Ovaj slučaj mora pratiti adekvatna finansijska istraga, u kojoj niko ne smije biti zaštićen. Konačan rezultat mora biti pravosnažna osuđujuća krivična presuda. Ako svega ovoga ne bude, to će biti veliki korak unazad

MONITOR: Slučaj Vesne Medenice u žiži je javnosti. Da li su crnogorske institucije voljne i opremljene za borbu protiv korupcije na visokom nivou?

SEKULOVIĆ: Slučaj Vesne Medenice je veliki test za crnogorske institucije. Institucije treba da mu priđu sveobuhvatno. Kada ovo kažem, mislim da ovaj slučaj mora pratiti adekvatna finansijska istraga, u kojoj niko ne smije biti zaštićen. Konačan rezultat mora biti pravosnažna osuđujuća krivična presuda. Ako svega ovoga ne bude, to će biti veliki korak unazad. U najkraćem, slučaj koji ste pomenuli je test povjerenja javnosti u nadležne institucije.

Možemo reći da su crnogorske institucije zadužene za ovu borbu djelimično opremljene, u smislu tehničkih kapaciteta i znanja, sigurno više nego ikada ranije, ali s druge strane, da ponovim, potrebna su i dodatna ulaganja. Takođe, saradnja sa partnerskim službama, kako država, tako i regionalnih i međunarodnih organizacija jeste nužan preduslov za adekvatnu borbu protiv kriminala. Nijedna država ne može sama izaći na kraj sa transnacionalnim organizovanim kriminalom. Stepen te saradnje mjeri se povjerenjem koje partnerske službe imaju u naše organe. Rekao bih da ta saradnja nikad nije bila na većem nivou.

MONITOR: Da li ste zadovoljni rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije u proteklih 16 mjeseci?

SEKULOVIĆ: Borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, koju bi pratile pravovremene finansijske istrage, jeste srce pregovaračkih poglavlja 23 i 24. Dakle, radi se o testu za crnogorske institucije, u prvom redu za Upravu policije, kao organa za otkrivanje i Tužilaštvo, kao organa gonjenja, pod političkim kišobranom izvršne vlasti. Vlada mora imati nulti stepen tolerancije na korupciju, te prepoznati potrebe navedenih organa kako bi ova borba bila efikasna. Naravno, i druge institucije imaju važnu ulogu, ovdje prvenstveno mislim na Skupštinu Crne Gore, Sudski i Tužilački savjet.

Crnogorske institucije zadužene za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, pogotovo korupcije na visokom nivou, moraju biti ojačane. Bez snažnih, profesionalnih i odgovornih institucija nema moderne države, odnosno države koja može ući u porodicu razvijenih država Evropske unije.

Upliv organizovanih kriminalnih grupa u crnogorske institucije postoji. Borba protiv korupcije na visokom nivou zaostaje, puni efekti finansijskih istraga izostaju. Mehanizmi za sprečavanje pranja novca su neadekvatni. Bez obzira na to, naše institucije imaju određene kapacitete i pokazuju rezultate, koji su, između ostalog, prepoznati i u izvještaju Evropske Komisije o Crnoj Gori.

Ono što se od nas očekuje jeste da sačuvamo institucionalnu memoriju i stabilnost organa. Promjene, kako u personalnom smislu, tako i u strateško-sistemskom pristupu, koje bi pratilo i adekvatno budžetiranje naš su zadatak i prirodna posljedica ubrzanja evropskog puta.

Institucije moraju pokazati neselektivnost dokazujući da su sposobne i voljne da se bore protiv svih devijacija ili, u najkraćem, da djeluju protiv počinilaca krivičnih djela kada pričamo o korupciji iz bivše, trenutne i svake buduće vlasti.

S druge strane, javnost bi trebala da ima razumijevanje za ovaj komplikovani proces, da bude kritički orijentisana i da vrši legitiman pritisak, ali da ipak sačuva integritet institucija u mogućoj mjeri.

Dakle, djelimično sam zadovoljan rezultatima.

MONITOR: Šta je MUP uradio u prethodnom periodu?

SEKULOVIĆ: Iz ugla Ministarstva unutrašnjih poslova možemo reći da je urađeno dosta. Donijet je sistemski i reformski Zakon o unutrašnjim poslovima, ozbiljno je pristupljeno Strategiji upravljanja ljudskim resursima u Upravi policije, Vladi je upućen Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u MUP-u, kao i nova Strategija razvoja Uprave policije. Svi ovi akti su umreženi i pogađaju adekvatno cilj, a to je stvaranje pravnog i strateškog okvira kako bismo dobili željene rezultate. U najkraćem, postavljen je zdrav temelj.

Neselektivno smo krenuli u obračun sa organizovanim kriminalnim grupama, čemu svjedoče brojna otkrivanja krivičnih djela i počinilaca. S druge strane, kao nosilac izrade nove Procjene opasnosti od teškog i organizovanog kriminala (SOCTA), otvoreno smo javnosti prezentovali sve izazove i rizike koji postoje.

MONITOR: To ipak nije dovoljno. Šta dalje?

SEKULOVIĆ: Za adekvatne rezultate magična cifra je 300. Osnov borbe protiv organizovang kriminala i korupcije bi činili 200 visoko obučenih, sposobnih i voljnih profesionalaca za borbu protiv organizovanog i teškog kriminala, 50 profesionalaca za korupciju na visokom nivou i 50 profesionalaca za finansijske  istrage. Njih 300, uz podršku kolega iz Specijalnih i istražnih metoda iz sajber kriminala, činili bi tzv. „tvrdo jezgro“ borbe protiv ovih pošasti.

Iako su određeni organi po slovu zakona najodgovorniji i najpozvaniji da isporuče rezultate, sistem mora funkcionisati kao cjelina. Mi u MUP-u vjerujemo da smo, radeći na Strategiji za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, kreirali model te cjeline.

Pored toga, potrebno je obezbijediti adekvatno finansiranje i tehničku opremljenost u cilju postizanja efikasnih rezultata.

Ono što je obaveza nosećih organa u borbi protiv korupcije, pa i MUP-a, je da očiste svoje redove od mafije.

MONITOR: Formiranje manjinske vlade upravo je okončano. Da li ste učestvovali u pregovorima i hoćete li pokrivati neko mjesto u vladi?

SEKULOVIĆ: Nisam bio akter pregovora o formiranju manjinske vlade, što je i prirodno s obzirom na to da sam nestranačka ličnost. Imao sam komunikaciju sa mandatarom, u kojoj smo razmijenili mišljenja i poglede na aktuelne i buduće političke procese. Ostavio bih mandataru da izađe sa spiskom imena na koja računa.

MONITOR: Kako vidite taj model izlaska iz političke krize?

SEKULOVIĆ: Manjinska vlada sigurno nije idealno rješenje, ali moje mišljenje je da u ovakvom političkom momentu idealnog rješenja i nema. Izbori su svakako najlegitimnije rješenje, ali s obzirom na društveni, politički, pa i pravno-institucionalni ambijent,  rizičan i neodgovoran izlaz koji bi u suštini bio puko prebacivanje odgovornosti i, po mom skromnom sudu, sa jednakim ili sličnim ishodom u smislu izbornog rezultata. Ovakva manjinska vlada, ukoliko bude dobila povjerenje parlamenta, bez obzira što smo u Crnoj Gori imali iskustva s manjinskim vladama, jeste jedna sui generis politička realnost koju će pratiti brojni izazovi sa neizvjesnim rezultatima.

Ako manjinska vlada bude poligon borbe partikularnih interesa, koja će služiti za pripremu što boljeg izbornog rezultata aktera koji budu u njoj, onda imamo problem.

Ukoliko manjinska vlada bude fokusirana na dalju izgradnju i jačanje institucija, društvenu inkluziju, otvaranje prostora za dijalog i racionalnu debatu, onda će sebe ugraditi u temelje ponovnog otvaranja evropske perspektive Crne Gore.

Smatram da država zasnovana na liberalno-demokratskim principima nema alternativu. Ovo ne znači ideologiziranu, dogmatiziranu državu već državu sa jakim institucijama, zasnovanu na vladavini prava i poštovanju ljudskih prava i sloboda, koja je sposobna da svoje protivrječnosti rješava na demokratski način. U najkraćem, manjinska vlada je izazov i šansa.

MONITOR: Da li se na taj način DPS vraća na vlast?

SEKULOVIĆ: DPS se vraća u političku igru i to je činjenica. Formulisaću to na sljedeći način: svi parlamentarni politički akteri se mogu vratiti u političku igru, ako to žele. Kada ovo kažem, mislim da manjinska vlada nije smetnja da skladno funkcioniše odnos zakonodavne i izvršne vlasti, pogotovo u dijelu izbora Vrhovnog državnog tužioca, sudija Ustavnog suda, članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, izbornog zakonodavstva. Takođe, ne vidim zašto bi manjinska vlada sebe zatvarala za moguća proširenja, pogotovo ukoliko joj mandat bude trajao do redovnih parlamentarnih izbora.

Dakle, u političku igru se vraćaju svi koji žele da participiraju, ali da bi sve ovo imalo smisla, političke partije moraju držati ruke dalje od institucija. Kada ovo kažem, mislim na partijsko zarobljavanje institucija koje urušava izgradnju države. Znaju se granice legitimnog uticaja političkih subjekata i one se moraju poštovati. Nakon pada Berlinskog zida našem društvu se ukazivala velika šansa, želim da vjerujem da sadašnju priliku nećemo ispustiti. Nadam da će prevagu odnijeti svijest o javnom interesu.

MONITOR: U aktuelnoj, odlazećoj Vladi, od ustoličenja mitropolita Joanikija,  stekao se utisak da premijer Zdravko Krivokapić nije bio zadovoljan vašim angažmanom, a potom i Ministarstvom vanjskih poslova. U čemu je bio suštinski problem?

SEKULOVIĆ: Na Vaše pitanje bih odgovorio ovako: sa određenim principima i vrijednostima sam ušao u Vladu i njih sam se držao sve vrijeme. Mislim da su moji stavovi bili jasni kako u periodu prije 4. decembra 2020. godine, tako i 5. septembra 2021. godine, i isti su kao ovi koje iznosim u vašem intervjuu.

MONITOR: Kako vidite dosadašnji rad odlazeće Vlade?

SEKULOVIĆ: Dozvolićete mi da kao aktivni sudionik u procesu ipak primarno komentarišem iz ugla ministarstva na čijem sam čelu, a biće prilike u narednom periodu i za dublje analize.

Milena PEROVIĆ