FOKUS
Rupa za istinu

Objavljeno prije
11 godinana
Objavio:
Monitor online
Crne trojke je od prošle sedmice samo još jedna od brojnih afera koja se neće rasplesti na sudu. Iz državnog tužilaštva (VDT) saopšteno je da ne postoje dokazi koji bi potvrdili tvrdnje policijskog insajdera Brajuška Brajuškovića o postojanju crnih trojki – parapolicijskih odreda zaduženih za batinanja nepodobnih opozicionara i novinara.
Brajušković, bivši pripadnik Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) i bivši šef službe obezbjeđenja u Zavodu za izvršenje sankcija (ZIKS) optužio je krajem avgusta ove godine svoje bivše šefove Veselina Veljovića i Miljana Perovića da su organizovali i koordinisali crne trojke, sastavljene od odabranih pripadnika SAJ-a, na čijoj su se meti našli neki od oponenata režima.
Veljović, sadašnji savjetnik Filipa Vujanovića i bivši direktor Uprave policije, je u vrijeme napada o kojima je svjedočio Brajušković bio komandant SAJ-a, a Perović zapovjednik u toj jedinici.
,,Ocjenom dokazne građe utvrđeno je da ne postoje ni materijalni ni personalni dokazi koji bi potvrdili navode Brajuška Brajuškovića da mu je starješinski kadar Specijalne antiterorističke jedinice izdavao naređenja da prati određena lica i priprema akte nasilja prema njima, niti da su akti nasilja vršeni”, navodi se u saopštenju VDT.
U prevodu: za tužilaštvo ne samo da dokaz i razlog za istragu nije to što je bivši pripadnik SAJ-a saopštio da su mu starješine izdavale naredbe da prati opozicionare i novinare, nego se po njima ni napadi na novinare i opozicionare nijesu dogodili. Duško Jovanović, Momir Vojvodić, Gojko Mitrović, Željko Ivanović i drugi, ispada, tukli su sami sebe.
Više svjedoka potvrdilo je da ih je Brajušković tokom ranih 2000, dok je bio pripadnik SAJ upozorio da su bili na meti crnih trojki. Nakon što je tužilaštvo stopiralo istragu, novinar Budimir Simonović potvrdio je medijima da ga je Brajušković upozorio da se sprema napad na vlasnika Dana Duška Jovanovića. Jovanović je napadnut u jesen 2000. godine, četiri godine prije nego što je ubijen. Brajušković se ranije pominjao kao jedan od napadača na Jovanovića. Policijski insajder tvrdi da je upravo to, da javnosti objasni da nije učestvovao u tom napadu, bio jedan od motiva zbog kojih se sada oglasio.
Tužilaštvo je saopštilo da im Brajušković nije saopštilo imena pripadnika SAJ koje je optužio da su učestvovali u napadima. Brajušković međutim tvrdi da je tužiocima kazao imena trojice specijalaca koji su učestvovali u napadu na Duška Jovanovića.
Da će tužilaštvo zaustaviti istragu bilo je izvjesno od samog početka. Mnogi od Monitorovih sagovornika, advokati i pravnici, ukazivali su da tužilaštvo kupuje vrijeme podsjećajući da je ta institucija zarobljena i pod kontrolom vrha vlasti. Da je stvar završena bilo je jasno kada je premijer Milo Đukanović javno abolirao Veljovića i presudio da je afera iskonstruisana i da crne trojke nijesu postojale. Isto je prethodno tvrdio Veljović. On je ovih dana za montiranje afere optužio ,,kriminalne strukture u ANB-u i policiji”. Za kontruisanje afere crne trojke u tužilaštvu je, pišu mediji, Veljović optužio Vasilija Mijovića, bivšeg pripadnika SDB. (vidi box).
Tužilaštvo je i te optužbe ostavilo u domenu nerasvijetljenih sumnji. Ako crne trojke ni napadi nijesu postojali, zašto tužilaštvo nije ispitalo navode Đukanovića i Veljovića? Ili je ovakvo stanje, međusobnih optužbi koje nikada neće biti demantovane na sudu, baš ono što vlast želi.
Za istragu o crnim trojkama bilo je nadležno Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici koju vodi Ljiljana Klikovac. Isto tužilaštvo je prethodno saopštilo da nema osnova za gonjenje Đukanovićevog medijskog specijalca Vladimira Bebe Popovića zbog napada na novinara i fotoreportera Vijesti. Upravo je tada Đukanović saopštio da je afera crne trojke iskonstruisana i zadovoljno najavio da će institucije i taj slučaj ,,riješiti”.
Slučajno, odmah pošto je obustavljena istraga o crnim trojkama mediji su objavili da je sinu bivše vrhovne tužiteljke Ranke Čarapić, Matiji, Ljiljana Klikovac produžila pripravnički staž u podgoričkom tužilaštvu za još godinu dana sa obrazloženjem da se ,,naročito istakao u radu”. Prema tvrdnjama Vijesti, sin bivše državne tužiteljke više mjeseci nije redovno dolazio na posao.
Opet slučajno, Ljiljana Klikovac je na mjesto osnovne državne tužiteljke postavljena na predlog Ranke Čarapić. Slučajnostima nikad kraja. Suprug osnovne državne tužiteljke Milan Klikovac je prema evidenciji Privrednog suda, sekretar u Republičkom zavodu za urbanizam i planiranje koji je u vlasništvu premijerovog brata Aca Đukanovića. Da je tužiteljičin suprug zaposlen i vlasnik akcija u tom preduzeću navodi se i u imovinskom kartonu tužiteljice.
Ljiljana Klikovac pominjana je i u slučaju prijetnji smrću upućenih civilnom aktivisti Aleksandru Saši Zekoviću. U javnosti je tada bio pušten audio snimak prijetnji Zekoviću. Tvrdilo se da je glas muškarca koji mu je prijetio pripadao jednom od specijalaca, bliskom saradniku Veselina Veljovića. Nakon četiri godine tužilaštvo je saopštilo da je taj slučaj zastario.
Zeković je medijima tada kazao da ga je Klikovac pozvala i kazala mu da snimke nijesu ni preslušali jer ,,nijesu znali da postoje” iako su mediji o tome brujali. Klikovac je navodno tada okrivila policiju da im snimak nije dostavila. Zeković je podsjetio na obavezu tužilaštva da prati navode medija. ,,Postojao je očigledni politički pritisak da predmet bude zatvoren na ovaj način kako je učinjeno”, kazao je tada Zeković
Sindikalna organizacija Vojske Crne Gore (SOVCG) svojevremeno je najavila krivičnu prijavu protiv Ljiljane Klikovac zbog, kako su saopštili, zloupotrebe službenog položaja.
Predsjednik SOVCG Nenad Čobeljić je u otvorenom pismu podsjetio da je sindikat koji on vodi bio diskriminisan te da je vojni vrh pokušavao da onemogući njihov sindikalni rad, vršeći između ostalog pritisak na članstvo. O tvrdnjama Čobeljića svjedočili su i medijski izvještaji. Prijave koje je uputio taj sindikat završile su u ladicama tužilaštva Ljiljane Klikovac. ,,Neshvatljivo je, i nedopustivo, da Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici, punih deset mjeseci poslije okončanja istražnih radnji, po podnijetim krivičnim prijavama, odnosno više od dvadeset mjeseci od izvršenja krivičnih djela, nije donijelo nikakvu odluku”, naveo je Čobeljić.
Zamjenik Ljiljane Klikovac Saša Čađenović bio je zadužen za istragu o aferi crne trojke. I Čađenović je u radnu biografiju ubilježio krivičnu prijavu zbog zloupotrebe službenog položaja. Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) podnijela je protiv Čađenovića krivičnu prijavu zbog sumnje da je u slučaju Carine, u kom se za zloupotrebe teške 11 miliona eura teretio gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša, zloupotrijebio službeni položaj i nesavjesno postupao u izvršenju službene radnje.
,,Čađenović se prilikom odbijanja naše prijave protiv Mugoše pozvao na nevažeću odluku”, pojasnili su tada iz MANS-a. Ta NVO je tada podsjetila da je i Vrhovni sud potvrdio da je posao u kom je učestvovao Mugoša bio sporan.
Zbog gradonačelnika Podgorice je i v.d. državnog tužioca Veselin Vučković još 2004. godine uknjižio krivičnu prijavu.
MANS je protiv Mugoše u decembru 2004. podnio krivičnu prijavu zbog sumnje da je sklopio štetne ugovore sa kompanijama koje se bave izdavanjem lokacija za bilborde. Vučković, koji je tada bio osnovni tužilac, odbacio je prijavu, nakon čega je MANS u novembru 2005. podnio prijavu i protiv njega. Tu prijavu, po informacijama MANS-a, tadašnja vrhovna tužiteljka Vesna Medenica odbacila je u roku od 24 sata.
Podsjetimo, Vučković je skupa sa Ljiljanom Klikovac prisustvovao saslušanjima Brajuškovića u tužilaštvu, jer je policijski insajder insistirao na tome da će samo njemu saopštiti imena specijalaca za koje je tvrdio da su učestvovali u napadima.
Vučković je poznat i po tome što je ignorisao tvrdnje Ane Vuković, sutkinje u slučaju S.Č., koja je u vrijeme afere koja se dovodila u vezu sa političkim vrhom tvrdila da je pod pritiskom policije. Vučković je sutkinju Vuković uputio da sama vodi rat sa onima za koje misli da je prate.
Vučković nije procesuirao ni krivičnu prijava zbog zakidanja oko 100.000 penzionera za osam penzija, ili, tvrdilo se, ukupno 130 miliona eura. Đukanovića i nadležne ministre, Vučković nije procesuirao ni nakon što je Komisija sudskih vještaka Osnovnog suda u Podgorici, kako je Monitor već pisao, kasnije utvrdila – a predstavnici državnih organa prihvatili njihov nalaz – da su penzioneri nezakonito bili zakinuti.
U Vučkovićevoj radnoj biografiji je i slučaj istrage protiv direktora Montenegro Airlinesa Zorana Đurišića i njegovog saradnika Vladimira Đelevića koje je tužilaštvo teretilo da su od 2002. do 2006. na više nezakonitih načina oštetili kompaniju u državnom vlasništvu za 44 miliona eura. U Vučkovićevim rukama ta se suma istopila na nevjerovatnih 450.000 dolara, da bi na kraju Tužilaštvo odustalo od gonjenja u nedostatku dokaza.
I tako redom. Sve dok tužilaštvo budu kontrolisali nalogodavci mnogih zločina koje ta institucija treba da rasvijetli.
Ko i šta montira
Veselin Veljović saopštio je ove sedmice da protiv njega rade ,,kriminalne strukture u ANB i policiji”. Veljović, bivši direktor Uprave policije, ustvrdio je to na suđenju njegovom saradniku Milenku Rabrenoviću koji se tereti da je novinarki Oliveri Lakić prijetio telefonom. Lakić je kasnije napadnuta ispred svog stana, za šta je optužen Ivan Bušković.
Veljović je na sudu ustvrdio i da je Ivan Bušković koji je osuđen zbog napada na Oliveru Lakić, nevin, te da su mu dokazi podmetnuti u policiji, i da je on osuđen da bi se njemu načinila šteta.
Olivera Lakić zatražila je od državnog tužilaštva da ispita navode Veljovića. Ona je u pismu v. d. državnom tužiocu Veselinu Vučkoviću kazala da je ,,veoma indikativno da Veljović staje na stranu Buškovića” i saopštila da zbog toga dodatno sumnja da je nalogodavac napada na nju upravo Veljović, ali i organizator lažnih svjedočenja u njenom slučaju.
