Povežite se sa nama

MONITORING

SAVJETI, KOMISIJE, ODBORI: Nezavisni DPS-ovci

Objavljeno prije

na

Vladajuća partija doakala je demokratiji i kad su u pitanju izbori za komisije, savjete,  odbore i ustanove, a ne samo za parlament i Vladu. Ako konkurs predviđa da član mora biti nezavistan, depeesovac lijepo, koji dan prije konkursa, vrati knjižicu i eto ti ga u tijelu. A partija ga, razumije se – ne zaboravlja

 

Na zasjedanju Administrativnog odbora Skupštine krajem protekle nedjelje odigravao se igrokaz u nušićevskom stilu. Naime, DPS je za predsjednika Državne izborne komisije (DIK) predložio svog ,,bivšeg” člana Đorđija Vukčevića, koji za manje od godinu dana treba da ide u penziju.

Jedini predstavnik opozicije na sjednici Raško Konjević zapitao je DPS kolege kako mogu da na četvorogodišnji mandat biraju čovjeka koji u januaru 2020. stiče uslov za starosnu penziju, i dodao da je kandidat za ovu ,,nezavisnu” funkciju bio dugogodišnji funkcioner DPS-a, iako sada na stranačkom sajtu nema podataka o tome.

Predsjednik Odbora Luiđ Škrelja obrusio je da ne zna da li je Vukčević član partije, a Marta Šćepanović pojasnila: ,,Tačno je da u poslednje vrijeme mnoga imena koja ukucamo na Google, da pokušamo da ih vežemo sa nekom partijom, izlazi error 404″.

Eto i Gugl griješi, ali DPS kad su izbori i imenovanja u pitanju nikad – Vukčević je glasovima DPS-a dobio zeleno svjetlo za novu funkciju.

Slična imenovanja u DIK-u imaju za rezultat da je Osnovno državno tužilaštvo formiralo krivični predmet protiv bivšeg predsjednika Državne izborne komisije Budimira Šaranovića, te članova DIK-a Nataše Pešić, Aleksandara Jovićevića i Mersudina Dautovića, svi iz DPS-a, zbog nesavjesnog rada u službi. Oni su na sjednici na kojoj nije bilo kvoruma proglasili Mila Đukanovića za predsjednika države.

U isto vrijeme iz Upravnog suda stigla je odluka da reditelj Nikola Vukčević nije bio u sukobu interesa, iako je zbog toga smjenjen iz Savjeta RTCG. Ni raniju odluku Osnovnog suda o vraćanju Vukčevića u Savjet institucije nijesu ispoštovale. Savjet je adekvatno popunjen pa u njemu sada sjede Slobo Pajović – odbornik DPS-a u Baru, Ivan Jovetić – Savjet DPS-a za međunarodne odnose, Goran Sekulović – autor biografske knjige Mila Đukanovića… Plate članovima su 500 eura, a predsjedniku Savjeta Jovetiću 751 euro. Rezultat – na ,,javnom servisu’’ mladi DPS poslanik Miloš Nikolić drvi o tome kako su afera Koverat, odluka ASK-a i sve drugo dokazi kako u Crnoj Gori institucije perfektno funkcionišu, a izborni proces je najdemokratskiji u Evropi i šire…

Početkom ove nedjelje za umjetničkog direktora Dječjeg pozorišta većinski DPS savjet ovog teatra izabrao je glumca i odbornika DPS-a Dušana Kovačevića. Narečeni glumac nije baš poznat po ulogama u predstavama za djecu, ali jeste kao voditelj DPS izbornih kampanja. To mu je toliko pomoglo u karijeri da je i član Odbora za planiranje i uređenje prostora, komunalno-stambenu djelatnost, saobraćaj i zaštitu životne sredine Glavnog grada.

Izbor Kovačevića nije prošao baš glatko jer je glumački ansambal imao određene nedoumice, pa se imenovanje nije desilo krajem prošle godine kada je za direktoricu ovog pozorišta izabrana Nela Savković-Vukčević. Ona je do tada bila sekretarka za kulturu i sport Glavnog grada, a mediji bliski vlasti su objasnili da su je preporučile  ,,naučne i stručne reference, snažan angažman u identitetskim pitanjima, poput zalaganja za vraćanje spomenika velikom vojvodi Mirku Petroviću”. Članstvo u DPS-u nije pominjano, podrazumijeva se.

Odbori Glavnog grada su osvježeni mladim DPS snagama pa je pomenuti DPS poslanik Miloš Nikolić predsjednik Odbora za statut i propise, njegov partijski kolega, poslanik Nikola Rakočević predsjednik Odbora za finansije privredu i razvoj, i tako sve redom do novinara Darka Šukovića, potpredsjednika Savjeta za davanje predloga naziva naselja, ulica i trgova.

DPS toliko ne preza da je nedavno na Cetinju  njihov odbornik Marjan Stojanović, napustio odbornički klub vladajuće stranke, a istog dana je izabran u Odbor za finansije umjesto nezavisnog odbornika Ivana Ivanovića. Po sistemu napustiš DPS i postaješ nezavisan, a minuli partijski rad će se već izbrisati sa interneta.

S vremena na vrijeme reaguje čak i Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) pa je krajem prošle godine donijela rješenje da su članovi Odbora direktora Rudnika uglja Nataša Marković i Zoran Gospić prekršili Zakon o sprečavanju sukoba interesa jer su u isto vrijeme obavljali funkciju odbornika i bili članovi Odbora direktora najveće pljevaljske kompanije. U isto vrijeme mediji su pisali da šef pljevaljskog Odbora DPS-a Vlado Milinković još nije podnio ostavku na mjesto odbornika u lokalnom parlamentu, iako je Agencija za konflikt interesa utvrdila da je u sukobu interesa jer istovremeno obavlja javnu funkciju i dužnost člana Odbora direktora Rudnika uglja u Pljevljima.

I opozicija u opštinama u kojima je na vlasti često primjenjuje DPS metode pa u savjetima često biraju ,,nezavisne” članove partije, tek da se puno ne odskače od republičkog prosjeka.

I takve su regule od najnižeg nivoa – predsjednik Skupštine Glavnog grada Đorđe Suhih je nedavno imenovao odbore povjerenika u 39 mjesnih zajednica. Opozicija se pobunila jer bi sami građani trebalo da biraju rukovodstva mjesnih zajednica, ali lakše je nastaviti praksu bivših gradonačelnika Miomira Mugoše i Slavoljuba Stijepovića.

I na najvišem nivou u Vladi – slično. Ministri su tako kvalitetan kadar da brojne komisije, savjeti i odbori bez njih ne bi mogli da funkcionišu. Na primjer Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte. Njegovi članovi su, između ostalih, i ministri Milutin Simović, Damir Šehović, Kenan Hrapović, Osman Nurković, Dragica Sekulić, Pavle Radulović, Kemal Purišić, Zoran Pažin… i svi oni za tu dodatnu funkciju i opterećenje mjesečno primaju dodatnih 380 eura.

Ministar zdravlja Kenan Hrapović je toliko svestran da je član i Savjeta za konkurentnost, Savjeta za turizam, Koordinacionog tima za upravljanje u vandrednim situacijama, Savjeta za vladavinu prava, Državnog savjet za sprječavanje zloupotrebe droga… Ili na primjer ministar finansija Darko Radunović  koji stiže da bude i član Nacionalne investicione komisije, Koordinacionog tijela za praćenje primjene Zakona o strancima, Vijeća za nacionalnu bezbjednost, pa u CBCG Savjeta za finansijsku stabilnost. Ima i skromnijih kao Damir Šehović koji toga što je ministar prosvjete kao saradnik u nastavi na Ekonomskom fakultetu zaradi 293 eura, i još 450 kao član Komisije za polaganje stručnog ispita. I tako redom, ako je vjerovati imovinskim kartonima koje su popunjavali sami funkcioneri.

Za razliku od ministara poslanici DPS-a su se više okrenuli kulturi i prosvjeti. Poslanik Petar Ivanović zarađuje i kao vanredni profesor na UDG-u (208 eura), uzgaja i vinograd (1.500 eura), a prijavio je primanja i od članstva u žiriju za dodjelu Nagrade 19. decembar (200 eura). Poslanici predavači su i Predrag Sekulić, Miodrag Vuković, Aleksandra Vuković… Vukovićeva ne samo da predaje na Fakultetu umjetnosti UDG-a, već skoro da nema kulturne institucije sa kojom ona honorarno ne sarađuje: Narodna biblioteka Radosav Ljumovič, JU Njegoš, KIC Budo Tomović, JU Muzeji i galerije Podgorica, Matica crnogorska, Međunarodni sajam knjiga, DEUS…

Direktori državnih preduzeća su klasa za sebe. Prema imovinskom kartonu izvršna direktorka Plantaža 13. jul Verica Maraš mjesečno prima 3.733 eura, uz 735 eura kao članica Odbora direktora Societe generale group. Izvršni direktor Željezničkog prevoza CG Predrag Popović prima platu od 1.451 euro ali i penziju od 478 eura. Direktor Javnog preduzeća za nacionalne parkove CG Elvir Klica ima platu od 1.050 eura, a kao član Odbora direktora Pošte CG prima dodatnih 330 eura…

Bez premca, bar prema imovinskom kartonu, je profesor Veselin Vukotić predsjednik Borda direktora Plantaža 13. jul, on za tu funkciju prima 606 eura mjesečno. Druga primanja su dokaz da se obrazovanje i u Crnoj Gori  isplati: vanredni član CANU (1.020 mjesečno), predsjednik Instituta za strateške studije i projekcije (1.041 eura), rektor UDG (1.500), profesor Fakulteta za međunarodnu ekonomiju, finansije i biznis (2.900), profesor Politehnika (850), profesor Primijenjene nauke (200). Sve ukupno preko 8.000 mjesečno.

I tako redom. Biti u partiji, ili uz nju, je što se tiče prihoda siguran izbor.

 

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAKON TRAGEDIJE NA CETINJU: Mreža mržnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok policija i tužilaštvo najavljuju obračun sa sijačima mržnje nakon zločina na Cetinju, bez dovoljno informacija o konkretnim mjerama,  pojedinci na društvenim mrežama i dio regionalnih i domaćih medija i dalje pletu mrežu mržnje

 

 

Provala govora mržnje nakon tragedije na Cetinju ne jenjava, dodatno onespokojavajći i ulivajući strah.  Dok nadležni o tragediji daju dozirane(na početku i pogrešne) informacije, te još uvijek ne rasvjetljavaju bitne činjenice o ovom masovnom ubistvu, pojedinci na društvenim mrežama i dio regionalnih i domaćih medija pletu mrežu mržnje.

Podstaknuti političarima i djelom ,,analitičara”, koji su se odmah nakon tragedije osjetili pozvanim da javno saopšte nešto ,,bitno”, na društvenim mrežama se otvoreno i nekažnjeno zloupotrebljava tragedija za obračun sa Cetinjem, sa crnogorskim ili srpskim ,,krivcima”.

Uprava policije i Tužilaštvo dodatno su doprinijeli ovom problemu nedjelovanjem i zakašnjelim saopštenjima o “preduzimanju mjera i radnji”, bez dovoljno informacija o konkretno preduzetim aktivnostima, saopštili su iz Centra za demokratsku tranzicju (CDT).

Policija i tužilaštvo uključili su se tek nakon više od deset dana, saopštenjem da će procesuirati govor mržnje. Iz Uprave policije su ove sedmice poručili da su tužioca obavijestili o neprimjerenim komentarima i tekstovima na jednom portalu. Kazali su da, uzimajući u obzir da su u posljednjih 10 dana izraženi negativni i neprimjereni komentari na društvenim mrežama i drugim otvorenim izvorima, koji su uzrokovani tragedijom na Cetinju, službenici Uprave policije sa svim pojedinačnim navodima blagovremeno upoznaju državno tužilaštvo po mjesnoj nadležnosti.

Iz Višeg državnog tužilaštva su podsjetili da to tužilaštvo, u okviru svoje nadležnosti, ali i sva druga tužilaštva, kao i policija,  prate sve komentare i objave povodom tragičnog događaja na Cetinju, koji mogu sadržati elemente govora mržnje i preduzimaju mjere i radnje.

Prije nadležnih, reagovali su uznemireni građani. ,,Danima sam čitala otrovne komentare na društvenim mrežam. Nijesam mogla vjerovati da u pojedenim ljudima postoji tolika količina mržnje. U objavama i komentarima se pisalo: Cetinje ne treba razoružati, njega treba razoriti. Sjeme zla je tu posijano, Smrt Cetinju“, Nigdje krsta, nigdje Čirilice (ovo se odnosilo na smrtovnice djece). Dobro je da se izrodi pobiju između se, treba baciti atomsku bombu, tamo su  sve ludaci, potomci italijanske kopiladi, demonizovani izrodi…”, kaže za Monitor S. D. koja je prikupila 17 primjera govora mržnje povodom tragedije na Cetinju s namjerom da ih preda tužilaštvu.

,,To je trebao neko  pravno da uobliči, a pravo nije moj teren. Uputili su me na čovjeka koji je napisao preko 100 prijava. On je završio ostalo”, objašnjava sagovornica Monitora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Pregovori DPS –a i Milatovićevog pokreta navodno su imali  jedan  tehnički problem. Miloš Krstović, jedan od četiri odbornika PzPg, nije htio u koaliciju sa višedecenijskom bivšom vladajućom partijom.  No, taj problem opozicija očito nije smatrala nepremostivim kada je početkom sedmice gotovo slavila buduću vlast sa PzPG.

U utorak su  stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu.  Osvanuo je tvit predsjednika  Milatovića da   budućnost Podgorice i Crne Gore treba pronaći kroz jačanje dijaloga i međusobnog razumijevanja između političkih subjekata i aktera građanskog centra – ideje koju je na prethodnim lokalnim, predsjedničkim i parlamentarnim izborima predvodio jedinstveni PES .  I dok javnost još pokušava da shvati kako se desio obrt i otkud  preko noći  jedinstveni PES i građanski centar,  blok vlasti i Milatovićev blok  sjeli su za pregovarački sto. To im, kažu, „ide u dobrom pravcu“.  Pregovori sa DPS-om i partnerima „odgođeni su“.

Pravac je prvi javno prepoznao bivši premijer Zdravko Krivokapić, među čijih su 12 apostola bili i Milatović i Spajić, kao ministri ekonomskog sektora u tadašnjoj vladi.  On je odmah tvitnuo da podržava predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića “koji je pružio ruku svom nekadašnjem PES-u za saradnju na obostrano korisnim osnovama, u funkciji svih građana Crne Gore”.

Nakon sastanka predstavnika PZPG sa blokom koji predvodi Spajićev PES, nosilac liste koalicije PES-Demokrate Saša Mujović saopštio je  da je stvorena “dobra osnova”, ali da tek treba da se vidi hoće li to biti pretočeno “u rezultat”.

“Pokazali smo da želimo kompromis i da smo spremni na ustupke, te da smo listi koju predvodi Milatović spremni da ponudimo saradnju, a u korist građana Podgorice i cijele Crne Gore”, rekao je Mujović. Odbornica PzPG-a Nađa Ljiljanić, saopštila je da je sastanak s vladajućim strankama prošao u najboljem redu, i da su razgovarali o principima na kojima treba konstituisati vlast.  Principi su, očigledno, relativna stvar. Poklope se sa političkim interesom.

Učinak  pregovarača se broji u funkcijama. Navodno je PZPG ponuđeno više od četvrtine: mjesto zamjenika gradonačelnika, potpredsjednik Skupštine Glavnog grada, Sekretarijat za finansije, Upravu lokalnih javnih prihoda, Sekretarijat za socijalno staranje, Sekretarijat za kulturu, KIC Budo Tomović, Muzeji i galerije, CIS, Parking servis ili Zelenilo, Sportski objekti.

Za razliku od eventualne koalicije PZPG sa DPS i partnerima, blok vlasti ima većinu sa partijom bliskom Milatoviću,  pa vlast u Podgorici može formirati bez URE Dritana Abazovića, koalicionog partnera Milatovićevih snaga.   Iz Abazovićeve URE su stigle optužbe na račun novog pravca PzPG, dok im Mujović, kaže, drži otvorena vrata ako žele da se vrate na “poznati teren”. URA svakako više nema nepoznati teren.

Nepoznati teren je još i sastanak Milatovića i Spajića koji se odigrao krajem prethodne sedmice. Spajić je saopštio prije sastanka da ide „da izbavi Milatovića iz zagrljaja DPS-a“.  Nakon sastanka, ni on ni Milatović nijesu saopštili ništa, a do danas je tajna o čemu su razgovarali i šta su dogovorili.  Ko je koga izbavio i od čega.  Zbunjujuće je svakako što je nakon sastanka Milatović par dana nastavio da kritikuje vlast, a potom okrenuo priču na građanski centar i jedinstveni PES.  Da li  je u međuvremenu bilo još nekih razgovora iza zatvorenih vrata, javnost ne zna.

Teško  da se ovako važne pretumbacije u CrnojGori mogu desiti mimo znanja  i uticaja međunarodnog faktora. Preciznije Kvinte. Kakav i koliki je to uticaj može se samo nagađati,  ali je primijetno da su strane adrese u Crnoj Gori ovih dana,  oko formiranja vlasti u Podgorici,  vrlo suzdržane. Nemaju primjedbi, možda bi se moglo reći .

Milatović je priču o građanskom centru aktuelizovao još ranije, tokom boravka u Briselu.   Krajem novembra saopštio je da će po povratku iz Brisela pozvati premijera Milojka Spajića na dijalog. „Okupljanje građanskog i evropskog centra, koji će diktirati tempo društvenih promena do ulaska Crne Gore u EU, ideja je koja je veća od svakog pojedinca ili partije“, poručio je. Kazao je da smatra da je u narednom periodu neophodno prevazići nesuglasice između snaga koje pripadaju građanskom centru i zajednički krenuti ka ostvarivanju najvažnijeg vanjskopolitičkog cilja – članstvu Crne Gore u EU do 2028. godine.

I Brisel  je potezima davao znak da želi „građanski centar“ u Crnoj Gori, koja je ove godine dobila IBAR, ali istovremeno zaradila blokiranje zatvaranja poglavlja 31 od strane susjedne Hrvatske.  Stigla je na naplatu politika podjela i tenzija, i Rezolucija o Jasenovcu izglasana glasovima parlamentarne većine,  pogurana od strane bloka Aleksandra Vučića u Crnoj Gori.

U narednom periodu, a nakon što je Spajić zvaničnim saopštenjem prihvatio ponudu Milatovića da se sastanu radi evropskog puta zemlje, premijer i Predsjednik su zaoštrili retoriku. Sastanak se desio tek krajem prošle sedmice, a njegov rezultat ostao tajna. Javnost je isključena iz procesa.

Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta u Podgorici,sve su prilike  da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo