Povežite se sa nama

OKO NAS

SARA PRELEVIĆ, AKTIVISTKINJA ZA PRAVA DJECE SA DAUNOVIM SINDROMOM: Ljubav za ljubav

Objavljeno prije

na

Osobe sa Daunovim sindromom mogu mnogo. Ne razlikuju se po potrebama, jer traže što i svi: ljubav, pažnju i priliku

 

Izbor za miss i mistera djece i omladine sa Daunovim sindromom održan je 26. oktobra u hotelu Ramada u Podgorici.  Događaj  je organizovala  NVO Ljubav za ljubav, prvo udruženje za djecu i omladinu sa Daunovim sindromom u Crnoj Gori. Sara Prelević, osnivačica ovog udruženja za Monitor kaže da je i, ina voj način, željela da jecu obraduje lijepim druženjem.

Sara Prelević, i sama majka bliznakinja sa Daunovim sindromom, svakodnevno se zalaže za uključivanje ove djece u društvo. Ona je nedavno uspješno realizovala projekat Professional makeup artist koji je za dvije djevojke sa Daunovim sindromom iz Crne Gore bio šansa da pohađaju kurs profesionalnog šminkanja, da pokažu svoje umijeće u ovom zanatu i osvoje prvo mjesto na takmičenju u Istanbulu. ,,Važno je da svi dobiju priliku da se osjećaju korisnim u društvu. Zato radim na zapošljavanju osoba sa Daunovim sindromom, jer i sama priželjkujem sigurnu budućnost za svoju djecu”, kaže Sara Prelević.

Izbor za miss i mistera djece i omladine sa Daunovim sindromom, prvi je veliki regionalni projekat te vrste u Crnoj Gori. U Podgoricu su uzbuđeni stigli mališani iz mnogih gradova bivše Jugoslavije: Beograda, Užica, Vršca, Banja Luke, Prijedora, Zagreba. Osim djece koje je bilo oko tridesetak, Sara Prelević je ugostila i njihove roditelje, od kojih je dobila tople riječi zahvalnosti i podrške.

Projekat je Sara Prelević finansirala sama. U organizaciji su joj pomogla lična poznanstva. U susret su joj izašli svi ljudi dobre volje koji poznaju njenu životnu priču, o kojoj je Monitor i ranije pisao. Program je vodila bivša misica Crne Gore, Nikolina Lončar, a prostoriju za događaj i druženje ustupio je hotel Ramada bez novčane nadoknade. Sara Prelević, inače i vlasnica pekare Max Lusso Bakery u Podgorici, volontirala je sa osobljem u svojoj radnji kako bi učesnicima obezbijedila besplatan doručak i večeru. Snašla se i za smještaj.

Program je bio bogat. U njemu su učestvovale dvije kategorije djece. Prvu su sačinjavali učesnici uzrasta od devet mjeseci do 13 godina, a drugu od 13 do 30 godina. Za njih su sponzori događaja obezbijedili i poklone. Stručni žiri bio je zadužen za odlučivanje o tome ko će odnijeti pobjedu, a njega su činili modni dizajner Lazar Ilić, kreatorka Sanja Bobar, frizer Zoran Vukčević, modna blogerka Kana Tomašević i trenutna miss Crne Gore Mirjana Muratović. Pored izbora za miss i mistera, organizovana je i predstava Mali princ, u kojoj su zvijezde večeri bili mladi glumci sa Daunovim sindromom. ,,Predstava je sve ostavila bez daha. Bilo je vrlo emotivno. Vidjeti svu tu djecu sa osmijehom na licu, i njihove roditelje koji im pružaju bezuslovnu ljubav i podršku. Bilo je i suza. Radosnica”, sa ponosom kaže Sara.

Sara Prelević kaže da ne treba ni na koga zaboraviti. Drage uspomene ona je priuštila i djeci iz Dječjeg doma Mladost u Bijeloj. Oni su bili publika. Uživali  sa svojim vršnjacima. Sara kaže da ima dobru saradnju sa ovom socijalnom ustanovom i da planira i ubuduće da djecu iz Bijele uključuje u svoje projekte.

Prije nego je oformila udruženje Ljubav za Ljubav, Sara je dugo godina radila kao PR menadžer za NVO Prvo udruženje roditelja za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju. Vođena iskustvom, podršku djeci sa Daunovim sindromom potražila je u nevladinom sektoru. Nije naišla na prijateljsku ruku. ,,Moje udruženje je relativno mlado, postoji oko pola godine. Da bi ste, kao nevladina organizacija, mogli da učestvujete na bilo kojem konkursu u okviru državnih projekata, potrebno je da udruženje bude staro minimum godinu dana i da iza sebe već ima velike projekte. Za sve to je potreban novac”, kaže Sara.

Aktivistkinja za prava djece sa Daunovim sindromom planira da radom u svom udruženju doprinese razvoju socijalnog preduzetništva u Crnoj Gori. ,,Iako država podstiče zapošljavanje osoba sa invaliditetom, u praksi nema rezultata. Socijalno preduzetništvo je nešto drugo, to je poslovanje sa idejom, sa jasnom društvenom misijom. Zarađeno služi za zapošljavanje ljudi koji teže dolaze do posla, socijalne i zdravstvene usluge, obrazovanja ili kulturne aktivnosti u zajednici, a ne za individualni profit. Osim u umjetnosti kao što je dekupaž, djecu ću uključiti i u druge zanate koje će moći da obavljaju”, objašnjava Sara Prelević.

Razočarana je jedino slabim interesovanjem svojih sugrađana za ovu vrstu događaja: ,,U udruženju sam gotovo sama, omladina ne želi da volontira. Dio novca za poslednji projekat dobila sam od Vlade Crne Gore i Glavnog grada Podgorice, ali on nije bio ni blizu dovoljan da pokrije barem jedan dio troškova. Ni prostorije za udruženje nisam uspjela da dobijem od države. Sve radim samoinicijativno uz nesebičnu pomoć bliskih ljudi koji vjeruju u moj cilj”. Nada se da će se u budućnosti to promijeniti.

Događaj u organizaciji Sare Prelević, snimala je ekipa sa RTRS-a, a material koji je prikupljen biće iskorišćen za snimanje dokumentarnog filma Neki novi Brodvej o djeci sa Daunovim sindromom. ,,Premijera se očekuje naredne godine, a biće upriličena i u Podgorici. Za mene je to veliki uspjeh. Film treba da bude upečatljiva priča o rušenju predrasuda i prepreka, o mogućnostima, o nadi”, objašnjava Sara.

Ljubav za ljubav.

                                                                                                                                             Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo