Povežite se sa nama

OKO NAS

SEZONA NA ULCINJSKOJ RIVIJERI: Dva u jedan

Objavljeno prije

na

Sudeći po broju gostiju prvih dana septembra sezona se na ulcinjskoj rivijeri još uvijek ne predaje. Tome svakako doprinosi lijepo vrijeme, toplo more i povoljne cijene. Ovako dobroj sezoni niko se nije nadao

 

,,Vlast nas je ove sezone pustila da radimo. Granice su bile otvorene, mi nijesmo dizali cijene, dokazali smo da smo gostoljubivi i da znamo što je turizam“, kaže za Monitor vlasnik Hotela Laguna, poznati turistički radnik Zefa Delić. On navodi i da su inspekcijski organi bili na nivou. ,,Platio sam za dva mjeseca kazni u visini od 4.200 eura, ali opravdano. Za mene je najvažnije da su inspektori bili profesionalni, odnosno da se kao ranijih godina nijesu ponašali bahato i osiono“, pojašnjava Delić.

I direktor Hotela Nobel Nedžad-Ljoška Hasanaga kaže da je veoma zadovoljan ovogodišnjom sezonom. ,,Ovo je sezona koja se ne pamti, a dugo se bavim turizmom. Nadoknadili smo gubitke iz prošlogodišnje. Vanpansionska potrošnja je takođe bila dobra. Zato govorimo da je ova bila sezona dva u jedan”, ističe on.

Najzadovoljniji su svakako bili zakupci plaža. Prema riječima čelnika njihovog udruženja Prelje Škrelje, sezona je za oko 30 odsto bila bolja od rekordne 2019. On posebno ukazuje na činjenicu da su u Ulcinju došli gosti sa svih regionalnih tržišta, te da je gostiju iz Srbije bilo za tri puta više nego ranijih godina.

,,Mjesto u Crnoj Gori koje su mnogi turisti iz Srbije godinama izbjegavali postalo je hit ljeta: lokalci zapanjeni, postali su mali Beograd!”, pisao je srpski dnevnik Blic.

Naravno, uz tradicionalne Kosovare, podaci lokalne Turističke organizacije (TO) pokazuju da je gostiju iz Bosne i Hercegovine bilo koliko i turista iz Srbije – po 17 odsto od ukupnog broja. I to prijavljenih, jer je broj neevidentiranih, i pored pandemije, bio uvijek bar dva puta veći. Zato je samo po osnovu neplaćanja boravišne takse TO Ulcinj ostala je uskraćena za preko pola miliona eura.

Kako procjenjuju u TO, u špicu sezone je na ulcinjskoj rivijeri svakodnevno boravilo preko 100.000 gostiju, pa je uz tu činjenicu, potom po broju hospitalizovanih u Hitnoj pomoći, potrošnji vode i struje, te količini otpada koji je prevožen na Regionalnu deponiju Možura, Ulcinj, nakon Podgorice, po veličini bio drugi grad u državi. To se potvrdilo u posljednje tri sedmice po ukupnom broju zaraženih korona virusom.

Predsjednik Opštine Aleksandar Dabović ocjenjuje da je Ulcinj ove godine bio u epicentru ne samo crnogorskog, nego i regionalnog turizma. No, ovaj član DPS-a se istovremeno javno požalio na izostanak saradnje sa Vladom Crne Gore na nizu važnih projekata.

Da odnosi centralna-lokalna vlast nijesu dobri najbolje se vidjelo tokom radne posjete vicepremijera dr Dritana Abazovića i ministra ekonomskog razvoja Jakova Milatovića Ulcinju, kada Dabović nije pozvan da prisustvuje njihovom razgovoru sa turističkim radnicima ove opštine. Gradonačelniku Ulcinja su odgovorili iz Opštinskog odbora URA-e navodeći da je lokalna vlast ponovo pala na ispitu tokom sezone. ,,Nikada komunalni red, čistoća, buka, nelegalni objekti, parkinzi, vodosnabdijavenje, nijesu bili na ovako niskom nivou. Nemojte da budete toliki licemjeri da se kitite tuđim rezultatima, jer ste vi najmanje zaslužni za ovu sezonu. Jer, da ste se vi njome bavili ne bi se sve vaše pripreme svodile na krpljenje četiri rupe, jer toliko ste uradili za ovu sezonu”, rekao je predsjednik URA-e u Ulcinju Omer Bajraktari.

U svakom slučaju, bila je ovo još jedna u nizu stihijskih sezona, koja je odrađena prije svega umješnošću turističkih radnika. Sa druge strane, takav pritisak na ionako slabašnu gradsku infrastrukturu je naprosto nepodnošljiv i prevladan je samo ogromnom strpljivošću mještana i gostiju.

,,Iako se kao građani opravdano veselimo dobrim rezultatima turističke sezone, ne smijemo dopustiti da u trenutnoj euforiji zaboravimo na širu sliku odnosno na nužnost održivog i odgovornog razvoja turizma”, kaže za Monitor sekretar za privredu i ekonomski razvoj Opštine Ulcinj dr Agron Ibrahimi. On smatra da se raniji gubici ne smiju nadoknađivati po svaku cijenu i na način koji je dugoročno štetan za ulcinjski turizam i za cijelu zajednicu.

,,Mi smo maksimalno iskoristili priliku koja nam se ukazala. Ali, pandemija ne smije biti alibi za devastaciju obale, bespravnu gradnju, nezakonito svojatanje plažnog prostora, nepoštene poslovne prakse, komunalne i saobraćajne probleme, buku”, zaključuje naš sagovornik.

 

Pet miliona dnevno

„Prosječna potrošnja po danu po turisti je oko 58 eura”, saopšteno je u julu iz Turističke organizacije Bar. Takve podatke nijesu saopštile institucije u Ulcinju, niti je to ovdje slučaj bilo koje godine.

No, neke grube procjene mogu se lako obaviti. Ako se, na primjer, računa da je prosječna potrošnja (uključujući i smještaj) u Ulcinju 50 eura, a da je u špicu sezone svakodnevno boravilo oko 100.000 gostiju, onda se zaključuje da se u samo jednom danu u ovoj opštini prihoduje pet miliona eura. Ne uzimajući u obzir potrošnju posjetilaca koji dolaze iz drugih destinacija i borave tokom dana na prekrasnim ulcinjskim plažama i kupalištima.

Iz Uprave prihoda i carina navode da poslije Budve, najveći fiskalni potencijal na Primorju ima Ulcinj. Ali, ova opština je po svim ostalim pokazateljima, uključujući prosječnu zaradu, najnerazvijenija na Primorju. Logično, ukoliko se ima u vidu podatak da je u ovu opštinu iz državnog budžeta već godinama investirano tek jedan euro po glavi stanovnika!?

Stoga su i iz Vlade Crne Gore obećali da će u budžetu za 2022. godinu Ulcinj imati posebno mjesto.

                                                                                                   Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo