Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Sigurna luka za bjekstvo kriminalaca

Objavljeno prije

na

,,Sa Aerodroma Tivat, 2005. i 2006. godine, na avione je ukrcano oko 300 takozvanih ‘gratis putnika’. Među njima je bilo i 10 do 15 kriminalaca, koji su trenutno u žiži evropskog pravosuđa. Postojala je sveska sa imenima ljudi koji su koristili ukrcaj bez kontrole prtljaga i bez plaćene karte. Naknadno su imena kriminalaca u toj svesci prepravljena i umjesto njih kao putnici su upisani ljudi iz Uprave policije i Vlade”.

To u razgovoru za Monitor tvrdi Vesko Knežević, granični policajac sa dugogodišnjim stažom na tivatskom aerodromu. Sve je ovo naveo u brojnim službenim zabilješkama od 2005. do prošle godine i uredno obavijestio više državne instance.

 

Na Kneževićeve navode da kriminalci koriste Aerodrom Tivat za bjekstvo sa Balkana, te da se iz ove vazdušne luke neometano iznose novac i druge stvari – nije bilo odgovora. Knežević se od 2005. sa ovim informacijama obraćao predsjedniku države, premijeru, ministrima, direktoru Uprave policije… Za proteklih sedam godina pisao je Filipu Vujanoviću pet puta, Milu Đukanoviću tri, Igoru Lukšiću dva puta.

Direktan odgovor mu nije stizao, ali jesu problemi. Knežević, koji je u policiji zapošljen od 1995, kaže da je, čim je počeo da iznosi činjenice o sprezi organizovanog kriminala na aerodromu – počelo i šikaniranje. Premještan je iz Tivta u Kotor, pa Risan, onda Herceg Novi. U dva navrata 2006. mu je zabranjen pristup aerodromu.

,,Premještali su me bez rješenja o radnom mjestu sa ciljem da me degradiraju i demonstriraju kolektivu da niko ne smije da im se suprotstavlja. Nudili su mi kompromis za moje ćutanje”, kaže Knežević.

On tvrdi da su ga u dva navrata satima držali zaključanog u kancelariji. Konstantno šikaniranje narušilo mu je zdravlje, a ljekari su konstatovali da mora da radi u mjestu prebivališta. U posljednjem rješenju Uprava policije ga je premjestila u Ispostavu granične policije Herceg Novi – Ekspozitura Sutorina. Knežević nije potpisao to rješenje, pa se u policiji vodi kao neraspoređen. To rješenje je, kaže, nezakonito kao i prethodno koje je uspio da obori 2009. godine.

,,Sklonili su me sa mog radnog mjesta da ne bih bio svjedok teških krivičnih djela, zloupotreba službenog položaja i ekstremnog bogaćenja pojedinaca, a na moje radno mjesto dovode ljude sa strane koji nemaju potrebne kvalifikacije i koji putuju više od 100 kilometara da bi došli na posao”, objašnjava Knežević.

On tvrdi da problemi počinju po dolasku Zorana Stanovića za komandira Ekspoziture granične policije (EGP) na Aerodromu Tivat 2005. godine. Prije dolaska na aerodrom, Stanović je bio zadužen za Luku Risan kojom je tada grazdovalo preduzeće pokojnog Dragana Dudića.

Dolaskom Stanovića za komadira EGP aerodrom je postao mjesto gdje su kriminalci dolazili ,,na čašicu” i imali slobodan pristup službenim prostorijama, tvrdi Knežević. U službenim zabilješkama 2005. i 2006. Knežević piše da su kriminalci imali privilegovan položaj, da su letjeli sa članovima svojih porodica i iznosili prtljage, bez ikakve kontrole nadležnih.

On optužuje Stanovića da se obogatio raznim malverzacijama i zloupotrebom službenog položaja.

Monitor je u martu prošle godine pisao da je Stanović, zajedno sa zamjenikom načelnika CB Herceg Novi Slavkom Popadićem, podigao u mjestu Bajkovina u Igalu stambenu zgradu bez građevinske dozvole.

Knežević smatra da se Stanović obogatio preko noći zahvaljujući vezama sa Dudićem.

,,Kada je pokojni Dudić preuzeo Luku Risan, Stanović je bio raspoređen da radi tamo, a u isto vrijeme komandir Granične policije u Luci Bar bio je Vesko Vukadinović (sada pomoćnik direktora granične policije pr. a.) . Potom slijedi njihov uspon. Tako je 2005. Stanović došao na Aerodrom Tivat, baš onda kada su kriminalci trebali da odlete i iznesu ‘zarađeno”, kaže Knežević.

Stanović je medijima kazao da ne želi da komentariše optužbe Kneževića. Nedavno je Vijestima iz Uprave policije potvrđeno da Knežević već duže obavještava nadležne u Upravi policije i državnom vrhu o ,,navodnim zloupotrebama službenog položaja rukovodioca EGP Tivat Zorana Stanovića”. Nakon provjera Sektora kriminalističke policije, Osnovnog državnog tužioca u Kotoru, Unutrašnje kontrole MUP-a, Sektor granične policije nije dobio obavještenje da su navedene institucije došle do saznanja o navodnim zloupotrebama službenog položaja Zorana Stanovića, saopštili su iz Uprave policije.

Slično su prošle i brojne krivične prijave koje je Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru protiv Stanovića podnio Knežević.

,,Nakon mojih brojnih molbi za ovih sedam godina da mi se riješi status – da mi podnesu krivičnu prijavu, prekršajnu ili disciplinsku prijavu ili da me udalje iz službe, za šta nijesu imali osnova, bojim se da mi se priprema neka smicalica kako bi mi se ukaljao obraz ili uništio život”, kaže Knežević.

Zbog šikaniranja na poslu Knežević se razbolio. Više puta mu je prijećeno. Sada, kako kaže, strahuje da više nije u pitanju posao, nego – glava.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo