Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Saobraćajci popravili statistiku

Objavljeno prije

na

Prema najnovijem izvještaju Transparensi internešnela (TI) o nivou percepije korupcije, Crna Gora je u odnosu na prošlu godinu napredovala čak za 15 mjesta i zaradila ocjenu 3,9. Iza Crne Gore ostale su Rumunija, Makedonija i Srbija, s kojom smo lani dijelili neslavno 85. mjesto, dok je tri pozicije ispred nas susjedna Hrvatska. LOVORIKE: Državni činovnici i funkcioneri, koji su do sada uglavnom nepovjerljivo mahali glavama na izvještaje TI, pohitali su da se okite lovorikama. Direktorica uprave za antikorupcijsku inicijativu Vesna Ratković kaže da je zadovoljna i da posljednji izvještaj potvrđuje kontinuirani napredak Crne Gore: ,,Značajno povoljnija pozicija dokaz je dosadašnjih napora koje naša zemlja čini na suzbijanju korupcije, ali svakako i stimulans za dalje napore i aktivnosti u cilju što efikasnije borbe protiv ove negativne društvene pojave”.

Ohrabren izvještajem našao se i direktor Uprave policije Veselin Veljović, koji je najavio ,,još energičniju borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije”. Oglasila se i predsjednica Nacionalne komisije za borbu protiv korupcije Gordana Đurović, koja je lani odbila da komentariše nepovoljni izvještaj pravdajući taj utisak pristrasnošću izvora na osnovu čijih podataka TI izrađuje izvještaje.

„Pođimo od toga da je, koliko mi je poznato, jedini izvor Transparensi internešnela nevladina organizacija. I, prvenstveno, percepcija na bazi nekih pojedinačnih slučajeva koji nijesu rezultirali čak ni otvaranjem postupaka. Percepcija ostaje, i ona je individualna. Ona se može prikazati različitim analizama, i uvijek shodno tome sugerisati šta može biti ocjena i zaključak”, govorila je Đurovićeva u vrijeme kada je Crna Gora dijelila 85. mjesto sa Srbijom.

Danas, Gordana Đurović rezultate Crne Gore na planu borbe protiv korupcije ocjenjuje kao izvanredne, baš kao i povoljni izvještaj
TI-a, u čijoj se metodologiji, kako kaže, doduše ponešto promijenilo. ,,U ovom veoma popravljenom skoru za 2009. godinu Transparensi internešnela je ipak ispoštovao našu dobronamjernu preporuku, i pored izvještaja nevladinih organizacija, koristio izvještaj Nacionalne komisije za borbu protiv korupcije… Naši sudovi su popravili rad, još dosta predstoji, ali ovo ipak odslikava realno stanje. Ako poredimo prošlu godinu kada smo imali 37 pravosnažnih presuda u borbi protiv korupcije, protiv 39 lica, a sada 376 protiv 500, od kojih je protiv 137 donijeta pravosnažna presuda, onda je to zaista dobar znak.”

KRATKOG DAHA: Iz opozicije i nevladinog sektora, međutim, upozoravaju da nema mjesta za likovanje i da bi ostvareni statistički napredak mogao biti kratkog daha. ,,Činjenica da smo poboljšali poziciju može da znači i da smo imali lošu startnu osnovu pa smo zato lako napredovali, ali možemo da se i lako tamo vratimo”, kaže Aleksandar Damjanović, funkcioner SNP-a i clan Nacionalne komisije za borbu protiv korupcije, podsjećajući da je politička korupcija jedan od gorućih problema u Crnoj Gori, kojim se tužilaštvo aktivno ne bavi.

I u Mreži za afirmaciju nevladinog sektora vjeruju da je rano za aplauze i napominju da su ključni razlozi boljeg rejtinga kada je riječ o percepciji korupcije – poboljšani statistički podaci o presudama za slučajve korupcije i eliminacija nekih biznis barijera.

,,Međutim, postoji velika zabrinutost da se ti statistički podaci odnose samo na malu, takozvanu administrativnu korupciju. U Crnoj Gori još nijedan slučaj velike korupcije nije završen osuđujućom sudskom presudom, već se cijeli sistem fokusira na marginalne slučajeve poput presuda saobraćajnim policajcima za 20 eura mita. Percepcija zasnovana na takvoj statistici nije održiva na dugi rok”, poručuju iz ove nevladine organizacije.

Evo kako, prema podacima MANS-a, stoje stvari na ,,terenu”. U decembru 2004. godine podnijeta je krivična prijava protiv gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše zbog sumnje da je sklopio štetne ugovore s kompanijama koje se bave izdavanjem lokacija za bilborde. Ta krivična prijava je odbačena jer su ugovori u međuvremenu promijenjeni – odbacio je tužilac Veselin Vučković. U julu 2005, podnijeta je i krivična prijava protiv Nade Mugoše, tadašnjeg pomoćnika ministra zaštite životne sredine i uređenja prostora i Ane Mišurović, direktorice Centra za ekotoksikološka ispitivanja, zbog prikrivanja informacija o stanju životne sredine u vezi s Kombinatom aluminijuma. Krivična prijava takođe je odbačena.

Ništa nije bilo ni od krivične prijave protiv Mirka Nilevića, tadašnjeg potpredsjednika Opštine Podgorica, zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj u slučaju tendera na kojem je „pobijedio” njegov brat od strica. Ta je prijava protiv Nilevića odbačena baš kao i ona koja je podnesena u oktobru 2005. zbog sumnje u nezakonito poslovanje s Kombinatom aluminijuma dok je bio na čelu kompanije CTK Angro.

KRADI NA VELIKO: Na zid su naišle i krivične prijave protiv zaštitnika moćnika. Krivična prijava protiv tužioca Veselina Vučkovića – podnesena s obrazloženjem da je neosnovano odbacio prijavu protiv Miomira Mugoše i nije ispitao nove ugovore, odbačena je od strane tadašnje državne tužiteljke Vesne Medenice u roku od 24 sata.

U septembru 2006. MANS je podnio krivičnu prijavu protiv Danila Petrovića, vlasnika kompanije Cijevna Komerc, zbog sumnje da je počinio krivično djelo povrede službenog pečata – nije poznat ishod. Mjesec kasnije ista nevladina organizacija podnijela je krivičnu prijavu protiv Mileve Vukadinović, sestre gradonačelnika Miomira Mugoše zbog uzurpacije opštinskog zemljišta površine 3.056 kvadratnih metara. I ta je prijava odbačena. Nije poznata ni sudbina prijave iz juna 2007. protiv Zorana Jokića, građevinskog inspektora Opštine Podgorica zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja i propuštanja dužnosti nadzora u slučaju izgradnje, tvrdilo se, nelegalnih objekata gradonačelnika Mugoše.

Istog mjeseca, iste godine, podnesena je i krivična prijava protiv Vasilija Đukanovića, sada već bivšeg sekretara za urbanizam Opštine Podgorica, zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj i omogućio privatnom investitoru da nelegalnom gradnjom stekne profit, kao i zbog sumnje da je za tu uslugu dobio dva stana. Istraga je u toku. Još se istražuje i slučaj iz iste godine i sumnja da je Suzana Lačković, republički građevinski inspektor zloupotrijebila službeni položaj i nesavjesno vršila dužnost inspekcijskog nadzora nad nelegalnim objektima kompanija Čelebić, SI-ING, Kroling, te privatnih investitora Tomislava Boričića i Rajka Kuljače, predsjednika Opštine Budva.

Glatko je odbačena i krivična prijava MANS-a iz 2007. protiv predsjednika prijestonice Milovana Jankovića zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj u slučaju prodaje zemljišta u Karuču. Poništena je odluka o prodaji zemljišta, a ugovor je još na snazi.

Ista je sudbina i prijave iz oktobra 2007. kojom se Miomir Mugoša tereti da je zloupotrijebio službeni položaj u korist kompanije Carine prilikom prodaje opštinskog zemljišta površine od preko 15.000 kvadratnih metara.

Navodno se vodi istraga i oko slučaja Zavala. Nema odgovora tužilaštva na krivičnu prijavu protiv Svetozara Marovića, njegovog brata Dragana Marovića i Vječeslava Lejbmana iz Miraxa, koji je ostavio nezgrapno betonsko zdanje na budvanskoj obali.

Istraga se tobože vodi i nakon podnošenja ovogodišnje krivične prijave protiv Nade Mugoše, aktuelnog sekretara za urbanizam Podgorice i Vlatka Vučinića, bivšeg rukovodioca građevinske inspekcije, Borke Novković, građevinskog inspektora i Nataše Gačević, glavnog inspektora za građevinarstvo zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj u slučaju nelegalne gradnje 14 stambeno-poslovnih zgrada u Zagoriču.

Sve skupa, kaže za Monitor Dejan Milovac iz MANS-a, ukazuje da aktuelna administracija svoje ,,uspjehe” u borbi protiv korupcije zasniva na fingiranju statističkih podataka i igri procenata i brojki.

,,Institucije koje se u Crnoj Gori bave borbom protiv korupcije i dalje se ne mogu pohvaliti niti jednim slučajem pravosnažno osuđenog visokog državnog funkcionera, što je i jedna od napomena posljednjeg Izvještaja o napretku Crne Gore gdje se eksplicitno napominje da još izostaju konkretni rezultati u borbi protiv korupcije na najvišim nivoima vlasti. Na žalost, to nas u krajnjoj liniji dovodi u situaciju gdje je čuvena izreka – kad kradeš, kradi na veliko, teže će te uhvatiti – dobila punu implementaciju u Crnoj Gori”, smatra Milovac.

Ko je kriv saobraćajcima što se lakome na dvadeset eura.

Petar KOMNENIĆ

Komentari

DRUŠTVO

BURA OKO ZAKUPA CRNOGORSKIH PLAŽA: Novi tender, novi uslovi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vladina odluka da se raspiše novi tender za zakup morskog dobra izazvala je velika negodovanja kod starih zakupaca. Posebno zbog povećanja cijena početnih naknada zakupa, te novog načina bodovanja prijava na tenderima po kom oni koji su godinama gazdovali pojedinim djelovima morske obale, ulagali i razradili veliki biznis na plažama, plažnim barovima i terasama –  neće imati prednost  prilikom ocjenjivanja ponuda

 

 

Odluka o raspisivanju javnog poziva za zakup plaža na Crnogorskom primorju, na osnovu pravilnika o Izmjenama i dopunama Programa  privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024 – 2028. godine kojeg je Vlada donijela 11. februara, izazvao je pravu buru nezadovoljstva među dosadašnjim korisnicima u pojedinim primorskim opštinama.

Javno preduzeće Morsko dobro sa sjedištem u Budvi, objavilo je u ponedjeljak 17. februara Javni poziv za zakup 96 kupališta na području budvanske rivijere. Dan kasnije isto je učinjeno i za plaže na području Bara i Ulcinja, zatim Tivta i Kotora.

Riječ je o javnim kupalištima, dugim prirodnim pješčanim plažama, stjenovitim uvalama i novoizgrađenim malim terasama, kojih na Crnogorskom primorju ima ukupno 563, uključujući nova 74 gradska kupališta izgrađena u organizaciji JP Morsko dobro.

Za 70 hotelskih kupališta biće raspisan tender za novi zakup nešto kasnije, kada se završi posao iznajmljivanja javnih kupališta. Izuzetak čine plaže koje su pod dugoročnim investicionim ugovorima.

Svi ugovori o zakupu kupališta na cijelom primorju su nevažeći. Tender nije bio raspisan prošle godine zbog kašnjenja nadležnog ministarstva sa usvajanjem dokumentacije, zato su odlukom Vlade ugovori sa starim zakupcima po drugi put bili aneksirani. Prethodno su na isti način produženi ugovori 2023. godine, nakon čega je Državna revizorska institucija (DRI) upozorila Vladu da se gube prihodi od zakupa obale zbog produžavanja ugovora sa cijenama i uslovima iz 2019. godine., i dala preporuku da se to ispravi.

Protiv odluke da se raspiše novi tender za zakup morskog dobra glasali su potpredsjednik vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj i ministar javne uprave Maraš Dukaj. Ministri iz redova Demokrata i ministar za ljudska i manjinska prava, Fatmir Đeka, nisu učestvovali u glasanju, dok su ostali članovi Vlade podržali ovu odluku.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

JAVNO ZDRAVSTVO I PRIVATNI INTERESI: Novca ima, magnetnih nema 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok bolnice javnog zdravstva kubure sa magnetnim rezonancama,  Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore (FZO) je tokom prošle godine za snimanje magnetnom rezonancom isplatio 738.783 eura privatnim zdravstvenim ustanovama. Novac su dobile tri klinike sa kojima Fond ima ugovore i to Hipokrat 490.942 eura, Konzilujum 208.435 eura i Moj Lab – 39.406 eura

 

 

Nikšićka i bjelopoljska, dvije najveće opšte bolnice u Crnoj Gori, više od dvije godine čekaju obećane aparate za magnetnu rezonancu (MR). Tenderi su raspisani ali i poništeni. Posljednji put u avgustu prošle godine kada nije podnijeta nijedna ispravna ponuda i ponuđači su isključeni iz postupka javne nabavke.

Cijela procedura kreće ispočetka, pa će ove bolnice u novom postupku tražiti aparate za magnetnu, vrijednosti od po milion eura, drugačije specifikacije, jer su prethodno poručeni već prevaziđeni. Iz Ministarstva zdravlja još su planirali kupovina MR aparata za Klinički centar Crne Gore (KCCG) i KBC Kotor.

Crnogorsko javno zdravstvo raspolaže sa četiri aparata za magnetnu rezonancu koja su u funkciji. Tri ima Klinički centar, od kojih je jedan u Dječijoj klinici, jednu magnetnu rezonancu ima KBC Berane, dok je jedan novi uređaj namijenjen Opštoj bolnici u Baru u fazi instalacije.

Dok javno ne nabavi svoje, građani ove usluge koriste u privatnim zdravstvenim ustanovama. Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore (FZO)je tokom prošle godine, za snimanje magnetnom rezonancom isplatio 738.783 eura privatnim zdravstvenim ustanovama.Novac su dobile tri klinike sa kojima Fond ima ugovore i to Hipokrat 490.942 eura, Konzilujum 208.435 eura i Moj Lab – 39.406 eura.

Preglede i liječenje osiguranika Fonda za zdravstvo u privatnim klinikama država je 2023. godie platila ukupno oko 2.700.000 eura. Najviše novca je i tokom te godine plaćeno klinici Hipokrat za preglede magnetnom rezonancom – 820 hiljada eura, značajno više nego ove.

U maju prošle godine ova klinika podnijela je krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu (SPO) protiv direktora Fonda zdravstva Vuka Kadića zbog sumnji u zloupotrebu službenog položaja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

CRNA GORA, NAJBIROKRATSKIJA ZEMLJA NA SVIJETU: Svaki četvrti radi za državu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih je  bio preko 250 hiljada. Kada se tom broju  dodaju i privredna društva,  ispada sa svaki četvrti zaposleni u Crnoj Gori radi za državu

 

 

Crna Gora je konačno postala svjetski lider u nečemu. Naime, nedavni izvještaj World of Statistics, koji se poziva na podatke Yahoo Finance-a, donosi listu najbirokratskijih zemalja svijeta – na kojoj naša zemlja zauzima prvo mjesto.

Ovom ,,uspjehu” svakako je doprinijelo to što imamo jednu od najglomaznijih Vlada sa 32 člana, sedam potpredsjednika, 25 ministarstava i 26 ministara bez portfelja.

U posljednje četiri godine, od promjene vlasti u avgustu 2020, javna uprava na državnom i lokalnom nivou pojačana je sa oko tri hiljade novozaposlenih.

Da ovolika birokratija ne ispunjava očekivanja građana svjedoče i podaci Svjetske banke. Po njima Crna Gora zauzima tek 50. mjesto u svijetu po lakoći poslovanja. Dok se u kategorijama poput dobijanja građevinskih dozvola i sprovođenja ugovora, nalazi na znatno lošijim pozicijama. Jedan od razloga je što imamo manjak digitalizacije, a višak radnika.

Problem je, bolje od navedenih lista, nedavno objasnio sam premijer Milojko Spajić. On je za TVCG izjavio da je broj trenutno zaposlenih u javnoj upravi prevelik – ,,mnogi ljudi ne rade, ne pojavljuju se na poslu, neadekvatno rade i slilčno. Imamo državnu upravu koja ne odgovara potrebama ni privrede ni građana”.  Zato je najavio da će država naći način da otpusti 20 odsto ljudi iz javne uprave.

Na sajtu Vlade mogu se naći podaci o broju zaposlenih u javnoj upravi. Podaci su podijeljeni u dvije grupe, centralni i lokalni nivo.Prezentovani su podaci od novembra 2021. kada je na centralnom nivou bilo 44.936 zaposlenih. Za tri godine i dva mjeseca broj zaposlenih na centralnom nivou se povećao za 2.348, i u decembru 2024. je iznosio 47.284.

Do povećanja zaposlenih došlo je i na lokalnom nivou – sa 6.665 u novembru 2021, na 7.092 u decembru 2024. Razlika 427 novozaposlenih.

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih u Crnoj Gori bio je preko 250 hiljada. Ispada, da skoro svaki peti zaposleni radi za državnu upravu i prima platu iz budžeta.

Na sajtu Vlade na kome je prezentiran broj zaposlenih u upravi precizira se- ,,u ovaj obuhvat ne spadaju privredna društva u većinskom vlasništvu države i opština”.

Kada se broju zaposlenih dodaju i ova privredna društva ispada sa svaki četvrti zaposleni u Crnoj Gori radi za državu. Ukupno 76.481 zaposlenih.

Prema poralu Moj novac,Instituta Alternativa, u državnim preduzećima zaposleno je 22.105 ljudi. U privrednim društvima na državnom nivou 13.702, a u opštinskim preduzećima 8.403.

I pored neumoljive statistike koja se čita i sa vladinog sajta, premijer tvrdi da već imaju uspjeha u racionalizaciji državne uprave. ,,Centralna vlast je smanjila broj zaposlenih za 400 od novembra 2023. do novembra 2024. godine. Ukupno, zajedno sa lokalnim samoupravama, broj ljudi u javnom sektoru je manji za 150 što znači da su lokalne samouprave više zapošljavale. Čak i u javnim preduzećima je manje zaposlenih, pa je recimo u Rudniku uglja, broj zaposlenih manji za 100, bilo je je 1.300, sada je oko 1150. U Eektroprivredi je isti slučaj. Polako smanjujemo broj zaposlenih, a ove godine ćemo brutalno krenuti u razračunavanje sa ovim problemom”, kazao je Spajić.

Podaci sa sajta Vlade govore da dosadašnje razračunavanje izgleda ovako – do najvećeg povećanja zaposlenih je došlo u Generalnom sekretarijatu Vlade i ministarstvima. U ovim institucijama se broj zaposlenih sa 3.095 u novembru 2021, povećao na više od duplo – 7.353 u decembru prošle godine. Samo od septembra 2024, kada je bilo 7.047 zaposleno je preko 300 novih radnika. Skok je još značajniji od juna 2024. kada je bilo samo 3.379 zaposlenih u ministarstvima i Generalnom sekretarijatu.

Značajan pad zaposlenih u organima javne uprave zabilježen je pod stavkom Organi u sastavu ministarstava –  sa 12.188 iz novembra 2021, na 7.490 u decembru 2024.

Iako premijer pominje smanjenje zaposlenih čak i u javnim preduzećima, statistika svjedoči o velikom povećanju broja radnika u posljednje četiri godine.

Crnogorski elektrodistributivni sistem DOO Podgorica (CEDIS) –  od promjene vlasti 2020. godine kada je bilo 1.360 zaposlenih, došlo se do 1.721 radnika u 2023. godini. Broj radnika se povećao i u Pošti Crne Gore sa 988 u 2020. godini na 1.189 u 2023, Aerodromi Crne Gore sa 961 na 1.124 u 2023. godini. Prema premijerovim podacima o 1.300 zaposlenih u Rudniku uglja Pljevlja, broj radnika se u toj državnoj kompaniji povećao skoro duplo u odnosu na 2020. kada je bilo 691 zaposlenih. Podaci sa sajta Moj novac govore da je zaposlenih u 2023. bilo 1.168.

Lokalna preduzeća su uglavnom u gubitku, ali im to im ne smeta da zapošljavaju radnike. Tako je podgorička Čistoća 2020. godine imala 489 zaposlenih, a 2023. čak 641. Iste godine zabilježila je rekordni gubitak od 1,7 miliona eura.

U susret najavljenoj racionalizaciji uprave, premijer je obećao da država neće zaboraviti svoje bivše zaposlenike. Suština je da se nađe način da se ti ljudi zaposle u privatnom sektoru, kazao je premijer i najavio program Iskra. ,,Inicijativa Iskra će pomoći tehnološkom opismenjavanju građana i za samo tri mjeseca kampa građani će moći da se zaposle na konkurentnim mjestima i primaju dobre zarade”, kazao je Spajić.

Zanimljivo je da je premijer Spajić istakao ,,da je laž da je aktuelna vlast nastavila politiku partijskog zapošljavanja”!

Brojni medijski tekstovi i istraživanja o premrežavanju uprave i državnih preduzeća partiskim, rođačkim i kumovskim kadrovima, govore da je nova vlast ne nastavila, nego čak i unaprijedila partijsko zapošljavanje i nepotističke prakse.

I dok premijer najavljuje otpuštanja, iz Ministarstva javne uprave, koje je zaduženo za ovu problematiku, tvrde da u ovom trenutku nije zahvalno govoriti o višku zaposlenih u javnim ustanovama.

Iz ovog ministarstva Danu su saopštili da Crnu Goru na putu pristupanja EU očekuju brojne obaveze, pa iz tog razloga se očekuje jačanje postojećih kapaciteta javne uprave a čak i regrutovanje novih kadrova.

„Činjenica koja to potvrđuje jeste i da EU, u iznosu od 5,6 miliona eura kroz dva projekta, podržava jačanje kapaciteta u javnoj upravi na centralnom i lokalnom nivou, uključujući usvajanje Plana zapošljavanja i obuku novih državnih službenika za upravljanje EU fondovima, s fokusom na dva pilot sektora (zaštita životne sredine, zapošljavanje i socijalna politika)“, naveli su  iz Ministarstva javne uprave.

Premijer je, s druge strane, izjavio da je ova vlada dva puta slala rješenja Evropskoj komisiiji za smanjenje broja zaposlenih u javnoj upravi. ,,I oni su to oba puta odbili”, rekao je Spajić.

Nadu uliva procjena Ministarstva javne uprave da će u trenutku pristupanja Crne Gore u EU između 100 i 150 službenika biti delegirano na rad u institucijama EU.

Kad će početi i kako će se odvijati smanjenje državne uprave još uvijek ne znamo. Ono što znamo je da ona puno košta.

Svake godine iznova saznajemo da državna uprava nemilice troši novac građana. Tokom protekle godine trošak službenih putovanja u zemlji i inostranstvu koštao nas je 8,4 miliona, a za reprezentaciju (ručkovi, večere, jela, zakuske) oko 950 hiljada eura, odnosno ukupno oko 9,4 miliona eura za te svrhe. Sve to je bilo za oko 2,7 miliona eura više nego što je bilo predviđeno rebalansom budžeta za proteklu godinu.

Saznali smo i da ručkovi lokalnih i državnih funkcionera često koštaju preko hiljadu ili par hiljada eura, da poslanici tokom godine uspiju o našem trošku da obiđu preko 10 inostranih destinacija, da se i pored preko 4.500 službenih automobila i dalje izdvajaju stotine hiljada za kupovinu novih… Uobičajeno, glomazni državni aparat ima svoje potrebe i prohtjeve koje građani plaćaju. Sve do neke racionalizacije.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo