Povežite se sa nama

Izdvojeno

SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom

Objavljeno prije

na

U četiri slučaja ispitivanja nesklada između životnog stila nekadašnjih javnih funkcionera i njihovih zarada i imovine formirani su krivični predmeti koji su trenutno u fazi izviđaja. Dva slučaja tiču se nekadašnjih ministara u Vladi Duška Markovića Kenana Hrapovića i Mevludina Nuhodžića, jedan policijske službenice, a jedan odgovorne osobe iz nevladinog sektora

„Pozdravljamo svaku inicijativu koja se odnosi na istraživanje životnog stila javnih funkcionera i sa njima povezanih osoba, imajući u vidu da on godinama evidentno odskače od za njih prijavljenih prihoda, i da je ta anomalija imanentna nosiocima bivše, ali i sadašnje vlasti”. To kaže za Monitor predstavnik Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Lazar Grdinić o nedavnoj odluci Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) da pokrene četiri slučaja u kojima ispituje nesklad između životnog stila nekadašnjih javnih funkcionera i njihovih zarada i imovine.

Dva slučaja odnose se na istragu životnog stila ministara iz Vlade Duška Markovića – Kenana Hrapovića, koji je obavljao funkciju ministra zdravlja i Mevludina Nuhodžića, ministra unutrašnjih poslova. Preostala dva slučaja tiču se jedne službenice policije i jedne odgovorne osobe iz nevladinog sektora.

Iz SDT-a su za Radio Slobodna Evropa (RSE) saopštili da su u svim slučajevima formirani krivični predmeti koji su u fazi izviđaja. Ovoj inicijativi prethodilo je obavještenje iz Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), odakle su od kraja 2020. samoinicijativno upoređivali imovinske kartone funkcionera sa dostupnim bazama podataka, kako bi se utvrdile nelogičnosti između prijavljenih prihoda i imovine i stila življenja. Važeći Zakon o sprečavanju korupcije nema zakonsku normu koja bi to omogućila. Ta norma unijeta je u novi zakon, koji je u formi Nacrta, usvojen na Odboru za antikorupciju Skupštine Crne Gore.

„Praćenje životnog stila obuhvata upoređivanje prijavljenih prihoda i imovine u odnosu na potrošačke navike, mjesto stanovanja i imovinu javnog funkcionera, bračnog ili vanbračnog supružnika i djece”, navodi se u Nacrtu.

Grdinić ističe da ne treba prejudicirati ishod istrage, naročito ako uzmemo u obzir da SDT funkcioniše u ograničenim kapacitetima, a da radi na mnogo slučajeva. Ipak, upozorava on, ako i ove istrage ostanu u fazi izviđaja, poslaće se demotivišuća poruka javnosti. „Poruka da se bahatom ponašanju funkcionera i članova njihovih porodica ne može stati na kraj, da ono za posljedicu nema pravnu sankciju i djelotvornu provjeru. I, najopasnije, da se korupcija isplati”, kaže on.

Sudeći po izvještaju o radu ASK-a za 2022, do kraja te godine svega jedan predmet ovog tipa dostavljen je tužilaštvu na dalje postupanje. To navodi na zaključak da su drugi slučajevi otvoreni u posljednje vrijeme, ali i otvara pitanje da li su uopšte pokrenuti od strane Agencije, ili samonicijativno od strane SDT-a, upozorava još Grdinić.

On ocjenjuje da je dosadašnji rad ASK-a bio selektivan, površan i nesvrsishodan, pošto Agencija, kako sama navodi, vrši usporedbu podataka sa stanjem u registrima. „Ekstravagantan stil života, luksuzna putovanja, garderoba, nakit, potrošačke navike i slično nijesu kategorije podataka koji se vode u javnim registrima, a Agencija je propustila da makar konstatuje očiglednu razliku između sredstava potrebnih da bi se finansirao određeni stil života i prihoda koje joj funkioner prijavljuje”, smatra Grdinić.

Agencija je SDT-u u maju 2022. godine dostavila obavještenje kojim ukazuje da su pojedini članovi porodice Nuhodžić, vlasnici nepokretne imovine koja ne odgovara njihovim prihodima. U ovom slučaju SDT utvrđuje postojanje osnova sumnje da je učinjeno krivično djelo protiv službene dužnosti. U imovinskom kartonu Nuhodžića, koji je dostupan na sajtu ASK-a, nema podataka o imovini njegovih kćerki, jer javni funkcioneri nijesu dužni da prijavljuju imovinu djece koja ne žive sa njima. On je vlasnik stana u Podgorici od 71 kvadrata, kuće od 116 u Bijelom Polju i više od 11.000 kvadrata zemljišta. Njegova supruga Aida ima kuću od 160 i dvorište od 676 kvadrata u Podgorici.

U prethodnih nekoliko godina, iz ASK-a su saopštavali da je Nuhodžić kršio Zakon o sprečavanju korupcije, jer nije prijavljivao čitavu imovinu.

Nuhodžić je za RSE potvrdio da njegova kćerka Belma posjeduje dva stana – u Podgorici od 124, a u Budvi od 77 kvadrata, a druga kćerka Dženana ima 1000 kvadrata zemljišta na Žabljaku.

„U fokusu obavještenja koje je ASK uputio SDT-u nalaze se nekretnine moje kćerke Belme Gušmirovičeve, koja je udata već 14 godina i živi u Pragu. Njen suprug je uspješan biznismen i vlasnik više restorana u Češkoj. Imovina moje druge kćerke Dženane, koja je bila predmet provjere, podrazumijeva hiljadu kvadrata zemljišta u Opštini Žabljak, koja je kupljena za iznos od 3.500 eura u trenutku kada je ona već pet godina radila i imala dobra mjesečna primanja”, naveo je Nuhodžić za RSE.

I Hrapović je, zbog toga što nije prijavio kompletnu imovinu, prekršio Zakon o sprečavanju korupcije. SDT, inače, duže od dvije godine ispituje životni stil članova Hrapovićeve porodice, odnosno ćerke Selme. Do toga je došlo nakon što je Centar za građansko obrazovanje (CGO) u aprilu 2021. podnio inicijativu ASK-u da se preispita stil života Hrapovića. Hrapovićeva ćerka je na društvenim mrežama objavila fotografije na osnovu kojih se zaključuje da je u kratkom periodu obišla Majami, Njujork, Dohu i Abu Dabi.

U to vrijeme su, prema podacima ASK-a, Hrapovićevi mjesečni prihodi kao ministra bili oko 2.080 eura.

Provjerovan je i stil života supruge odlazećeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, Lidije, u novembru 2022. godine, zbog skupocjene garderobe u kojoj se često pojavljuje u javnosti. Do te provjere je došlo nakon što je ona na protestu opozicije ispred Parlamenta u novembru 2022. nosila Diorov prsluk koji košta oko 4.000 eura. Takvih je primjera bilo mnogo, a posljednji je zabilježen na krunisanju novog britanskog kralja Čarlsa Trećeg i njegove supruge Kamile u Vestminsterskoji opatiji minule subote u Londonu, kada se Lidija pojavila u žutoj svilenoj haljini brenda Valentino, koja košta nešto manje od 10.000 eura.

Prema podacima ASK-a Đukanović ima platu od oko 2.400 eura, a njegova supruga mjesečno zarađuje oko hiljadu eura.

U slučaju Đukanovića iz ASK-a nijesu utvrdili nikakve nepravilnosti.

SDT istražuje i da li je direktorka ASK-a Jelena Perović zloupotrijebila službeni položaj, koristeći službene automobile mimo propisa. „Iz MANS-a su u februaru ove godine SDT-u podnijeli krivičnu prijavu protiv Perović, za krivično djelo zloupotreba službenog položaja, po kojoj je u toku izviđaj, a prikupljaju se podaci, obavještenja i dokazi potrebni za donošenje odluke”, zvaničan je odgovor SDT-a koji potpisuje tužilac portparol Vukas Radonjić.

I Ministarstvo unutrašnjih poslova nedavno je najavilo da će i životni stil policijskih službenika biti predmet provjere, a da će se time baviti posebna jedinica policije.

Podaci EUROPOL-a dostavljeni Crnoj Gori pokazuju da su se pojedini crnogorski policajci enormno obogatili. To je nedavno potvrdio i Zoran Miljanić, ministar bez portfelja, zadužen za aktivnosti u borbi protiv korupcije, kazavši da neki policijski službenici na računima imaju i preko 50 miliona eura. „Podaci su označeni kao tajni, sa njima se ne smije baratati u javnosti, zbog nepovjerenja prema određenim osobama u bezbjednosnom sektoru”, kazao je Miljanić za Televiziju Crne Gore.

Novina u Nacrtu Zakona o sprječavanju korupcije je i da će javni funkcioneri morati da prijavljuju imovinu za sve članove porodice, bez obzira da li žive s njima. Ispitivaće se i imovina u zemlji i inostranstvu, kao i bankarski podaci bez traženja saglasnosti.

Za sad je, prema riječima predstavnika MANS-a, NVO koja je bila dio radne grupe za izradu Nacrta, ustanovljena šira, radna definicija Životnog stila, koju je neophodno dalje razrađivati, kao i sam Zakon i procedure provjere. „Nacrt je konkretan i predviđene izmjene tretiraju postojeće pravne praznine koje služe Agenciji da, uz očigledan nedostatak hrabrosti i političke volje, selektivno istražuje i postupa u slučajevima nesrazmjere prihoda i imovine nosioca javnih funkcija u Crnoj Gori”, navodi Grdinić.

Gotovo svi predlozi MANS-a do sada su i usvojeni. Jedan od onih koji nije uvažen, odnosi se na obavezu funkcionera da prijavljuju i iznos poreza koji su platili na godišnjem nivou. „Na tome ćemo insistirati. MANS će i dalje detaljno pratiti i učestvovati u ovom procesu. Imajući u vidu poltičku situaciju i gotovo neskrivenu ambiciju pojedinih partija da politizuju borbu protiv korupcije, jako je važno da zakon prođe istinsku javnu raspravu, kao i da sve sugestije Evropske komisije budu razmatrane sa dužnom pažnjom”, zaključuje Grdinić.

Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s crnogorskim ambasadorima, od Ukrajine  preko Evrope do SAD.  Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa EU

 

 

Vlada Crne Gore je preko Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i ministra Ervina Ibrahimovića krajem februara pozvala maltene sve ambasadore u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da hitno dođu na konsultacije. Početak konsultacija je određen za 6. mart. Mnogi su se tada uplašili reprize opoziva od 15. novembra 2024., kada je Vlada smijenila tri ambasadora.

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s ambasadorima od Ukrajine (Borjanka Simićević) preko Evrope do SAD-a (Jovan Mirković). Ispostavilo se da je strah ambasadora bio neopravdan. Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa Evropskom Unijom (EU), te odnosima između ključnih evropskih zemalja. Spajić je dao upute ambasadorima da nastave nedvosmileno podržavati EU i članstvo Crne Gore u tom bloku. Istovremeno je tražio da se uzdrže od kritike prema SAD-u i novoj administraciji i da se ne upuštaju u bilo kakve komentare trenutnih razmimoilaženja između SAD-a i evropskih saveznika.

Odmjereni stav Crne Gore se ubrzo vidio 11. marta na sastanku najviših evropskih vojnih zvaničnika u Parizu, gdje se razgovaralo o modalitetima podrške Ukrajini nakon američke najave obustave vojne pomoći. Na sastanak nije pozvana Amerika jer su Evropljani željeli pokazati da sami mogu biti veliki dio sigurnosnog okvira u slučaju primirja između Ukrajine i Rusije. Nakon što je agencija AP javila da su Crna Gora i Hrvatska jedine evropske članice NATO-a koje nisu odgovorile na poziv za sastanak u Parizu, savjetnik premijera za bezbjednost i odbranu Todor Goranović je za Radio Slobodna Evropa (RFE) potvrdio učešće Crne Gore na sastanku. Ipak, poslat je samo zamjenik vojnog predstavnika pri NATO komandi u Briselu jer je „načelnik Generalštaba Zoran Lazarević …u službenoj posjeti Bugarskoj“.

Diplomatske (ne)aktivnosti s druge strane Atlantika sadašnjeg ambasadora Mirkovića kod nekih funkcionera vladajuće koalicije izazivaju nezadovoljstvo i čak otvorenu ljutnju. Jedan od povoda je bio sastanak s američkim zvaničnicima sredinom februara u Vašingtonu kada je ambasador navodno izjavio da bi gubitak vlasti Aleksandra Vučića vjerovatno oslabio neke od njegovih crnogorskih marioneta. Detalje razgovora nije bilo moguće nezavisno potvrditi. Iako nije direktno pomenuo bivši Demokratski front (DF), izvještaj(i) ambasade ka Podgorici je naljutio koalicione partnere koji su se prepoznali u pomenutoj kvalifikaciji. To je navodno pogoršalo tinjajući antagonizam između djelova srpskog bloka i premijerovog Pokreta Evropa sad (PES). Jedan funkcioner DF-a je komentarisao da je to dovoljan razlog za opoziv jer su i oni podržali takvo kadrovsko rješenje u Vašingtonu.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

CRNA GORA I EVROPSKE OBAVEZE: Prestiže li nas Albanija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Formalno, Crna Gora je u prednosti u odnosu na Albaniju. No, očigledna je sve snažnija podrška Brisela Albaniji, koju je komesarka Marta Kos nazvala i mogućom sljedećom članicom EU.  Ima još signala da je Crna Gora dobila ozbiljnu konkurenciju: Evropski parlament je umjesto u Podgorici otvorio kancelariju u Tirani, a Albanija nas je preduhitrila i u korišćenju sredstava iz programa Plana rasta

 

 

Nakon što je sredinom marta stigla vijest da Evropski parlament (EP) otvara kancelariju u Tirani umjesto u Podgorici, kod kuće je stidljivo aktuelizovana priča o tome gubi li Crna Gora titulu lidera u regionu. O tome za sada govore samo opozicija i civilni sektor, dok Vlada ćuti.

Iz EP su saopštili da je otvaranje kancelarije u Tirani dio strateškog plana o proširenju EU i da će Albanija  biti „ključna kontakt tačka“ sa Zapadnim Balkanom. „ Odluka o konkretnom gradu i mjestu uslijedila je nakon tehničke procjene dostupnosti.  Ali, naravno, status odgovarajuće zemlje kandidata za članstvo u EU je takođe imao pozitivan impuls”, saopštio je  izvjestilac Evropskog parlamenta za Albaniju Andreas Šider.

Crnogorske vlasti najavljivale su da bi Podgorica mogla biti izabrana za kancelariju EP na Zapadnom Balkanu, a incijativu je formalizovao predsjednik Jakov Milatović u decembru 2024. Iako se činilo da je stvar gotova, na kraju je izabrana Tirana.  Kao jedno od obrazloženja odluke,  evropski zvaničnici ističu bolju saobraćajnu povezanost Tirane. Ipak, očito je da Brisel polagano mijenja i retoriku o tome koja bi balkanska zemlja mogla biti 28. članica EU.

“Nastavi li ovako, Albanija bi do 2027. mogla postati sledeća članica EU”, saopštila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, tokom posjete Albaniji sredinom mjeseca. “Albanija je napravila izuzetan progres. Naravno, ostaje još dosta posla i dublje reforme su neophodne. Svakako, nastavi li ovim tempom, onda je sigurno da bi sve moglo biti završeno do 2027. godine i krenuti naprijed što je brže moguće. Želim da čestitam albanskim građanima na dostignućima do sada, a uz nastavak takve posvećenosti i tempa, nadam se kako EU više ne bi imala 27 članica već 28, sa Albanijom koja bi nam se pridružila”, saopštila je ona.

Ta ocjena Marte Kos, podstakla je u  Crnoj Gori i razgovor na temu gubi li Crna Gora status lidera u regionu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Nerazminirano polje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora više tapka u mjestu nego što ide naprijed, uprkos “guranju” iz Brisela. Pogrešne je lekcije vlast izvukla iz poklonjenog IBAR-a

 

 

MONITOR: Vlast i opozicija su dugo usaglašavali pitanja za Venecijansku komisiju. Zašto?

ULJAREVIĆ: Činjenica da dio vlasti i opozicije, koji su potpisali sporazum, nijesu mogli lako doći do jednog usaglašenog pitanja za Venecijansku komisiju već su poslata dva – od svake strane po jedno – indikacija je suštinskog nepovjerenja među tim političkim akterima. To naglašava i da je jedan formalni dokument, koji je trebalo da bude neki vid mosta ka uspostavljanju institucionalnog dijaloga između vlasti i opozicije, na krhkim osnovama.

MONITOR: Hoće li VK pomoći da se prevaziđe politička kriza?

ULJAREVIĆ: Venecijanska komisija nema čarobni štapić. Njena uloga je savjetodavna, zasnovana na pravu i principima demokratije. Može pomoći u tehničkom i pravnom smislu, ali neće riješiti suštinske probleme naše političke krize, čiji je samo jedan izraz bio slučaj penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.

Imaćemo pravni i politički test – da li su akteri spremni da poštuju preuzete obaveze, posebno partije vladajuće većine ukoliko to mišljenje ne bude u okvirima odluke koju su oni donijeli. Ma kako se to u konačnici riješilo, ostaje nam nerazminirano političko polje, po kojem akteri hodaju, a svaka nova “mina” koja se (ne)namjerno aktivira produbljuje krizu.

MONITOR: Kako vidite  političku situaciju u kojoj su nam potrebne strane adrese da  arbitriraju o  pitanjima od  javnog interesa?

ULJAREVIĆ: To je simptom nerazvijene političke kulture, slabih institucija i skromnih formata političkih struktura na našoj političkoj sceni, a demokratska zrelost se mjeri i sposobnošću institucionalnog i samostalnog rješavanja sporova.Nije to od juče, dug je put ka demokratskoj konsolidaciji, ali je važno da se ide naprijed, bez skretanja u slijepe ulice ili vraćanja unazad, što je naša svakodnevnica.

Uvijek treba apostrofirati odgovornost vlasti, a ona je sve otuđenija od građana i građanki. Nalazi naših istraživanja, konkretno posljednji CG puls, zajednički poduhvat CGO-a i Instituta Damar, ukazuju da 56.5 posto građanstva cijeni da je ova Vlada okrenuta partijskim interesima, a 60.7 posto da su ministri više predani ličnoj promociji nego poslu. Kada se sa tim upare podaci o (ne)povjerenju u institucije ili o percepciji pravca kretanja države jasno se prepoznaje da unutrašnji mehanizmi ne funkcionišu i da je država na autopilotu – bez jasnog smjera i vizije za budućnost.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo