Povežite se sa nama

MONITORING

Samo selektivno

Objavljeno prije

14 godina

na

Slika-1-dusko-markovic

Od kada su 26. avgusta 2010. stupili na snagu amandmani Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) za oblasti borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, podignute su optužnice za pranje novca protiv Duška Šarića i Jovice Lončara, nedavno i Safeta Kalića i njegovih. Ukoliko se uzmu u obzir i momci iz Zavale, svi ovi optuženi bi mogli biti imitacija „krupne ribe”, tražene robe za ritualni žrtvenik naše slavne euro-atlantske integracije. Na primjer, razmotrimo pitanje geografskog porijekla optuženika – Pljevlja, Rožaje, Budva. Nema nikog iz Podgorice, administrativne i finansijske delte gdje još bezbrižno plivaju brendirane „krupne ribe”, tačnije nemani iz muljatorskih dubina naše dvodecenijske tranzicije.

Otuda kratkoročni bilans tužilaštva sa novim ovlašćenjima samo na prvi i simplifikovani pogled ne izgleda toliko loš, naročito uzmu li se u obzir prethodne godine, recimo prošla, kada, vjerovali ili ne, uopšte nije bilo ni jedne optužnice zbog krivičnog djela pranja novca.

Ranka Čarapić, šefica tužilaštva, u jednom svom referatu otkriva s tim u vezi „toplu vodu”, kako „statistički podaci sasvim sigurno ne pokazuju stvarno stanje u ovoj oblasti kriminala”.

Podsjetimo da je ZKP promijenjen u dijelu da istrage protiv organizovanog kriminala vodi specijalno tužilaštvo pri višim tužilaštvima u Podgorici i Bijelom Polju, a ne istražne sudije, kao do tada. Najvažnije aspekte finansijskih istraga obavlja Zajednički istražni tim (ZIT), sastavljen od kombinovanih službenika regrutovanih iz tužilaštva, te Uprava policije, carine, poreske i Uprave za sprječavanje pranja novca. U Podgorici je nedavno adaptiran i audio-vizuelnom tehnikom opremljen prostor za potrebe specijalnog odjeljenja i ZIT-a od 110 metara kvadratnih.

Oko tog ZIT-a postoji zanimljiva predistorija. Naime, formiran je pod prinudom „međunarodnih partnera” u nevrijeme 19. februara 2010, u jeku kokainske afere sa Šarićem a mentor je bio Svetozar Marović, tadašnji vicepremijer za unutrašnju politiku i politički sistem.

Marović se u to vrijeme bio raspričao kako je lično oko ZIT-a radio „sa prijateljima iz SAD” a „cilj nam je da se niko ne može osjećati sigurno ako uzme novac da bi radio nešto mimo zakona”. No, upravo je jedan od prvih rezultata rada ZIT-a bilo dokumentovanje optužnice – zapravo razrada nekih teza iz autorizovane krivične prijave MANS-a – protiv aktera Zavale, uključujući i Marovićevog brata!

ZIT od marta ove godine funkcioniše na bitno drukčiji način od prvobitnog modela. Naime, službenici iz policijske, carinske, poreske i Uprave za sprječavanje novca ne dolaze u specijalno tužilaštvo kao eskort pojačanja, već su fultajm angažovani u tužilaštvu na način što su zaposleni kao članovi ZIT-a. To znači da sada ne odgovaraju šefovima svojih uprava, već direktno specijalnoj tužiteljki Đurđini Ivanović.

Prema sporazumu o formiranju ZIT-a, „strane potpisnice”, dakle uprave, na kraju istrage – ako ne dođe do optuženja – imaju pravo da se upoznaju sa aktivnostima njihovog predstavnika, ukoliko to ne ugrožava neku od istraga u toku ili „iz drugih opravdanih razloga”, o čemu odluku donosi specijalna tužiteljka.

Navodno se ZIT profiliše, sa žalosnim kašnjenjem, poput USKOK-a, Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala državnog tužilaštva Hrvatske koji je osnovan još 2001. godine. USKOK je na optuženičke klupe doveo ne samo neke od glavnih tamošnjih gangstera, već i važne zvaničnike, od kojih je krivični postupak protiv bivšeg premijera Iva Sanadera kulminacija njihovog predanog rada.

U poređenju sa takvim dometima, učinak crnogorskog tužilaštva zabrinjava. Nema ni vjerodostojne osnove da tužilaštvo vuče autonomne poteze i samostalno utvrđuje prioritete i tempo istraga.

Naime, glavni „reformator” crnogorskog pravosuđa, uključujući i tužilaštvo, jedan je od stubova sistema – Duško Marković, emeritus Udbe, vicepremijer, nasljednik Svetozara Marovića, takođe i ministar pravde, nedavno izabrani član Predsjedništva DPS-a.

Marović je, kako smo pisali, dogovarao formiranje ZIT-a u neposrednom kontaktu sa Roderikom Murom, bivšim američkim ambasadorom u Podgorici. Međutim, iz jedne Murove povjerljive depeše, koju je nedavno objavio Vikiliks, doznaje se kako nije imao zablude u pogledu Marovića koji mu se tete a tete nudio kao reformator pravosuđa i predvodnik borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije. Izvjestio je 2009. kako je „Marović navodno povezan sa 22 posebne kompanije” a da je „česta glasina” da se u Budvi ne može bez njegovog blagoslova sklopiti ni jedan posao.

Za razliku od Marovića, Duško Marković, tokom godina šefovanja tajnom službom je razvio povjerljive odnose sa američkom bezbjednosnom zajednicom i prepoznaju ga kao osobu realne moći. Objavljeno je kako je sredinom februara Marković imao sastanak sa Sesilijom Braten, pravnom savjetnicom Ambasade SAD u Podgorici, gdje je zaključeno da „kapaciteti ZIT-a, čije je osnivanje inicirala Ambasada SAD, moraju biti ojačani”.

Marković je sa ambasadorkom Sju Kej Braun 8. jula potpisao Sporazum o sprovođenju zakona između vlada Crne Gore i SAD sa ciljem „pokretanja projekta podrške jačanju vladavine prava i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije”. Osim ekspertske i finansijske podrške Ministarstvu pravde i pravosuđu, predviđeno je i djelovanje američkog „stalnog pravnog savjetnika”.

ZIT je kadrovski selektovan uz Markovićev nadzor. Specijalna tužiteljka Đurđina Ivanović je ranije najavila da svi članovi ZIT-a prolaze kroz bezbjednosnu provjeru, koju obavlja Agencija nacionalne bezbjednosti, čiji je Marković bio dugogodišnjih šef.

Komešanja u policiji

Za prioritet Sporazuma o sprovođenju zakona između vlada Crne Gore i SAD od 8. jula ove godine je naglašena „reorganizacija Uprave policije, kao jednog od ključnih nosilaca borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije”. Planirano je formiranje „radne grupe” koja će do kraja 2011. sprovesti „temeljnu procjenu postojeće organizacione strukture i pripremiti akcioni plan reorganizacije”. Amerikanci su, dakle, identifikovali i Upravu policije kao zrelu za reorganizaciju, uprkos tvrdnjama Veselina Veljovića da je u proteklih šest godina ona reformisana a „rezultati najbolji u protekloj deceniji”. Svega nekoliko dana nakon hapšenja članova porodice Kalić, odnosno nakon što prvooptuženi u tom slučaju Safet Kalić nije uhapšen, Veljović je 1. avgusta na kolegijumu direktora Uprave policije smijenio Rajka Malovića, načelnika Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Malović je nedavno za javnost procijenio da u Crnoj Gori djeluje 10 do 15 organizovanih kriminalnih grupa i da su obično povezane sa međunarodnim kriminalom. Uprava policije je objavila da je Malović raspoređen „na druge poslove i zadatke”.

Učinci

Tužilaštvo ima čvrst subordinacijsku ustroj, gdje pokretanje svake istrage zavisi od odobrenja Ranke Čarapić. To nas dovodi do pitanja svih pitanja – kakvi su učinci Ranke Čarapić? Njen rad i de iure nadzire Duško Marković, koji je član i Tužilačkog savjeta, te može u svakom trenutku pokrenuti proceduru njenog opoziva. S tim u vezi podsjetimo da tužilaštvo nije reagovalo na drastičan primjer pravosnažno dokazane nezakonitosti u slučaju Carine protiv Miomira Mugoše, niti ima nagovještaja da je temeljno provjeravano poslovanje Kombinata aluminijuma, gdje su ruskom vlasniku stavljeni u džep silni državni milioni eura. I Mugoša i Kombinat su imali poslovnu saradnju sa Komeksportom, privatnom firmom muža Čarapićeve. Tu su i predmeti Željezara i Prva banka. MANS je prošle godine podnio krivičnu prijavu zbog navodnog pranja novca u Željezari – a pravna zastupnica nikšićke kompanije je jedno vrijeme bila eks premijerova sestra Ana Kolarević. Čarapićeva je, sumirajući rad tužilaštva u 2010, čak tvrdila da nije ni bilo prijava po ovom krivičnom djelu. Prvobitnu verziju ove krivične prijave MANS-a tužilaštvo je odbilo pod izgovorom da je dokumentacija (više hiljada stranica o of-šor poslovanju) na engleskom jeziku! Još nije objavljeno što je epilog sa „informacijom o problemima u poslovanju Prve banke” koju im je Ljubiša Krgović, kasnije smijenjeni predsjednik Savjeta guvernera Centralne banke, dostavio krajem 2008, kada je banka u vlasništvu prve familije dobila 44 miliona državnog kredita. Krgović je prošle godine bio eksplicitniji, izjavio da Prva banka „u sukobu sa zakonom, podzakonskim aktima, međunarodnim standardima i direktivama EU”.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

5 sati

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

5 sati

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

1 sedmica

na

24 Januara, 2025

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo