Povežite se sa nama

Izdvojeno

SAVEZI I RAZLAZI UOČI PODGORIČKIH IZBORA: Za jednokratnu upotrebu

Objavljeno prije

na

Udruživanja i razdruživanja političkih partija kako bi osvojili vlast u glavnom gradu, pokazuju da je glavni zajednički imenitelj novih i bivših saveznika – moć

 

Mjesec dana pred podgoričke lokalne izbore, zakazane za 29. septembar, politički akteri su mahom  objelodanili modele učešča u ovoj izbornoj trci, iako  liste još zvanično nijesu predate. Posljednji rok za predaju  je 3. septembar, početak naredne sedmice.  Udruživanja i razdruživanja političkih partija kako bi osvojili vlast u glavnom gradu, pokazuju da je glavni zajednički imenitelj novih i bivših saveznika – moć.  Dojučerašnji ljuti protivnici postaju saveznici, i obratno. Sve je za jednokratnu upotrebu.

Ove sedmice savez uoči podgoričkih izbora objavili su Demokrate i Pokret Evropa sad (PES). Mediji su objavili da će na njihovoj zajedničkoj izbornoj listi PES imati 38 mjesta, od ukupno 59, dok će Demokratama pripasti 21 mjesto. U procentima PES će imati  64,4 odsto, a Demokrate  35,6 odsto.

Listu će, kako se i očekivalo, predvoditi Saša Mujović, ministar energetike. Doskorašnja gradonačelnica Podgorice iz redova PES-a Olivera Injac, prema pisanju medija, druga je na listi. Politička konkurencija to komentariše  kao još jedno premijerovo odricanje od bliskih saradnika. Kritičari podsjećaju da je savezništvo PES-a i Demokrata na državnom nivou proteklo u sukobima, posebno onom u bezbjednosnom sektoru, koji je rezultirao i  tužbom ministra policije iz redova Demokrata Danila Šaranovića Upravnom sudu protiv Vlade Milojka Spajića, zbog tadašnje odluke Vlade da na poziciju v.d direktora policije ne izabere  kandidata kojeg je predložio Šaranović, već drugog.  Tužba je odbijena, a Demokrate su  oročile podršku Vladi do dobijanja IBAR-a. IBAR smo dobili, savez Demokrata i PES-a na državnom nivou preživio je, a sada se učvršćuje i na lokalnom nivou. I to ne samo u Podgorici.

Demokrate Alekse Bečića i Spajićev PES dogovorili su i koalicioni nastup na lokalnim izborima u Budvi i Kotoru. Od 33 mjesta na izbornoj listi za Budvu, Demokrate će dobiti 22, a PES  11 mjesta.  U procentima, Demokrate će imati 66,7 odsto, a PES  33,3 odsto.

Iako su mediji već objavili da će na čelu liste u Kotoru biti Vladimir Jokić (Demokrate),  a u Budvi Dragana Kaženegra Stanišić (Demokrate), još nema zvanične potvrde o tome iz dvije partije.

Koaliciona partnerstva izazvala su unutrašnje diobe. Demokrate je napustio Đorđe Zenović, koji je predvodio listu Demokrata na prethodnim izborima.  On je pojasnio da više nije spreman da pravi kompromise na štetu Budve. “Razumijem državnu politiku i legitimne interese partija na državnom nivou, ali nisam više spreman da pravim kompromise na štetu grada u kom sam odrastao i u kom ću živjeti do zadnjeg dana”, saopštio je .

Savezništvo na podgoričkim izborima ozvaničili su ove sedmice i predsjednik države Jakov Milatović i lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović.

Milatović i Abazović predstavili su u utorak  zajedničku  listu Za bolju Podgoricu – Jakov Milatović.  Uz Pokret za Podgoricu, koji čine bivši odbornici PES-a, koji su u razlazu na relaciji Spajić –  Milatović, stali na stranu predsjednika države, te GP URA, u ovom savezništvu je i Pokret za promjene (PzP).

Milatović je na predstavljanju pojasnio da se u podgoričke izbore uključuje jer je, kako je kazao, izabrao da ne okreće glavu na drugu stranu pred lošim praksama, bilo da su one na lokalnom ili državnom nivou.

 “Pitaju me neki zašto se uključujem u kampanju za podgoričke izbore. Valjda misle da, kao predsjednik, treba da samo stojim sa strane, da se samo slikam sa ambasadorima, potpisujem njihove nakaradne zakone i putujem po svijetu. To je, valjda, bila uloga koju su mislili da mi nametnu, dok svakodnevno obmanjuju građane, prilagođavaju državu njihovim funkcijama i svakodnevno trguju državnim interesima”,  kazao je Milatović.  Zvuči kao da nije znao šta su ingerencije predsjednika države, kada se na tu poziciju kandidovao i osvojio je.

Odmah po predstavljanju liste, politička konkurencija krenula je da podsjeća na nekadašnje oštre riječi razmijenjene između Abazovića i Milatovića.  Više je takvih.  U različitim periodima – onom dok je Milatović bio ministar ekonomije u vladi Zdravka Krivokapića, a Abazović njen potpredsjednik koji je potom ušao u projekat manjinske vlade uz podršku Demokratske partije socijalista (DPS), a posebno kasnije kada su  Spajić i Milatović  osnovali Pokret Evropa sad.  Tako smo od ocjena Milatovića da je Abazović „izgubio ono najvažnije u politici, povjerenje“, te da je „izgubio kompas“, stigli do savezništva koje će, kako sada  tvrdi Milatović „zaustaviti politički cirkus“.

Upitan da li smatra, imajući u vidu prethodne sukobe, da je njegova koalicija sa Milatovićem principijelna, Abazović je uzvratio: “Ne postoji principijelnija saradnja na nivou Crne Gore u ovom trenutku. On je jedina osoba na političkoj sceni koja zastupa tvrde opozicione stavove“, kazao je. Takođe, na pitanje da li vidi mogućnost za koalicionu saradnju sa PES-om i Demokratama,lider URA je odgovorio: “Ja tu ne vidim ništa sporno. Oni samo moraju da znaju da mi nismo za ovakav način vladanja, koji oni promovišu“, kazao je.  Abazović je s Bečićem bio u predizbornoj koaliciji na posljednjim državnim izborima. U tu koaliciju URA i Demokrate ušli su nakon višemjesečnih oštrih javnih sukoba, a savezništvo je trajalo do raspodjele pozicija i formiranja vlade. U koju Spajić zbog uloge u aferi Do Kvon nije želio Abazovića.

Listu Pokreta za Podgoricu, URA i PzP predvodiće  funkcioner URA i zamjenik gradonačelnice Podgorice Luka Rakčević. On je saopštio da se na  listi nalazi 59 ljudi različitih profesija i da vjeruje da će ona biti najkvalitetnije što građani mogu da zaokruže: “Lista ima preko 40 odsto žena. Vjerujem da će ovi ljudi nakon izbora moći da pomognu gradu znanjem i iskustvom. Mislim da je ova lista pobijedila predajom, učešćem, ostalo je da vidimo rezultat konkurenata”, kazao je on.

Iako je od raspisivanja izbora spekulisano da bi na izborima u Podgorici mogla nastupiti državna vlast u širokoj koaliciji, to se, jasno je, neće desiti. Osim savezništva PES i Demokrata, zajednički nastup najavile su NOVA i DNP, Andrije Mandića i Milana Kneževića. Listi bi, prema pisanju medija,  trebalo da se pridruže i Socijalistička narodna partija (SNP), Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora i Slobodna Crna Gora, no to još nije ozvaničeno.  Ono što se zna je da će listu predvoditi aktuelna predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović.

Šef kluba odbornika Nove u podgoričkom parlamentu Mitar Šušić  saopštio je da se zalažu za širu koaliciju, da su pregovori još u toku, te da bi njihov ishod trebalo da bude i zvanično poznat do kraja ove sedmice.

Bošnjačka stranke će  samostalno izaći na izbore, i ostati van aranžmana partija koje čine vlast na državnom nivou. Kako su saopštili, odluka o samostalnom nastupu donijeta je – jednoglasno.

Samostalno na izbore izaće će i DPS. Ta stranka ove sedmice započela je predizbornu kampanju skupom na kom je prisustvovao i bivši višedecenijski šef  te partije Milo Đukanović.

DPS je na društvenim mrežama naveo da je to bio “sastanak partijske mreže u Podgorici i zvanični početak kampanje ‘I riječju i djelom! – dr Nermin Abdić'”. Njihovu listu predvodi poslanik i šef podgoričkog odbora stranke Nermin Abdić.

Samostalno će nastupiti i Preokret Srđana Perića, koji na prethodnim podgoričkim izborima nije uspio da pređe cenzus. „ Mi – obični građani . Oni – partijske elite. To je jedina podjela na ovim izborima. Odluči gdje pripadaš”, poručio je Perić.

Kad je riječ o opoziciji, još ranije je najavljeno da će na podgoričkim izborima skupa nastupiti Evropski savez, koji čine Socijaldemokrate (SD), Socijalistička demokratska partija (SDP) i Liberalni savez ( LP). Listu će predvoditi Boris Mugoša, poslanik SD.

Osim nenadanih saveza i razlaza, na političkoj sceni na djelu je i usitnjavanje. Na ovim izborima samostalno  će nastupiti i nekoliko partija koje predvode bivši ministri ili pak premijeri Spajićeve, Abazovićeve i Đukanovićeve vlade.

Samostalno će nastupiti lista  doskorašnjeg ministra pravde Andreja Milovića, pokret Naprijed  Marka Kovača, ministra pravde u vladi Dritana Abazovića, te Stranka evropskog progresa nekadašnjeg Đukanovićevog bliskog saradnika i premijera Duška Markovića.  Samostalni nastup na podgoričkim izborima po prvi put  najavilo je i Udruženje podstanara.

To je predizborna postavka političke scene. Kako će izgledati nakon rezultata, niko ne zna. Osim da se politički akteri neće opet razilaziti i miriti zbog principa.

Milena PEROVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN ĆOĆO  BEĆIROVIĆ, OSVAJANJE MOĆI: Nasilniku vlast daje mahove

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je Zoran Bećirović postao toliko važan, bogat i, izgledalo je do prošlog ponedjeljka, nedodirljiv? Potraga za tim odgovorom vraća nas više od dvije decenije unazad. Počinje u Moskvi, nastavlja se u Budvi pa doseže, preko Kolašina, do obronaka Bjelasice. Konstanta u priči je Milo Đukanović

 

 

Nakon nedavnog, verbalnog i fizičkog, napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, kontroverzni kolašinski biznismen Zoran Bećirović nalazi se u pritvoru, skupa sa Mladenom Mijatovićem. Njegovi poslovi ne stoje. Država nastavlja da ih pomaže.

U  predloženom zakonu o budžetu za narednu godinu, u dijelu kapitalnog budžeta, imamo najavu više planiranih državnih investicija u poslove koji se direktno dotiču i Bećirovićevih poslovnih interesa na Bjelasici. Za izgradnju garaže za potrebe skijališta Kolašin 1450 i 1600, koja se gradi u podnožju Bećirovićevog skijališta (Ski centar Kolašin 1450), na zemlji koju je država otkupila od njega, nakon što je on postao njen vlasnik u sumnjivom stečajnom postupku (vidjeti dalje u tekstu), država će naredne godine uložiti milion, deset hiljada i jedan euro (podatak iz prijedloga zakona o budžetu za 2025: 1,010,001.00 eura).

Dodatno, izgradnja hidrotehničke infrastrukture za potrebe Ski centra Kolašin 1600 i Kolašin 1450 sa osnježavanjem  mogla bi nas koštati 2.000.001eura. Pod uslovom da se prethodno riješi spor sa mještanima koji se protive ideji da, potencijalno, ostanu bez vode da bi skijališta sa njihovih izvorišta punila akumulacije za vještačko osnježivanje staza. Na popisu kapitalnih investicija koji će se realizovati naredne godine nalazi se i projekat “glavni kolektor i fekalna kanalizacija Ski centar Kolašin 1400” vrijedan pola miliona eura. Okruglo.

Ima još. Opština Kolašin i kompanije Ski rizort Kolašin 1450 i 1600 (Bećirović je suvlasnik u obije) potpisali su ljetos Ugovor o regulisanju međusobnih prava i obaveza u vezi sa komunalnim opremanjem građevinskog zemljišta na lokacijama u neposrednoj blizini dva skijališta. Suština Ugovora, objašnjavaju verzirani, je ta da Bećirović gradi infrastrukturu koju je trebalo da finansira i izgradi Opština, a da zauzvrat bude oslobođen plaćanje komunalnih naknada za planirane objekte na Bjelasici. Prema važećim planskim dokumentima tamo će se graditi oko 50 hotela i nekoliko desetina vila, a Bećirović se  pomenutim Ugovorom zaštitio i od eventualnog povećanja cijene komunalija u budućnosti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVANSKI IZBORNI MARATON: Treći put bog (ne)pomaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Građani Budve na biračkim mjestima nisu kaznili vinovnike političke krize u svom gradu, odgovorne za nefunkcionalnu administraciju, blokirane institucije, komunalni haos, saobraćajni kolaps, koketiranje sa kriminalom, atmosferu straha i prostakluka svake vrste

 

 

Ni ponovljeni lokalni izbori u Budvi, po svemu sudeći, neće doprinijeti prevazilaženju dramatične političke krize koja potresa ovaj grad u poslednje dvije godine. Na proteklom izjašnjavanju preko 19.000 Budvana sa pravom glasa, u nedjelju 17. oktobra, za izbor odbornika , nije se desio obrt koji bi razriješio pat poziciju sa prethodnih izbora odrzanih u maju ove godine.

U maju je vladajuća koalicija u Budvi izašla na izbore u dvije kolone. Nadmetale su se dvije grupacije, nastale iz jedistvenog Demokratskog fronta, lidera Mila Božovića:  lista Za budućnost Budve koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro i lista Za naš grad, na čelu sa Nikolom Jovanovićem, tadašnjim predsjednikom SO Budva. Osvojile su  po 9 mandata. Imale su kvalifikovanu većinu od 33 odbornička mjesta, potrebnu za fromiranje vlasti, ali se tokom dvomjesečnih pregovora nisu mogli dogovoriti oko podjele vlasti, niti napraviti samostalne koalicije sa drugim strankama koje su izašle na izbore. Pregovori ove dvije grupacije bili su mučni, obilovali su najprizemnijim međusobnim  optužbama i uvredama, ostavivši daleko ispod radara brigu za funkcionisanje grada tokom turističke sezone. Jedino rješenje bilo je ponavljanje izbora.

Na novembarskim izborima rezultati su se, kao preslikani, poklopili sa onima iz maja. Lista Mladena Mikielja je osvojila najveći broj glasova birača, 2.979 koji su donijeli istih 9 mandata. Lista koju predvodi Nikola Jovanović, dobila je povjerenje 2.907 gradjana Budve i ponovo 9 odborničkih mjesta.

Treća po snazi politička partija u Budvi Demokratska partija socijalista ponovila je majski rezultat od 7 mandata, sa nešto više glasova birača. Četvrta od osam prijavljenih lista, izborne koalicije Demokrata Crne Gore i Pokreta Evropa Sad –PES, koju je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić, jedina žena na budvanskoj izbornoj utrci, osvojila je 3 odbornička mjesta i zabilježila dupli pad u roku od samo 6 mjeseci.

Ni preostale dvije liste nisu značajno promijenile skor iz maja. SDP u koaliciji sa SD i LP, nosilac liste Petar Odžić,  osvojio je mandat više:  umjesto jednog sada raspolaže sa dva.  URA sa Blažom Rađenovićem, jedva je zadržala svoj uobičajeni jedan mandat.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SLUČAJEVI GREČIN I PELINJAGRA: Državni nemar opet da plate građani

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela je tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije. Mjesec prije toga, Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela

 

Nije mali broj primjera da su crnogorski tužioci nemarom, neznanjem ili svjesnom opstrukcijom istraga doveli do pada optužnica na sudu. Javnost je posebno bila u prilici slušati o milionskim odštetama pripadnicima klanova Šarić i Kalić, i pored toga što su u drugim državama njihovi šefovi pravosnažno osuđivani za teška krivična djela.

Osim domaćih tužbi i međunarodnih arbitraža, nedavno su u sudovima zaprimljene i tužbe stranih državljana koji su nezakonito zatvarani ili pretrpjeli maltretiranje državnih službenika.  Prošle sedmice je objavljeno da je ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije.

Mjesec prije toga,  Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura,  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela, nakon što ju je crnogorska policija navodno spasila od trafikinga osumnjičene kriminalne grupe američkog državljanina Vitalija Grečina. Policija je u akciji sprovedenoj 31. oktobra tvrdila da je spasila 18 djevojaka (državljanki Ukrajine, Rusije i Izraela) iz luksuznog Hotela Ridžent u Porto Montenegru u Tivtu u kome je Grečin zakupio čitav sprat.

Policija i tužiteljka Ana Kalezić tvrde da su djevojke bile žrtve trafikinga. Pravna zastupnica osam djevojaka (uključujući i Pindak) je nedavno podnijela Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Tivtu krivičnu prijavu protiv NN lica zaposlenih u Upravi policije – Odjeljenje bezbjednosti Tivat zbog krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja.

Policajci su, navodi se, prekoračili  ovlašćenja i nehumano i ponižavajuće se odnosili prema djevojkama. Kao dokaz se navode izjave iz spisa Višeg državnog tužilaštva u Podgorici (Kti br. 149/23).

O ovom navodnom slučaju trafikinga ljudi, Monitor je već pisao. Suđenje je zakazano za 28. novembar u Višem sudu. Optuženi Grečin i dva državljanina Ukrajine i jedan Rusije u pritvoru su već više od godinu dana. Spisi predmeta u koje smo imali uvid,  pokazuju da djevojke tvrde da su došle dobrovoljno na foto sesije za koje su naknadno dale pisani pristanak u za to predviđenim formularima . Kod svih su nađena putna dokumenta i znatne količine novca što je nesvakidašnji slučaj u trafikingu ljudi. Od 15 saslušanih, njih 10 je imalo ozbiljne primjedbe na policijsko ponašanje. U iskazima datim u novembru prošle i januaru i februaru ove godine, one opisuju ponašanje policije kao „grubo“, „užasno“ i „surovo“, i da su tretirane ne kao žrtve trafikinga već kao osumnjičene.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo