Povežite se sa nama

OKO NAS

SAMOHRANI RODITELJI I DRŽAVA: Bez pomoći

Objavljeno prije

na

Troškovi boravka i ishrane djece iz jednoroditeljskih porodica u javnim predškolskim ustanovama smanjeni su za 50 odsto. Ta odredba, koju je predložilo Udruženje Roditelji, primjenjuje se od 8. jula ove godine, kada je stupio na snagu izmijenjeni Zakon o predškolskom obrazovanju i vaspitanju.

Ovo udruženje je amandmanom tražilo smanjenje cijene za djecu samohranih roditelja, kako bi se pomoglo jednoroditeljskim porodicama u Crnoj Gori, koje su, u većini slučajeva, u nezavidnom položaju.

Ivana Dukić, koordinatorka ove grupe roditelja u okviru udruženja, primjećuje da je evidentno neprepoznavanje ove kategorije roditelja u zakonskim okvirima te to predstavlja prepreku za pružanje pomoći.

Da samohrani roditelji nemaju adekvatan sistem podrške obezbijeđen od strane institucija primijećeno je i u Izvještaju EK o napretku Crne Gore za 2015: „Podrška za samohrane roditelje je vrlo ograničena u pogledu finansijske pomoći i dostupnih usluga”.

U Crnoj Gori postoji oko 14.000 jednoroditeljskih porodica koje nijesu prepoznate kao posebna grupa u zakonima, a njihove socijalne i materijalne potrebe tek treba rješavati. Navedeni podatak o broju samohranih roditelja je, pri tom, tek procjena na osnovu broja razvedenih brakova, pošto precizna evidencija ne postoji.

Prema podacima MONSTAT-a stopa razvedenih brakova bilježi trend rasta od 1990, pa je tako u 2015. godini stopa veća za cijelih 78,3% u odnosu na 1990. Prošle godine razvedeno je 577 brakova, od čega je u 48% razvedenih brakova bilo jedno ili dvoje djece, a u 8,8% troje i više djece. U 79,8% slučajeva djeca su dodijeljena majkama, a očevima u 12,3% slučajeva.

Dukićeva ukazuje da mehanizmi zaštite samohranih roditelja skoro da ne postoje. ,,Znamo samo za dvije odredbe – da ne mogu biti otpušteni do djetetove sedme godine, što bi bilo odlično da nema ovoliko rada na crno, i sada ova nova odredba o nižoj cijeni vrtića”.

Po mišljenju ovog udruženja država prije svega treba da jasno definiše pojam samohranog roditelja. Zakon o socijalnoj i dječijoj zatiti kaže da je samohrano lice ,,roditelj koji je razveden ili je drugi roditelj umro ili je nepoznat, a izdržava dijete, odnosno vrši produženo roditeljsko pravo, do zasnivanja bračne ili vanbračne zajednice”.

,,Kako regulisati prava žena koje su dijete dobile u vanbračnoj zajednici, a otac je poznat, ili onih koje presudom o razvodu dijele starateljstvo nad maloljetnim djetetom? Potrebno je pronaći način naplate alimentacije, tačnije obaveze drugog roditelja da pomaže u izdržavanju djeteta”, kaže Dukićeva.

Ona dodaje da treba Zakonom o radu samohranim roditeljima najprije omogućiti prednost pri zapošljavanju. ,,Fleksibilnost i razumijevanje poslodavca je neophodna, da bi takav roditelj mogao dati svoj maksimalni doprinos kako u porodici, tako, i na radnom zadatku”.

Neplaćanje doprinosa za izdržavanje djeteta je najveći problem samohranih roditelja. Podaci istraživanja Sigurne ženske kuće iz 2014. godine pokazuju da trećina očeva u Crnoj Gori duže od dvije godine nije isplaćivala novac za izdržavanje djece, a 70% duže od godinu. ,,Važno je znati i da je minimalna alimentacija 60 eura, što je izuzetno mali iznos, a koji se dodjeljuje često jer je kod nas vrlo lako prikazati nerealnu zaradu ili čak i to da neko ne radi, iako je u radnom odnosu (zbog rada na crno)”.

Pri tom, ukazuje Dukićeva, Zakon o socijalnoj i dječijoj zaštiti, recimo, ne pruža garancije za materijalno obezbjeđenje samohranim roditeljima. Tako samohrane majke nerijetko ostaju bez ikakvih primanja. „Upravo ih alimentacija koju ne primaju sprečava da ispune uslove za dobijanje „socijalne pomoći” odnosno u tome ih sprečava alimentacija – čak iako je drugi roditelj ne plaća, odnosno izbjegava tu obavezu”.

Osim povoljnijeg boravka u vrtiću, samohranim roditeljima, podsjećaju iz Udruženja, značili bi najavljeni popodnevni sati rada vrtića.

Moramo biti svjesni, poručuje Ivana Dukić, da i pored toga što je klasična porodica najpoželjniji oblik funkcionisanja porodice, prisutan je porast jednoroditeljskih porodica, kod nas i u Evropi. ,,Ne možemo ih zanemarivati, već im treba pružiti podršku, kako bi djeca izrasla u zdrave osobe i građane svoje zemlje. Zdrava i stabilna porodica je osnovna pretpostavka zdravog razvoja pojedinca, a šire posmatrajući i čitave zajednice, pa zbog toga porodica zaslužuje posebnu brigu i podršku društva “, zaključuje Dukićeva.

Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje se krajem 2015. nalazilo 1.335 osoba koje su se izjasnile kao razvedene i 266 njih koji su rekli da su udovci, odnosno udovice. Iz Zavoda smatraju da je ključni problem u zapošljavanju samohranih roditelja smanjena mobilnost usljed obaveza prema porodici.

Zbog ekonomskih problema ostali izgledaju manje važni, iako to nijesu, a odnose se na psiho-socijalne potrebe djece i roditelja. „Evidentno je da dešavanja koja su dovela do toga da porodica postane jednoroditeljska, vrlo često izazivaju različite traume, što povećava rizike koji utiču na kvalitet roditeljstva i pravilan razvoj djece.”

Malo slobodnog vremena koje roditelj i dijete mogu zajedno provesti je još jedan problem, a zbog brige roditelja o egzistenciji često rezultira emocionalnim poteškoćama. ,,Čitava ta situacija veoma je zbunjujuća za dječiji um, i veoma često dolazi do povlačenja u sebe, ili afektnih ponašanja. I tako se ulazi u začarani krug, roditelj se bori za egzistenciju i nema vremena da se posveti psihološkim problemima djeteta ali i svojim”, zaključuje Ivana Dukić.

Briga države zato je presudna.

Aleksandra DRAGOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo