Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SDT I POLICIJA ZAPOČELI OPERACIJU GENERAL: Nove optužbe za stare znance

Objavljeno prije

na

Više vođa i visokopozicioniranih članova registrovanih organizovanih kriminalnih grupa iz Crne Gore uhapšeno je ili se potražuju zbog sumnji da su bili dio zajedničke organizacije formirane radi krijumčarenja kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju

 

 

Službenici specijalnog policijskog odjeljenja u srijedu su, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, započeli veliku akciju u kojoj je uhapšeno više osoba koje su, godinama, slovile kao vođe ili visokopozicionirani članovi organizovanih kriminalnih grupa koje se bave krijumčarenjem narkotika. Uhapšeno je devet, a krivična prijava je podnijeta protiv 19 osoba, saopštili su iz SDT-a.

Prema onome što je saopštio portparol i tužilac SDT-a Vukas Radonjić, kriminalna organizacija je formirana “ u cilju vršenja krijumčarenja opojne droge kokain iz Južne Amerike u Evropu i Australiju, brodovima,” Po nalazima SDT grupa je odgovorna za krijumčarenje dva zaplijenjena tovara kokaina; prvog, u količini od 1.570 kilograma, koga su “organi otkrivanja Kolumbije” zaustavili u oktobru 2020. godine. Potom je, u junu 2021, tovar od 900 kilograma kokaina otkriven i zaplijenjen u Australiji.

Kriminalnu grupu organizovali su i vodili uhapšeni Podgoričanin Vaso Ulić i odbjegli Kotoranin Radoje Zvicer.

Ime Radoja Zvicera javnosti je poznato duže od deceniju, a posljednjih godina nedostupan je crnogorskim nadležnim organima. Označen je kao jedan od vođa kavačkog kriminalnog klana, a Specijalno tužilaštvo je protiv njega i članova njegove kriminalne grupe podiglo više optužnica zbog međunarodnog krijumčarenja narkotika i likvidacija članova suprostavljenog – škaljarskog kriminalnog klana.

Njegov partner u tek objelodanjenim kriminalnim radnjama bio je Podgoričanin Vaso Ulić. Za njega je crnogorska javnost prvi put čula 2017.godine kada je uhapšen zbog sumnje da je organizator kriminalne grupe koja se bavila međunarodnim švercom narkotika. Dok je za veći dio crnogorske javnosti on bio nepoznanica, nadležni organi Australije tvrdili su da je riječ o osobi koja upravlja jednom od najopasnijih kriminalnih organizacija na njihovom prostoru.

Među upućenima, Ulić važi za „crnogorskog Eskobara“ i decenijama je pod nadzorom međunarodnih službi zbog šverca velikih količina narkotika. Teretili su ga da je prokrijumčari oviše od 200 kilograma droge u Australiju. Sudilo mu se po dvije optužnice. Jednom mu je na teret stavljeno da je organizovao kriminalnu grupu koja je prokrijumčarila 60 kilograma praha za proizvodnju tableta ekstazija, dok je drugom optužen za šverc još oko 160 kilograma tableta MDMA.

Tadašnja sutkinja Višeg suda Biljana Uskoković osudila je Ulića na ukupno dvije godine zatvora, a u to je uračunato i 11 mjeseci koje je proveo u pritvoru, pa je u zatvoru proveo još nešto više od godinu dana. Njemu je izrečena i novčana kazna od 100.000 eura, a presudom mu je oduzeta i imovina vrijedna 300.000 eura.

Australijski mediji godinama tvrde da je Ulić šef jednog od najvećih svjetskih narko-kartela. Navodno se bavio švercom droga i godišnje, samo u tu zemlju, uvozio oko šest tona droge. Osim navoda o rukovođenju velikim narko kartelom, ime Vasa i njegovog brata Nikole Ulića, spominjalo se i u istrazi oko pokušaja atentata na srpskog opozicionara Vuka Draškovića u Budvi 1999. Ulići su pominjani kao svjedoci tog događaja, ali se nikada nisu odazvali pozivima suda ni u Crnoj Gori ni u Srbiji. Oni su u to vrijeme boravili u Italiji i nisu bili dostupni pravosudnim organima tako da je njihova uloga u pokušaju atentata na lidera SPO-a ostala nerasvijetljena.

Na spisku osumnjičenih su i braća Leon i Viktor Drešaj. Njihov klan se u evidencijama službi bezbjednosti vodi kao jedan od najmoćnijih u Crnoj Gori. Prema izvještaju SOCTA za 2021. godinu Drešaji se bave švercom kokaina, ali im je primarna djelatnost šverc duvana. Upravo u biznisu šverca cigareta sa Drešajima je, prema ranijem pisanju portala Libertas, povezan kontroverzni nikšićki biznismen Miodrag Daka Davidović, koji je u SKY ECC prepiskama Aleksandra Mrkića i Ilije Vasovića, pominjan kao osoba sa kojom se Vasović sastajao u Mrkićevo ime i koja je trebalo da učestvuje u švercu cigareta.

Sa Drešajima i njihovim kriminalnim klanom u vezu je dovođen i bivši direktor Uprave prihoda i carina i visoki funkcioner URE Rade Milošević, nakon što su se neposredno prije njegovog hapšenja zbog šverca cigareta u javnosti pojavile fotografije Miloševića u društvu bivše službenice MUP-a Sofije Bulatović, koju službe bezbjednosti vode kao pripadnicu klana Drešaj. Ona je krajem 2018. godine bila u društvu Leona Drešaja, kada je on uhapšen u Roterdamu.

Leon Drešaj je privođen i 2006. godine sa bratom Viktorom i još pet osoba zbog krijumčarenja droge na granici sa Albanijom. Drešaja je hapsila i albanska policija zbog šverca kilogram i po heroina.

Na spisku onih koji su učestvovali u međunarodnom krijumčarenju narkotika ponovo se našlo ime i pritvorenog bivšeg gradonačelnika Budve Mila Božovića.  Protiv njega je ranije podignuta optužnica da je kao član kavačkog kriminalnog klana učestvovao u krijumčarenju više tona kokaina. Prema novim nalazima SDT-a Božović je bio član i tek otkrivene kriminalne organizacije sastavljene od pripadnika klanova sa prostora Crne Gore.

Novootkrivenoj  kriminalnoj organizaciji pripadali su i Beranac Vuk Vulević, Budvanin Ivan Delić i Podgoričanin Damir Mandić koji se nalazi u zatvoru kao jedini pravosnažno osuđeni u slučaju ubistva Duška Jovanovića. Vulević je u policijskoj evidenciji označen kao vođa beranske organizovane kriminalne grupe, nedavno je hapšen zbog nedozvoljenog nošenja oružja, ali je ubrzo izašao iz pritvora. Nikada nije osuđivan za teška krivična djela iako je dovođen u vezu sa više njih, među kojima su i neka, do danas nerazjašnjena, ubistva u Podgorici.

Vuleviću se sudilo zbog optužbe da je sa Zlatkom Ajkovićem 1999. godine u Cirihu ubio Faiza Kadrića, ali je optužbi oslobođen. Ovaj Beranac se teretio i za ubistvo policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića, kao i za šverc 400 kilograma kokaina iz Venecuele. Kasnije je oslobođen tih optužbi. Crnogorska policija je pominjala Vulevića i kao jednog od učesnika u ubistvu Duška Jovanovića, ali protiv njega nije pokrenut sudski postupak za to djelo.

Ime Ivana Delića decenijama je poznato mnogim službama bezbjednosti u regionu ali, baš kao i Vulević, nikada nije dokazano da je umiješan u kriminalne radnje. Delić je dovođen u vezu sa ubistvom bivšeg saveznog ministra unutrašnjih poslova SRJ Pavla Bulatovića u Beogradu, a roditelji Marije i Darija Šurine optuživali su ga da je učestvovao u ubistvu .

Kao svjedok je saslušavan i povodom ubistva Aleksandra Bulatovića 2003. godine u Amsterdamu. Srpski mediji su objavili da je član takozvanog “Zemunskog klana” Sretko Kalinić svjedočio  kako je Delić bio prava meta ispred budvanskog kafe-bara „Palma“, kada je 11. avgusta 2008. greškom (zamjenom identiteta) ubio 28.godišnjeg Nikšićanina Gorana Pejovića.

U akciji SPO-a uhapšen je i Vukan Čoković Matić. On je hapšen prije devet godina u Španiji, tada u velikoj međunarodnoj operaciji “Vinetu”, a međunarodne službe označile su ga kao vođu kriminalne grupe od koje je zaplijenjeno 3,5 tona kokaina.  Čoković Matić je u policijskim dokumentima decenijama zavedeno kao bezbjednosno – interesantno lice, koje je veliki dio života proveo u Evropi i Latinskoj Americi kako bi izbjegao zatvor ili likvidaciju.

Još jedan Beranac koji je bio dio ove kriminalne grupe je Mileta Božović. Njegovo ime nije punilo stranice crne hronike ali je pod prismotrom policije više od deset godina zbog sumnje da se bavi međunarodnim švercom kokaina. Protiv njega su istragu vodili bosanski nadležni organi. Oslobođen je zbog nedostatka dokaza.

Akcija General, provedena je, kako je saopšteno iz SDT-a, nakona  višemjesečne saradnje SDT-a i Specijalnog policijskog odjeljenja sa Agencijom Evropske unije za saradnju organa za sprovođenje zakona (EUROPOL), Federalnog istražnog biroa (FBI) i Uprave za suzbijanje narkotika (DEA) Sjedinjenih Američkih Država i Australijske federalne policije (AFP).

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo