Povežite se sa nama

MONITORING

SAJ– ČETIRI GODINE NAKON TORTURE: Nagrada za nasilje

Objavljeno prije

na

Osim dvojice pripadnika SAJ-a, koji su osuđeni na 17 mjeseci zbog torture u oktobru 2015, ostatak jedinice uredno obavlja  posao, primaju nagrade i fotografišu se u kancelarijama vrha policije.  Da ih štite institucije konstatovao je i Ustavni sud i međunarodne organizacije.  Nikom ništa

 

Pripadnici Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ)Boro Grgurović i Goran Zejak proglašeni su krivim za brutalno prebijanje  Mija Martinovića 2015. godine i osuđeni na 17 mjeseci zatvora.

Zejak i Grgurović su uhapšeni ubrzo nakon torture u kojoj je učestvovalo preko 30 pripadnika ove jedinice. Njih dvojica nijesu negirali da su učestvovali u prebijanju Martinovića, ali su negirali krivicu, tvrdeći da su samo radili svoj posao i da nijesu te noći prekoračili svoja ovlašćenja. Ustavni sud Crne Gore utvrdio je da se radilo o torturi.

Iako su i tokom sudskog procesa saslušavani ostali pripadnici ove jedinice,niko od njih ne samo da nije priznao da je  učestvovao u prebijanju Martinovića, nego su tvrdili da nijesu ni bili na mjestu torture, bez obzira na  snimak na kom se jasno vidi da u prebijanju Martinovića učestvuje oko 30 pripadnika te jedinice.

Ustvani sud utvrdio je da su policijski batinaši zaštićeni od strane nadležnih organa , odnosno da  državno tužilaštvo nije djelotvorno istražilo policijsku torturu posle protesta u oktobru 2015. godine i da Uprava policije nije sarađivala u identifikaciji odgovornih državnih službenika, koji su te večeri bili maskirani i bez ikakvih obilježja identifikacije.

Ustavni sud je, nažalost, odbio da naloži da sopstvene  presude- u kojima se konstatuje da se radilo o torturi i da je izostala reakcija nadležnih u utvrđivanju odgovornosti i identifikovanju batinaša- učini i izvršnim.

Predlog jednog od sudija tog suda, Miodraga Iličkovića, da taj sud naloži Vladi da identifikuje državne službenike koji su učestvovali u torturi nad građanima, podržalo je samo dvoje njegovih kolega,  sudije Mevlida Muratović i Milorad Gogić. ”Razočaravajuća je odluka Ustavnog suda da ne insistira kod Vlade da identifikuje državne službenike koji su učestvovali u torturi nad građanima”, prokomentarisala je tu odluku Ustavnog suda, direktorica  NVO Akcija za ljudska prava, Tea Gorjanc-Prelević, koja je pred Ustavnim sudom zastupala žrtve policijske torture.

Da je batinaše štitila država, konstatovao je i izvještaju Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja i nečovječnog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT). Da su oni i nakon pokretanja istrage, i tokom sudskog procesa Grgureviću i Zejaku, uživali zaštitu nadležnih pokazuje i činjenica da se dešavalo da se na poziv da dođu na sud gotovo masovno ne pojave u sudnici, uz obrazloženje  tadašnjeg komandanta te jedinice Mirka Banovića da su na bolovanju ili službeno odsutni.

A da zaštitu  uživaju i danas, i nakon presuda Ustavnog suda i reakcije međunarodnih organizacija,  pokazuje i to što i dalje obavljaju svoj posao, primaju nagrade i fotografišu se uz počasti u kancelarijama vrha policije.  Napravljene su tek kozmetičke promjene, pa je ime jedinice promijenjeno u Protivteroristička jedinica (PTJ), a postavljen je i novi komandant –  Miloš Radulović, bivši načelnik CB Bar. Bivši komandant SAJ-a RadosavLješković je zbog toga što je odbio da pomogne u identifikovanju onih koji su učestvovali u oktobarskoj torturi, dobio pet mjeseci zatvora. Pazilo se da kazna ne bude preko šest mjeseci zatvora, jer bi tako izgubio mogućnost da se vrati na posao. Vraćen je u sektor obezbjeđenja ličnosti i objekata. Medji su spekulisali da je tamo premješten ne po kazni zbog oktobarske torture, već zbog rivaliteta bivšeg i aktuelnog premijera kad je u pitanju kontrola nad bezbjednosnim službama. Lješković je navodno Đukanovićev kadar.

Direktor Uprave policije Veselin Veljović primio je u februaru ove godine u svoju kancelariju, uz počasti, pripadnike SAJ-a. Povod je bilo deveto mjesto koje su sajovci osvojili na takmičenju u Dubajiu, u konkurenciji od 49 takvih policijskih timova.

Veljović je tim povodom natuknuo da je ta jedinica imala propusta u prošlosti, ali da za to, kako je rekao, „odgovaraju pojedinci“. Valjda je mislio na Grgurevića i Zejaka.

Čestitku je jedinici uputio i Savjet za građansku kontrolu rada policije. Savjet je čestitaoVeljoviću, novom komandantu Raduloviću i članovima tima SAJ-a ,,na ostvarenom  odličnom rezultatu na taktičkom takmičenju izazova svjetskog ranga specijalnih snaga”. U čestitki su kazali i da su ponosni na ostvaren i odličan rezultat crnogorske Specijalne antiterorističke jedinice, kojim su ,,promovisali duh, saradnju, razmjene ideja, zajedničke vrijednosti, solidarnost i poštovanje.”

Solidarnost u prikrivanju nasilništva  je svakako nešto što ih krasi. I njihove šefove. I to nesamo u prikrivanju pripadnika SAJ-a u torturi u oktobru, nego i ostalih policijskih batinaša, i u drugim slučajevima.

U međuvremenu, u oktobru ove godine,  šef Upravepolicije (UP) VeselinVeljović je  obavezao policijske šefove da posjete svakog građanina koji doživi torturu ili prema kojem  se njihovi podređeni budu neprofesionalno ophodili tokom i nakon radnog vremena. Radi se o preporuciSavjeta za građansku kontrolu policije, koju je usvojila UP.

,,Savjet je ocijenio da bi se Uprava policije na taj način dodatno distancirala od negativnih i neprimjerenih pojedinačnih postupaka koji ne odražavaju vrijednosti crnogorske policije”, pojašnjava se ova preporuka.

To što se u redovima Specijalne jedinice i dalje nalaze  oni koji su bez ikakve sankcije sprovodili torturu tokom oktobarskih protesta, ali i kadrovi za koje se od ranije vezuje nasilničko ponašanje, pa i veze sa organizovanim kriminalom, o čemu je Monitor već pisao, ne zabrinjava nikog.

Valjda je dovoljno da se ubuduće oblače drugačije, zovu drugačije, i posjećuju žrtve.

Milena PEROVIĆ KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s crnogorskim ambasadorima, od Ukrajine  preko Evrope do SAD.  Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa EU

 

 

Vlada Crne Gore je preko Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i ministra Ervina Ibrahimovića krajem februara pozvala maltene sve ambasadore u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da hitno dođu na konsultacije. Početak konsultacija je određen za 6. mart. Mnogi su se tada uplašili reprize opoziva od 15. novembra 2024., kada je Vlada smijenila tri ambasadora.

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s ambasadorima od Ukrajine (Borjanka Simićević) preko Evrope do SAD-a (Jovan Mirković). Ispostavilo se da je strah ambasadora bio neopravdan. Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa Evropskom Unijom (EU), te odnosima između ključnih evropskih zemalja. Spajić je dao upute ambasadorima da nastave nedvosmileno podržavati EU i članstvo Crne Gore u tom bloku. Istovremeno je tražio da se uzdrže od kritike prema SAD-u i novoj administraciji i da se ne upuštaju u bilo kakve komentare trenutnih razmimoilaženja između SAD-a i evropskih saveznika.

Odmjereni stav Crne Gore se ubrzo vidio 11. marta na sastanku najviših evropskih vojnih zvaničnika u Parizu, gdje se razgovaralo o modalitetima podrške Ukrajini nakon američke najave obustave vojne pomoći. Na sastanak nije pozvana Amerika jer su Evropljani željeli pokazati da sami mogu biti veliki dio sigurnosnog okvira u slučaju primirja između Ukrajine i Rusije. Nakon što je agencija AP javila da su Crna Gora i Hrvatska jedine evropske članice NATO-a koje nisu odgovorile na poziv za sastanak u Parizu, savjetnik premijera za bezbjednost i odbranu Todor Goranović je za Radio Slobodna Evropa (RFE) potvrdio učešće Crne Gore na sastanku. Ipak, poslat je samo zamjenik vojnog predstavnika pri NATO komandi u Briselu jer je „načelnik Generalštaba Zoran Lazarević …u službenoj posjeti Bugarskoj“.

Diplomatske (ne)aktivnosti s druge strane Atlantika sadašnjeg ambasadora Mirkovića kod nekih funkcionera vladajuće koalicije izazivaju nezadovoljstvo i čak otvorenu ljutnju. Jedan od povoda je bio sastanak s američkim zvaničnicima sredinom februara u Vašingtonu kada je ambasador navodno izjavio da bi gubitak vlasti Aleksandra Vučića vjerovatno oslabio neke od njegovih crnogorskih marioneta. Detalje razgovora nije bilo moguće nezavisno potvrditi. Iako nije direktno pomenuo bivši Demokratski front (DF), izvještaj(i) ambasade ka Podgorici je naljutio koalicione partnere koji su se prepoznali u pomenutoj kvalifikaciji. To je navodno pogoršalo tinjajući antagonizam između djelova srpskog bloka i premijerovog Pokreta Evropa sad (PES). Jedan funkcioner DF-a je komentarisao da je to dovoljan razlog za opoziv jer su i oni podržali takvo kadrovsko rješenje u Vašingtonu.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SPORAZUM VLADE SA UJEDINJENIM ARAPSKIM EMIRATIMA: Buka zbog novog strateškog investitora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ponuđeni model izgradnje turističkog rizorta sa nekretninama mješovite namjene u Crnoj Gori primjenjuje se već duži niz godina. Počev od projekta Porto Montenegro u Tivtu, preko projekta Luštica bay, do Resorta Portonovi.  Sve su ove investicije prošle skupštinsku proceduru. Crnogorski parlamentarci glasali su za njih bez uzbune koja prati dolazak novog velikog investitora, Mohameda Alabara

 

 

Storija o dolasku u Crnu Goru jednog od najvećih investitora u svjetskim razmjerama, milijardera Mohameda Ali Rashed Alabbara i njegove kompanije Eagle Hills, samo desetak dana nakon što je pobijedio na licitaciji za devet kupališta na Velikoj plaži, dobija nove obrise.

Bio je to kratak put od zakupca morske obale do strateškog investitora od nacionalnog interesa. Događaji se ređaju kao na filmskoj traci.  Vlada premijera Milojka Spajića preduzela je mjere da u rekordnom roku uspostavi partnerske odnose sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, zemljom u čijem je sjedištu Abu Dabiu, registrovana moćna firma Eagle Hills Properties, specijalizovana za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine.

Na telefonskoj sjednici Vlade održanoj 24.marta najprije je utvrđen Predlog osnove za vođenje pregovora i zaključivanje sporazuma o saradnji dvije zemlje u oblasti turizma i razvoja nekretnina. Usvojen je i tekst Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade UAE, čiji sadžaj nije u potpunosti poznat crnogorskoj javnosti.

Na istoj sjednici utvrđen je i sastav sedmočlane delegacije Vlade na čelu sa premijerom, koja će uskoro otputovati u zvaničnu posjetu Emiratima, na pregovore oko zaključivanja ovog međudržavnog sporazuma.

Premijer je objelodanio da je predviđeno zaključivanje dokumenta na rok od pet godina, koji će se automatski obnavljati za isti period. Fokus buduće ekonomske saradnje usmjeren je na dva projekta. Na razvoj jednog projekta na Crnogorskom primorju, kao integrisanog razvoja turizma i nekretnina mješovite namjene i izgradnju skijališta na sjeveru Crne Gore.

Ova dva projekta u oblasti turizma i razvoja nekretnina definisana su članom 1. teksta Sporazuma, kao strateški projekti od javnog interesa.

Sa tim u vezi premijer Spajić održao je sastanke sa predsjednicima primorskih i opština na sjeveru zemlje, koje je pozvao da dostave predloge razvojnih projekata koji bi mogli zainteresovati arapske investitore. Iako se čini da će prednost u odabiru lokacije za ulaganje u turističke kapacitete, imati Velika plaža u Ulcinju.

“Cilj svih međunarodnih posjeta je promocija potencijala Crne Gore ali moramo razumjeti da je za realizaciju velikih investicija potrebna sinergija centralne i lokalnih vlasti. Naš zadatak jeste da stvaramo prilike a zadatak lokalnog menadžmenta da omogući realizaciju velikih projekata koji će osigurati bolji životni standard.  Potrebno je da kandidujete ideje ili projekte  za koje smatrate da vašu opštinu mogu da pokrenu naprijed”, poručio im je Spajić.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KUDA IDU PLANTAŽE AD: Neko mulja

Objavljeno prije

na

Objavio:

STEGA je problematizovala poslovanje nekadašnjeg poljoprivrednog giganta analizirajući (nezvanične)  podatke o berbi, proizvodnji i prodaji vina, starim i novim dugovima, stanju vinograda… Odgovor iz državne kompanije nije odagnao sumnje. Vlada ćuti

 

 

Kuda idu Plantaže AD? Zaokupljena raznim zapaljivim temama javnost je ostala  prilično ravnodušna na polemiku između uprave Plantaža i udruženja STEGA o aktuelnom trenutku i budućnosti tog preduzeća.

Valjalo bi da je drugačije.  Uz EPCG, najvrjednije crnogorsko preduzeće u većinskom vlasništvu države i, opet uz EPCG, jedino za koje se državni parlament obavezao da će ga sačuvati u državnom vlasništvu, prolazi kroz višegodišnju, duboku krizu. Stanje je alarmantno, tvrde iz STEGA, navodeći kako je, od 2020. do danas, u Plantažama uništeno stotine hektara vinograda, da su kvalitetni kadrovi protjerani iz kompanije, tržište izgubljeno, troškovi poslovanja uvećani, dok su proizvodnja i kvalitet vina smanjeni.

”Prinosi grozđa su na istorijskom minimumu od 2021. godine ( u prosjeku su, u poslednje četiri godine od kada je došla nova uprava, godišnje manji za 5,1 milion kilograma, ili 40 odsto, od prethodnog četvorogodišnjeg prosječnog prinosa), dok je godišnja proizvodnja vina, u prosjeku, manja za oko četiri miliona litara”, navode iz STEGA u svom obraćanju. Ono je, kažu, prvo upućeno ministru poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede Vladimiru Jokoviću, ali je izostala  reakcija iz njegovog resora. Zato su svoja saznanja podijelili sa javnošću.

“Izvoz vina Plantaža količinski pada, i to na svim tržištima, dok uvoz inostranih vina u Crnoj Gori drastično raste”, navode u saopštenju. “Tako se u Crnoj Gori prošle godine u odnosu na 2019. uvoz vina povećao za oko 90 odsto ili za 6,5 miliona eura, doke je izvoz vina Plantaža 2023. u odnosu na 2019. manji za 400 hiljada eura i pored značajnog povećanja cijena proizvoda. Količinski je pad prodaje vina Plantaža u izvozu oko 10 odsto.”

Iz STEGA navode kako je i kvalitet proizvedenog vine u padu. To argumentuju podatkom o “drastično manjem” broju nagrada na tri najprestižnija svjetska takmičenja (Decanter, Mundus Vini, Decanter Asia). Prema njihovoj računici na tim takmičenjima je u periodu 2017.-2020. osvojeno 60, a od 2021. do 2024. godine svega 23 nagrade.

Iz Plantaža su, saopštenjem, reagovali na “brojne netačne tvrdnje o poslovanju tog preduzeća”. Sadašnja uprava je, navode,  ostvarila napredak u ključnim poslovnim segmentima “o čemu najbolje svjedoči pozitivan rezultat poslovanja, koji je nakon pet godina, ostvaren u 2024. godini”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo