Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Sekulić u mirovnoj misiji

Objavljeno prije

na

Savjet za privatizaciju Vlade Crne Gore, kojim je predsjedavao premijer Igor Lukšić, nije prelomio da li da odobri ili odbije zahtjev grčkog zakupca elitnog hotelskog kompleksa Sveti Stefan – Miločer koji se odnosi na produženje roka zakupa i na smanjenje iznosa godišnje zakupnine. Pet godina nakon davanja hotela u zakup Grci žele drastičnu promjenu uslova pod kojima će u narednom periodu gazdovati hotelima Sveti Stefan, Vila Miločer i Kraljičina plaža, restoranima, kafeima i plažama najvrjednijeg turističkog kompleksa u Crnoj Gori.

SAVJET ĆE REĆI – DA: Traži se smanjenje cijene zakupa za 50 odsto za tekuću godinu i nešto manje, 30 odsto, za narednu od ugovorene cijene od 1,9 miliona eura godišnje, koja je utvrđena za vrijeme trajanja rekonstrukcije hotela.

Grci traže produženje roka zakupa koji je ugovorom iz 2007. ograničen na 30 godina, ali u svom dopisu nisu naveli na koji period.

Osnovni ugovor o zakupu predviđao je, pored ostalog, da hotel Sveti Stefan mora biti otvoren preko cijele godine, punih 12 mjeseci, što Grcima nikako ne odgovara, pa traže promjenu i te ugovorne klauzule.

Na sjednici održanoj 2. novembra, umjesto jasnog stava o zahtjevu za promjenu tenderskih uslova, Savjet je zadužio ministra održivog razvoja i turizma Predraga Sekulića da otvori pregovore sa predstavnicima zainteresovanih strana i nađe prihvatljivo rješenje za ovaj problem.

Sudeći prema saopštenju okačenom na sajtu Vlade, Savjet će prihvatiti postavljene uslove Grka za koje nalazi opravdanje „jer je evidentno da postoje određene radnje i događaji koji su van kontrole zakupca i na koje on nije mogao uticati, a koje su imale značajan uticaj na kašnjenje realizacije investicija, zbog kojih zakupac nije mogao staviti u funkciju hotelske kapacitete”?!

KO JE KRIV: Savjet za privatizaciju ovim pokazuje razumijevanje za žalopojke Grka navedene u dopisu, počev od ometanja završetka radova na bloku 25 u Svetom Stefanu zbog radova mještana na obnovi crkve Aleksandra Nevskog, kašnjenja u pribavljanju građevinskih dozvola za radove na obnovi hotela pa do povećanja troškova izvedenih radova.

Zakupac naglašava da je probijen inicijalni budžet za obnovu Sveca od 50 miliona eura i da je utrošeno približno 90 miliona za rekonstrukciju i opremanje poznatog hotela.

Savjet je konstatovao da država i opština Budva nisu ispunile sve svoje obaveze prema zakupcu, pa će ministar Sekulić na konto takvih, navodnih grešaka zakupodavca suprostavljenim stranama ponuditi kompromis.

Ko će snositi odgovornost što biser crnogorskog turizma ni peto ljeto zaredom ne radi punim kapacitetima, što je najvrjedniji turistički brend nestao sa svjetskog turističkog tržišta, predstavnike Vlade mnogo ne zabrinjava. Umjesto obračuna penala ili raskida ugovora o zakupu zbog nepoštovanja ugovora, Vlada će nagraditi nesavjesne zakupce Aman resorts i grupu Restis, koji se na Svecu smjenjuju i ucjenjuju.

Ukoliko ministar Sekulić i Savjet za privatizaciju prihvate zahtjeve Grka, elitni crnogorski hoteli sa brojnim pratećim objektima mogli bi „otići” pod kiriju za svega 1.400.000 eura godišnje i za narednih 50 ili 60 godina!

Zvanični zakupac, grčki brodovlasnik Viktor Restis, za svog zastupnika na Svecu angažovao je Petrosa Statisa, prvog čovjeka grupacije Restis za poslove u Crnoj Gori. Petros postavlja svog brata Theofanisa Statisa za upravitelja kompleksa Sveti Stefan-Miločer.

Braća Statis duguju HG Budvanska rivijera oko miliona eura na ime neplaćene godišnje rente za 2011. godinu i neizmirenog poreza na nepokretnosti i nemaju namjeru da dug u skoro vrijeme isplate.

U Budvanskoj rivijeri, koja je vlasnik hotela Sveti Stefan i Miločer, zauzeli su negativan stav povodom traženih olakšica za Grke, koji je Savjetu predočio pravni zastupnik kompanije Vanja Mugoša, koji je ujedno i manjinski akcionar ove hotelske kuće.

SVE SE VRTI OKO MILOČERA: Grci prigovaraju i za kašnjenje izrade urbanističkog projekta za dio Miločera u kome se nalazi hotel Kraljičina plaža zbog čega ne mogu početi radove na rekonstrukciji i dogradnji ovog hotela, koji petu turističku sezonu zjapi oronuo i zapušten.

Opština je donijela odluku o izradi urbanističkog projekta Hotelski kompleks Chedi – Kraljičina plaža krajem 2007. godine sa rokom izrade od 105 dana. Zašto ni nakon četiri godine plan koji radi podgorička firma Montenegro projekt i koji je uvažio sve potrebe grčkog investitora nije stigao na javnu raspravu, nije poznato.

Grci su u međuvremenu dobili kredit Evropske banke za obnovu i razvoj u iznosu od 37 miliona eura namijenjen rekonstrukciji hotela. Planirano je da se veći dio zajma, oko 27 miliona, utroši na izgradnju novog hotela Kraljičina plaža i gradnju vila i apartmana.

Urbanizovano je preko 25.000 kvadrata miločerskih šuma i parkova, jedan od rijetkih očuvanih prirodnih rezervata na obali ovim se planom trajno degradira.

Ugovorom precizirana rekonstrukcija i modernizacija hotela Kraljičina plaža na postojećoj lokaciji i u približno istim gabaritima, dobila je planom sasvim druge dimenzije. Uz hotel, koji će nakon obnove i dogradnje imati oko 40 komfornih soba, takozvanih chedi jedinica, veličine oko 60m2, i raznih pratećih sadržaja, investitor planira gradnju novog apartmanskog kompleksa.

Na zelenoj padini pored sadašnjeg hotela predviđena je gradnja oko 60 apartmana veličine od po 120 kvadrata, smještenih u nekoliko blokova, visine i do šest etaža, sa brojnim dodatnim sadržajima, lokalima, garažama, bazenima…

Apetiti grupe investitora okupljene oko Viktora Restisa i Petrosa Statisa narasli su do te mjere da je u zelenilu Miločera otvorena nova lokacija na kojoj je planirana gradnja niza vila namijenjenih posebnom režimu korišćenja! Kompleks vila, ogromna ružičasta fleka u nacrtu plana Chedi-Kraljičina plaža u koji je novinar Monitora imao uvid, lociran je na dijelu miločerskog parka iznad lokalnog puta, na granici sa naseljem Pržno.

Vile i apartmani u Miločeru namijenjeni su prodaji probranim, VIP klijentima po sistemu tajm-šeringa na rok od 60 godina! Kako se nezvanično saznaje, EBRD nije prihvatila predlog da se stanovi u Miločeru prodaju na korišćenje do 30 godina zbog neisplativosti takve investicije. Tražio se uslov da se rok produži na 60 godina.

U slučaju zakupa Sveca ne može se više govoriti o obnovi i rekonstrukciji postojećih hotela. U pitanju su planovi velikih investicionih zahvata u Miločeru i na Svetom Stefanu sa novim objektima, novom infrastrukturom. Gradiće se vile, apartmani, garaže, poslovni prostori, zgrade, nove saobraćajnice…

Tolika ulaganja prema računici investitora imaju ekonomskog opravdanja samo uz produženi rok zakupa Miločera i Svetog Stefana i smanjenje godišnjih izdataka na ime rente. Koraci u tom pravcu su preduzeti, pred Sekulićem je lak zadatak – da izmjeri „krivicu” države i odobri popuste.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo