju jer ih, navodno, zanima samo izdavanje tih prostorija – žele da im ostanu u vlasništvu kako bi imali konstantni prihod i zadržali atraktivan poslovni prostor. O javnom tenderu – niko i ne govori. Zašto bi išli na tender i tražili ponuđača za izdavanje ili prodaju prostora kad im Vlada nudi primamljivu opciju da se riješe nagomilanih dugova – garanciju za kredit kod Komercijalne banke kojim bi isplatili dugove. I ne samo to – od Vlade sindikalci sada očekuju da pogura završavanje papirologije oko zgrade na Tuškom putu koja je trebala biti izgrađena, ali još nije završena ni opštinska procedura.

Pitanje – koliko je pametno da sindikalna organizacija, nekada najbrojnija u Crnoj Gori, takvim aranžmanom bude dovedena u apsolutno zavisan položaj od, i dalje, najvećeg poslodavca u Crnoj Gori – ostavljeno je za neka druga, bolja, vremena. Ako Savez sindikata preživi do tada.

Poslije ovonedjeljnog kongresa, jedan od učesnika je prokomentarisao: ,,Ovo je cirkus”. A cirkus traje. I košta.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo