Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Simultanka Ljuiđa Škrelje

Objavljeno prije

na

Ljuiđ-Ljubo Škrelja ostvario je svoj san. Postao je najmoćnija ličnost u Ulcinju. Iako je Škrelja od sredine decembra prošle godine predsjednik lokalnog parlamenta, građani se više njemu obraćaju za pomoć nego gradonačelniku Gzimu Hajdinagi. Ispravno osjećaju đe je stvarna vlast. Pokazuje to i nedavno usvojeni budžet opštine za 2011. godinu, u kojem su gotovo izjednačeni troškovi za rad kabineta predsjednika opštine i predsjednika Skupštine opštine. Ako se uz to zna da je kasa u rukama predstavnika DPS-a, koje Škrelja apsolutno kontroliše, stvar postaje sasvim jasna. A drevna je istina: ko u vremenima krize kontroliše novac, u njegovim je rukama efektivna moć. U Ulcinju je to sada nesumnjivo Ljuiđ-Ljubo Škrelja. ZABRAN: On je tu poziciju gradio godinama. Iako ne baš pretjerano omiljen u vrhu svoje partije, Škrelja je efikasno eliminisao sve rivale u Opštinskom odboru stranke. Još je vještije koristio duboku polarizaciju koja postoji između najjačih stranaka u opštini, Nove demokratske snage FORCA i Demokratske unije Albanaca, a prije svega oslabljenu poziciju krajnje neuspješnog gradonačelnika Hajdinage. Na ruku su mu išle i politika obje albanske stranke, koje su se u proteklih 12 mjeseci trudile da dobiju podršku centrale DPS-a za formiranje vlasti u Ulcinju. Onaj ko je bio bliže oltaru (DUA), ponovo je zadobio naklonost Mila Đukanovića. Sada Škrelja optužuje čelnike najjače opozicione partije FORCA, koja ima trećinu odbornika u lokalnoj Skupštini, da ne traže da ih neko „iz Budve ili Podgorice instalira na vlast u Ulcinju već da to mogu uraditi samo građani”. Ako se zna da je lider FORCE Nazif Cungu o participaciji te partije u vlasti pregovarao upravo sa čelnicima njegove partije Đukanovićem, Svetozarom Marovićem i premijerom Igorom Lukšićem, nejasno je da li je Škrelja ljut što nije prisustvovao tim susretima ili ne želi da mu se iko miješa u „njegov zabran”. Kako je gotovo izvjesno da će u septembru biti okončan petogodišnji mandat Hajdinagi, veliko je pitanje kako će se stvari u Ulcinju dalje odvijati. Mada je do septembra daleko. Ne samo zbog dugo očekivane turističke sezone, već zato što se očekuje da će ubrzo Specijalno tužilaštvo saopštiti svoje stavove o finansijskim nepravilnostima u opštini, a istragu o tim nepravilnostima i nesavjesnom radu od početka godine vodi državno tužilaštvo. „Rebalans budžeta za prošlu i završni račun za pretprošlu godinu usvojeni su nezakonito i tu se ne radi o neznanju već o pokušaju da se nelegalne aktivnosti pojedinaca prikriju preko zvaničnih odluka SO”, tvrdi Cungu. Načini na koje su sredstva prikupljana i, posebno, trošena bili su veoma sumnjivi inspektorima za privredni kriminal iz Podgorice i Bara.

ŽMURENJE: O katastrofalnim posljedicama dosadašnje politike u opštini Ulcinj jasna slika može se sagledati iz budžeta opštine za 2011. godinu. Gotovo dvije trećine sredstava planirano je iz eksternih izvora, dok nešto više od trećine prihoda, ili 3,23 miliona eura, čine sopstveni prihodi. Ako se zna da je kasa prazna, da se zapošljenima u lokalnoj upravi i u preduzećima čiji je osnivač Skupština opštine duguje od šest do 15 plata, onda je jedini izlaz da se opština zaduži. I to dugoročno, jer su obaveze koje dnevno pristižu ionako velike. A kredit od dva miliona eura, kako se navodi, bio bi uložen u isplatu zarada i u infrastrukturu. „Međutim, problem je što se prema Zakonu o lokalnoj samoupravi opština dugoročno može zadužiti samo radi finansiranja kapitalnih investicija. Drugim riječima, dugoročni zajam ne može se koristiti za finansiranje tekućih rashoda”, kaže predsjednik Kluba odbornika Socijaldemokratske partije u SO Ulcinj Skender Elezagić. Prema njegovim riječima, opština Ulcinj ne može se ni zaduživati! „Usvojenim budžetom predviđeno je da se za otplatu ranijih obaveza izdvoji nešto više od milion eura, što iznosi 30 odsto realizovanih tekućih prihoda u prošloj godini, odnosno tri puta više nego što to zakon predviđa”, dodaje on. Sada je svakako na potezu Vlada Crne Gore, odnosno Ministarstvo finansija, koje s nelagodom prati čitavu ovu situaciju pa, kako navodi Elezagić, zbog svega mora zažmuriti ne na jedno već na oba oka!

ZEMLJIŠTE: Malo je, bar javno, spremnosti u crnogorskoj Vladi da se to učini, iako je stanje u javnim finansijama opštine Ulcinj katastrofalno. Ministarstvo je već u nekoliko navrata ove godine upozorilo opštinu Ulcinj na kršenje odredaba Zakona o budžetu. Ali, Škrelju to, čini se, mnogo ne zabrinjava. Još manje haje na upozorenja opozicije. Autoritarno predsjedava sjednicama opštinskog parlamenta, navlačeći na sebe gnjev ne samo opozicije i javnosti već i odbornika vladajuće koalicije. Suštinski, pokušava da pošalje poruku da je sve u redu u funkcionisanju lokalne vlasti. Pri tome se ponekad i „spotakne”, kao što je bilo prilikom izjašnjavanja o uzimanju kredita. Moraće se to ponovo uraditi na nekoj narednoj sjednici, jer je Škrelja, iako pravnik, valjda previdio, da se o tome mora izjasniti većina odbornika. Zbog toga će toliko željeni i očekivani kredit kasniti bar dvije sedmice.

Istovremeno, izvršna vlast je ovih dana panično pokušavala da nađe opštinsko zemljište koje će zbog kredita staviti pod hipoteku. Nakon što su to uradili sa jednom parcelom u Štoju, pokazalo se da je ona predmet restitucije. Poslije dvije decenije nedomaćinskog ponašanja u raspolaganju opštinskom imovinom, malo je toga ostalo u posjedu lokalne vlasti. Bili su u pravu stari Paštovići kad su govorili da „ko prodaje zemlju, prodaje slobodu”. No, istinu govoreći, njih nijesu poslušali ni njihovi potomci, pa zašto bi Ulcinjani.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo