Borba sa ovim virusom je udruženi napor i građana i zdravstvenog sistema i zahtijeva lično angažovanje svakog od nas ponaosob. Ovu borbu ne može da iznese samostalno ni jedan jedini zdravstveni sistem na svijetu ma koliko bio spreman za apokaliptične scenarije

 MONITOR: Komentar na širenje ovog virusa, medijske natpise, situaciju otkazivanja brojnih događaja, činjenicu da je u Italiji proglašen karantin za cijelu državu?

BEGIĆ: Ako bih smio da budem malo ličan, djeluje mi da mnogi građani situaciju sa korona vuirusom nisu shvatili dovoljno ozbiljno. Njegov epidemijski i pandemijski potencijal su mnogi potcijenili. Na svu sreću 80 odsto oboljelih ima blage simptome ali to nikome ne daje za pravo da se neodgovorno i samovoljno ponaša. Borba sa ovim virusom je udruženi napor i građana i zdravstvenog sistema i zahtijeva lično angažovanje svakog od nas ponaosob. Ovu borbu ne može da iznese samostalno ni jedan jedini zdravstveni sistem na svijetu ma koliko bio spreman za apokaliptične scenarije.

Prema informacijama od kolega iz Italije,  dešavanje u protekle dvije sedmice karakterisala je činjenica da su ljudi reagovali u dva ekstremna vida ponašanja. Prvi je karakterisala panika i paranoja koja je dovela do praznih polica u martketima (što smo nažalosti mi iskusili ovdje) a drugi je karakterisala potpuna ravnodušnost i negiranje da se bilo šta dešava. Najteže je  bilo naći balans koji je i ključ pobjede nad ovim virusom, a to je lekcija koju moramo da naučimo dok još uvijek imamo vremena – da je lična odgovornost, angažovanost, posvećenost, praćenje saopštenja i preporuka zdravstvenih vlasti, odupiranje pritisku i izmišljenim informacijama sa društvenih mreža, obrazac koji moramo primjeniti.

MONITOR: U kojim slučajevima je neophodno testiranje na ovaj virus? Koliko je do sada ljudi u Crnoj Gori testirano na korona virus i da li ima dovoljno testova?

BEGIĆ: Zaključno sa 11.03.2020. godine u ponoć, u Crnoj Gori testirano je ukupno 47 osoba na novi korona virus i svi rezultati su bili negativni.  Stopa testiranih je 7,58/100.000 stanovnika i znatno je viša od nekih država u regionu koje već imaju uspostavljeno širenje virusa – primjera radi u Srbiji je testirano ukupno 160 osoba sa stopom od 2,3 na 100.000 stanovnika (19 slučajeva) ili u Albaniji koja „ima“ 15 slučajeva i ukupno je testirala 77 sumnjivih: 2,66/100.000.

Testiranje oboljelih se obavlja  u skladu sa preporukama Svjetske zdravstvene organizacije i Nacionalnim planom za postupanje – dokumentima u kojima je predviđeno da se testiranje vrši samo osobama koje ispunjavaju definiciju sumnjivog slučaja gdje je na ovom nivou obolijevanja ključni elemenat činjenica da osoba ima pozitivnu epidemiološku anamnezu, tj. da navodi podatke koji mogu ukazivati na boravak u pogođenom području ili eventualnu izloženost virusu.

Dijagnostika se sprovodi u laboratorijima Instituta za javno zdravlje Crne Gore i trenutno dostupna količina testova je dovoljna za prvi talas obolijevanja. Isporuka novih količina testova se očekuje.

MONITOR: Pojedine zemlje zbog nedostatka zaštitne opreme odlažu operacije. Da li u Crnoj Gori ima dovoljno zaštitne opreme za medicinsko osoblje?

BEGIĆ: I Klinički centar Crne Gore je u sklopu priprema za postupanje u slučaju masovnog obolijevanja od novog korona virusa odlučio da odloži kompletan „elektivni“ hirurški program. To znači da su odložene sve operacije koje nisu hitne,  odnosno operacije pacijenata koji nisu životno ugroženi. Ovo je samo jedna od mjera koje su predviđene u sklopu sprečavanja širenja infekcije i racionalne potrošnje lične zaštitne opreme a postoji i čitav niz drugih mjera koje je Institut dostavio zdravstvenim ustanovama kako bi se postojeća količina opreme koristila na najracionalniji mogući način.

Glavni problem sa ličnom zaštitnom opremom nisu postojeće količine već činjenica da se njena potrošnja ne može predvidjeti te da je situacija na svjetskom tržištu takva da proizvođači sve svoje kapacitete preusmjeravaju na podmirivanje nacionalnih potreba tako da države koje nemaju svoje proizvodne kapacitete ostaju uskraćene uprkos činjenici da raspolažu sa odgovarajućim finansijskim sredstvima. Isto tako i mnoge države ne dozvoljavaju izvoz zaštitne opreme.

Takođe, u mnogim državama zabilježeni su primjeri neracionalnog trošenja zaštitne opreme tako da su određene zemlje pribjegle drakonskim mjerama za zdravstvene radnike ograničavajući količinu opreme koja je dostupna u jednoj smjeni tamo gdje je obolijevanje masovno ali i primoravajući zdravstvene radnike da npr. nose pelene za odrasle ispod zaštitnih kombinezona kako bi se potrošnja kombinezona smanjila. Svi se nadamo da nijedna zemlja neće biti u takvoj situaciji.

MONITOR: Govori se o neophodnosti respiratora u liječenju korona virusa. Da li medicinske ustanove u Crnoj Gori imaju dovoljan broj respiratora?

BEGIĆ: Respiratori, odnosno mehanička pomoć pri disanju je medicinska procedura predviđena za najteže pacijente kojih je na svu sreću jako malo. Cilj cijelog društva treba da bude da se pridržavanjem mjera i preporuka Instituta učini sve što je moguće da respirator nikome ne zatreba. Iluzorno  je očekivati da postoji respirator za svakog oboljelog, ali zato nije iluzorno očekivati da postoji sapun za svakoga – svugdje i svima dostupan i na tome se uporno mora insistirati kao i na strogom pridržavanju svih mjera prevencije.

MONITOR: Kada se očekuje prestanak sezone gripa, i da li će se sa većim temperaturama i opasnost od korona virusa smanjiti?

BEGIĆ: I ove kao i svake sezone, teško je, jako nezahvalno i nemoguće precizno predvidjeti kretanje obolijevanja od gripa. Posljednje nadzorne sedmice bilježi se značajniji pad broja osoba koje su se sa simptomima gripa javljale svojim izabranim ljekarima i za očekivati je da se takav trend nastavi i u sedmicama koje dolaze.

Kada se radi o visokim temperaturama, nisu one isključivo te koje same pogoduju smanjenju širenja respiratornih infekcija već posebno količina UV zraka koji negativno djeluju na opstanak virusa na površinama. Ograničena količina naučnih podatka ukazuje da je moguće i za očekivati da sunčani dani pred nama dovedu  do smanjenja rizika od širenja novog korona virusa. Međutim kada se radi o onome što znamo o SARS-u (epidemija završena u julu) ili MERS-u (nikada nije imao jasnu sezonalnost)  još je rano za donošenje bilo kakvih zaključaka.

MONITOR: Koje su generalne  mjere prevencije od korona virusa?

BEGIĆ: Novi korona virus je jedna od najozbiljnijih javnozdravstvenih prijetnji sa kojom se svijet ikada susreo. Ali uprkos tome izgleda da mnogi nisu shvatili njegovu pravu ozbiljnost. Olako shvatanje problema možda leži i u činjenici da se radi o kapljičnoj infekciji čije mjere prevencije mnogima nisu ni po čemu posebne i specijalne a veoma su učinkovite naročito u situacijama kada ne postoji specifična prevencija tj. vakcina. Tako u cilju prevencije obolijevanja svi treba da se pridržavaju jednostavnih pravila lične higijene (ponajprije higijene ruku), bontona (kijanje i kašljanje u papirnu maramicu koja se odmah nakon toga baci a ruke operu), higijene životnog i radnog prostora (dezinfekcija radnih površina i predmeta) kao i mjera društvenog distanciranja – udaljavanja i izbjegavanja kontakta sa osobama koje imaju simptome respiratornih infekcija. Posebno je bitno izbjegavanje dodirivanja očiju, nosa i usta ali i izbjegavanje nekih oblika ponašanja koji su tako svojstveni našem kulturološkom miljeu pa su samim tim i teški za sprovođenje – kao što su rukovanje, grljenje i ljubljenje u obraz.

Sve nabrojane mjere su istovremeno i mjere prevencije gripa i drugih respiratornih oboljenja.

MONITOR: Koji dio populacije bi trebao da bude na posebnom oprezu?

BEGIĆ: Ovo je po prvi put da ovaj soj korona virusa izaziva oboljenje kod ljudi. Samim tim svi smo podjednako osjetljivi na njega pri čemu osjetljivost na novi virus ne zavisi od boje kože, religije niti nacije.

Naravno, određene situacije i stanja neke osobe zaista stavljaju pod povećani rizik kako od obljevanja (npr. zdravstveni radnici zbog prirode svoga posla) tako i od razvoja komplikacija i najtežih, smrtnih, ishoda – osobe  starije od 65 godina, lica sa hroničnim bolestima i stanjima i slično.

Prema trenutno dostupnim informacijama posebno osjetljivi za razvoj komplikacija i smrtnih ishoda su stari. Stari su posebno ranjiva  kategorija, kada se radi i o mnogim drugim bolestima i stanjima i nerijetko u potpunosti zavise od svoje okoline. Ovdje je to posebno naglašeno te je samim tim posebna odgovornost na svim elementima društva da zaštite svoje roditelje i starije sugrađane pridržavanjem mjera prevencije.

Razlika između gripa i korone

MONITOR: Kako ljekari mogu razlikovati korona virus od običnog gripa?

BEGIĆ: Simptomi infekcije novim korona virusom su nespecifični i u dobroj mjeri podsjećaju i nerijetko su identični simptomima gripa.

Klinička slika bolesti u rasponu je od jako blagih simptoma do teške upale pluća koja se može završiti i smrću. Kod gotovo 80 odsto oboljelih klinička slika je blaga do umjerena.

Na osnovu podatka iz studije kineskog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti na 55.924 laboratorijski potvrđenih slučajeva, tipični znakovi i simptomi uključivali su: povišenu tjelesnu temperaturu (87,9 odsto), suv kašalj (67,7), umor (38,1), iskašljavanje gustog sadržaja (33,4), nedostatak daha (18,6), bol u grlu (13,9), glavobolju (13,6), bolove u mišićima i zglobovima (14,8), drhtavicu (11,4), mučninu ili povraćanje (5,0), začepljen nos (4,8), dijareju (3,7), iskašljavanje sukrvice (0,9), i upalu konjuktiva oka (0,8 odsto).

Oboljeli su uglavnom razvijali znakove i simptome bolesti, uključujući blage respiratorne simptome i temperaturu, u prosjeku 5-6 dana nakon infekcije, a najviše do 14 dana.

Upravo zbog činjenice da su simptomi nespecifični u čitavom nizu situacija zabilježeno je inficiranje zdravstvenih radnika koji se prilikom pregleda pacijenata nisu pridržavali mjera prevencije za zdravstvene radnike ili zbog ponašanja pacijenata koji se nisu pridržavali preporuka i nisu tražili pomoć i instrukcije telefonom prije dolaska u  ordinaciju.

Predrag NIKOLIĆ