I Agencija za nacionalnu bezbjednost zatražila je da tužilaštvo i institucije reaguju i ispitaju navode Veljovića, tražeći od bivšeg šefa policije da konkretiizuje i dokazima, u okviru institucija, potkrijepi svoje tvrdnje. Isto je zatražio i ministar policije Raško Konjević.
Mediji su ubrzo potom objavili da je Veljović u tužilaštvu optužio Predraga Šukovića, bivšeg načelnika za organizovani kriminal i Vasilija Mijovića, bivšeg pripadnika ANB, da su montirali slučajeve protiv njega.
Veljović je, kako pišu mediji, u tužilaštvu optužio Šukovića da je fingirao dokaze protiv Buškovića, dok je Vasilija Mijovića optužio za konstruisanje afere crne trojke.
Šuković je demantovao tvrdnje Veljovića. On je saopštio da će tužiti Veljovića.
,,Da Veselin Veljović sve laže ukazuje i to da osnovni tužilac nije našao za shodno da me sasluša ni mjesec dana pošto je Veljović dao tu izjavu tužilaštvu”, kazao je Šuković. On je podsjetio Veljovića da su slučaj napada na Oliveru Lakić po nalogu tužilaštva vodili policajci CB Podgorica, a da je odjeljenje kojim je Šuković rukovodio , u tom slučaju učestvovalo tek 1 posto. ,,Zbog javnosti moram da naglasim da Oliveru Lakić nikada nijesam upoznao tako da ne znam zašto bih ja imao neki motiv više da rješavam taj slučaj”, kazao je Šuković.
Šuković je na mjesto rukovodioca Odjeljenja za organizovani kriminal došao nakon što je Veljović napustio policiju, a na njegovo mjesto došao Božidar Vuksanović. Mediji su tada spekulisali da je Šuković bio u lošim odnosima sa Veljovićem, te da je bio jedan od ,,rijetkih koji se otvoreno suprotstavio takozvanom mojkovačkom klanu u policiji za vrijeme posljednjih godina Veljovićevog mandata”.
Šuković je smijenjen nakon što je na mjesto šefa policije došao Slavko Stojanović za koga se tvrdi da je blizak Veljoviću.
Monitor je pokušao da stupi u kontakt sa Vasilijem Mijovićem, bivšim pripadnikom ANB, kojeg je Veljović optužio da je montirao aferu crne trojke kako bi mu naudio. Mijović nas je uputio na svog advokata Milovana Orovića.
Orović je za naš list kazao da Mijović ne želi ništa da komentariše povodom optužbi Veljovića ali da će sve što bude trebalo saopštiti pred crnogorskim institucijama i na sudu. I Mijović je najavio tužbu protiv Veljovića.
Mijović je javnosti poznat po aferi Mašan. Mijović je bio osuđen zbog tajnog snimanja razgovora aktivista DPS-a o kupovini ličnih karata. U odsustvu, dok je bio u Beogradu nakon što je optužen zbog afere Mašan, su ga teretili zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih naprava, te zbog falsifikovanja diplome. Tužbe protiv njega su popadale sredinom prošle godine jedna za drugom.
Policijski insajder Brajuško Brajušković saopštio je da Mijović ne stoji iza afere crne trojke. On je zbog izjave Veljovića da u policiji ima kriminalaca zatražio da se ponovo ispita bezbjednost njega i njegove porodice.
Tužilaštvo i dalje ćuti.
Milena PEROVIĆ-KORAĆ
Komentari
IZDVOJENO

Postupak koji je pokrenuo ASK protiv Mila Đukanovića potvrda je početka ozdravljenja te institucije. No nije baš za radovanje to što je petu godinu od pada DPS-a, to jedini zvanični postupak koji se bavi pitanjem porijekla novca Đukanovića, odnosno nezakonitim bogaćenjem dijela političke klase koja je u njegovo doba iz džempera ušla u Armani odijela. Zvanično, institucije imaju samo jednu spornu Đukanovićevu VIP karticu od 200 hiljada eura. Možda
Pratite trag novca, kaže staro novinarsko pravilo. U Crnoj Gori nije ga lako primijeniti. Naša mala zemlja nema čak ni sopstvenu listu najbogatijih Crnogoraca. Tragovi novca javnih funkcionera, od kojih su neki tokom protekle decenije na naše oči postali milioneri, vode samo do registara u kojima oni sami ispisuju šta imaju. Institucije se nijesu potrudile da tu imovinu i provjere.
Ponekad saznamo iz regionalnih ili svjetskih medija ko su milioneri među nama.Krajem prošle godine beogradski Nedeljnik objavio je listu 100 najbogatijih u regionu, u koju je uvršteno sedam Crnogoraca. Prema tom listu, u stotinu najbogatijih u regionu su Ivan Ubović, odnosno kompanija Bemaks ( 52. mjesto), Dragan Bokan i kompanija Voli na 63. mjestu, Veselin Pejović, vlasnik Uniproma ( 81. mjesto), Aco Đukanović sa Invest nova i Prvom bankom (84. mjesto), Risto Drekalović i KIPS (91. mjesto), Komnen Laković, odnosno HD Laković ( 98. mjesto), porodica Franca i njihov Mesopromet, na 100. mjestu.
Kako su objasnili iz Nedeljnika na izradi liste radile su dvije konsultanske kompanije, koje su upoređivale zvanične podatke o vrijednosti regionalnih uspješnih firmi. Ne radi se, napomenuli su, o ličnom bogatstvu njihovih vlasnika. Vrijednost Bemaksa je tako procijenjena na 482 miliona eura, Volija na 413 miliona, Uniproma na 296 miliona, Đukanovićeve kompanije na 285 miliona, KIPSa- na 260 miliona, Lakovića 234 miliona i Mesoprometa – 218 miliona.
Tom metologijom su van liste ostali oni poznati Crnogorci čije bogatstvo nije rezultat rasta njihovih kompanija. I o čijem na oko vidnom bogatstvu Crna Gora decenijama nema zvanične podatke. Crna Gora je početkom devedesetih počela da njedri milionere, ili milionerske porodice, ravno iz političke klase, za koje do danas ne znamo, ili makar nemamo institucionalni odgovor, kako su to i postali.
Autori liste najbogatijih u regionu primijetili su da je nejednakost, odnosno jaz između bogatih i siromašnih najveći u Crnoj Gori. Imovina pet najvećih iznosi 1.7 milijardi, što je čak 35.4 odsto bruto društvenog proizvoda.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
FOKUS
VLADINA IGRA SA BUDŽETSKIM SUFICITOM: Ušteda na naš račun

Objavljeno prije
1 sedmicana
7 Marta, 2025
Iz perspektive građana nije nebitno da li su januarska plaćanja iz budžeta ostala neizvršena zato što su u Vladi zaključili da se to može prolongirati pošto korisnicima nije žurba, ili je riječ o planiranim aktivnostima od javnog interesa koja još nijesu realizovana. Čak 95,8 odsto kapitalnog budžeta čije je izvršenje planirano u prvom mjesecu ove godine ostalo je na čekanju
Vlada je u januaru, pohvalili su se u petak iz Ministarstva finansija, ostvarila suficit od dva miliona eura. Za toliko su, saopšteno je u redovnom mjesečnom izvještaju o izvršenju budžeta, prihodi (prilivi od poreza, doprinosa, akciza, carina, taksi…) bili veći od rashoda.
Da istorijski uspjeh bude pristupačniji onima koji ne vole da čitaju dugačke tekstove prepune brojki, saopštenje je i ilustrovano: nacrtana klackalica preteže na stranu prihoda (156,2 miliona) u odnosu na rashode (154,2 miliona). Problem je nastao kada su neki, ipak, pročitali saopštenje.
Na prvo čitanje primijećeno je da su planirani prihodi realizovani (naplaćeni) u procentu od tačno 100 odsto. To je prilično neuobičajen statistički podatak koji, sam po sebi, poziva na oprez. Dodatno, uslijedio je podatak da su planirani rashodi imali neuporedivo niži procenat realizacije: 72,9 odsto. To pokazuje da je iz državne kase u januaru potrošeno/plaćeno 57, 3 miliona eura manje nego što je planirano.
Kako?
Pojedini novinari pokušali su ispratiti trag novca navedene uštede. Pokazalo se da sve ono što je u saopštenju MF podvedeno pod računovodstvene formulacije koje većinu ostavljaju krajnje ravnodušnom (Tekući izdaci budžeta -77,5 odsto plana; Transferi institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru – 19,8 odsto plana; Kapitalni budžet – 4,2 odsto plana) imaju itekako konkretan iskaz u stvarnom životu.
“Vlada je u januaru uštedjela deset miliona eura jer nije platila troškove za ljekove, medicinska sredstva, materijale i medicinsko-tehnička pomagala, na zdravstvenoj zaštiti 3,5 miliona a na redovnim subvencijama za poljoprivredu i ruralni razvoj skoro četiri miliona…”, napisao je kolega Goran Kapor u Vijestima, konstatujući da je sve to precizno navedeno u dokumentu Ostvarenje budžeta za januar po programskoj klasifikaciji Ministarstva finansija.
“Ako ima neko ko je zakinut (nije mu plaćeno) ja ću mu iz svog džepa isplatiti. Fer?”, reagovao je premijer Milojko Spajić, ponavljajući kako ostvareni suficit predstavlja ogroman uspjeh njegove Vlade. “Razlog: ostvarene uštede i veći prihodi”, ponosan je Spajić. Ubijeđen da će velikodušnom ponudom (iz svog džepa) prikriti makar dvije poluistine izrečene u tri rečenice. Prva: budžetski prihodi nijesu veći, nego tačno onoliki koliko je to Vlada isplanirala. U bobu, što bi rekli. Drugo: razlika između planiranih i realizovanih troškova u januaru ne predstavlja uštedu, nego je riječ o odloženom plaćanju rashoda koji će, neminovno, stići na naplatu.
O tome nam, bolje od bilo kakvih analiza ili prognoza, svjedoče prošlogodišnji tokovi realizacije budžeta. I, još tada započeta, igra sa budžetskim suficitom-deficitom. Ti su podaci interesantni jer, dodatno, ukidaju alibi izvršne vlasti po kome je januarska ušteda u državnom trezoru posljedica privremenog finansiranja, izazvanog neusvajanjem budžeta u zakonom propisanom roku.
I prošla, 2024. godina, započela je suficitom.
Ostvareni prihodi u januaru bili su veći za skoro pet miliona (3,2 odsto), a rashodi manji za 47,8 miliona eura (25,8 odsto) u odnosu na plan realizacije budžeta. Vlada je slavila suficit veći od 16 miliona, dok su korisnici transfera institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru mogli samo da žale što im iz državne kase nije proslijeđeno planiranih 12,4 miliona. Veliki novac, a za mnoge od njih i preovlađavajući razlog da odlože planirane aktivnosti, koliko god one bile važne.
Narednog mjeseca, u budžet se slilo 27 miliona više od plana, dok su izdaci, ponovo, bili manji od planiranih. Za 65,2 miliona. Tajnu tih ušteda otkriva podatak da je, recimo, kapitalni budžet, u odnosu na plan, bio realizovan tek nešto više od dvije trećine. Ipak, prema zvaničnim podacima Ministarstva finansija, u prva dva mjeseca 2024. godine ostvaren je budžetski deficit u iznosu od 18,5 miliona. Dok je februarski deficit bio tek nešto manji od 35 miliona. Slična priča će se, vjerovatno, ponoviti i ove godine.
U aprilu državne finansije ponovo prelaze u plus. Budžetski prihodi veći su od rashoda ali se, u kontinuitetu, prikazuje ušteda na strani potrošnje. Iz budžeta se ne isplaćuje sve ono što je istim tim budžetom predviđeno za plaćanje.
Sredinom godine, iz Ministarstva finansija su osjetili potrebu da objasne sve uočljiviju anomaliju: „Niže ostvarenje budžetskih izdataka od plana odraz je prije svega dosadašnje dinamike pristizanja obaveza, kao i aktivnog upravljanja potrošnjom uz napomenu da država sve svoje obaveze redovno i pravovremeno servisira”, navodi se u saopštenju o realizaciji budžeta za period januar-jul, uz opreznu najavu da takvo stanje neće potrajati. “Imajući u vidu trendove potrošnje u prethodnim godinama, očekivano da će potrošnja biti intezivirana u posljednjem kvartalu tekuće godine, s obzirom da glavne kategorije potrošnje rastu usljed usklađivanja (prava iz oblasti socijalne zaštite), izdaci za bruto zarade usljed realizacije kadrovskih planova, izdaci za rashode za materijal i usluge kao i Kapitalni budžet usljed finalizacije tenderskih postupaka, kao i iz drugih objektivnih razloga…”.
Zbirno, rekordan suficit Spajićeva Vlada registruje u avgustu prošle godine. On iznosi 93,7 miliona eura, iako je prema planovima u tom momentu državna kasa trebala biti u deficitu od 138,3 miliona). Problem je što u isto vrijeme bilježimo i rekordan iznos planiranih a neisplaćenih budžetskih davanja. “U odnosu na plan ove godine, izdaci su niži za 152,1 milion eura (8,1odsto planirane potrošnje), i odraz su dinamike pristizanja obaveza u ovom periodu, kao i aktivnog upravljanja potrošnjom”.
Evo šta bi moglo da znači ovo aktivno upravljanje potrošnjom: Transferi institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru manji su od plana za 36,85 miliona (13,1 odsto), “dominantno usljed još uvijek nerealizovanih plaćanja po osnovu realizacije prioritetnih programa u saradnji sa NVO sektorom, kao i nižem ostvarenju budžetske pozicije transfera za jednokratne socijalne pomoći kod Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje”.
Još su veće uštede na kapitalnom budžetu. On je, za osam mjeseci prošle godine, bio realizovan u iznosu od 78,2 odsto onoga što je, prema planu, do tada trebalo uraditi.
Od septembra kreće povratak u realnost. I dovođenje državne kase u stvarno stanje. Mjesečni izvještaj Ministarstva finasija pokazuju da su prihodi postali manji od rashoda, a budžet, zvanično, u deficit ulazi u novembru. Da bi decembar donio kulminaciju.
Decembarski izdaci iz državne kase iznose 488,6 milona eura i veći su za 179,1 miliona ili 57,9% od plana, navedeno je u Izvještaju resornog Ministarstva, uz objašnjenje da su odstupanja (plaćanja veća od planiranih) zabilježena “na skoro svim pozicijama”… Tekući izdaci su ostvareni u iznosu od 158,02 miliona ili 133,8% plana. Transferi institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru bili su za 48,54 miliona veći od planiranog. Rashodi za usluge odnijeli su 204, 3 odsto planiranog, naknade za rentu (dominantno zakup objekata za potrebe Ministarstva vanjskih poslova) bile su 212,9 odsto veće od plana.
Ipak, prema predočenim podacima rekordno odstupanje zabilježeno je u kapitalnom budžetu. On je, u decembru prošle godine, imao realizaciju od 225,9 odsto plana. U poslednjem mjesecu prošle godine za potrebe realizacije kapitalnog budžeta isplaćeno je 93,91 milion. To je preko osam miliona više nego što je, po istom osnovu, država potrošila od januara do kraja avgusta. Pa neka neko kaže da se kapitalne investicije ne mogu realizovati po kiši, snijegu i temperaturama koje su u debelom minusu. Ili je nešto i do knjigovodstva i Vladinog običaja da račune plaća u zadnji čas.
Konačno, iako su nas skoro cijele 2024. godine uvjeravali u suprotno, ostvareni budžetski prihodi bili su za 17,6 miliona eura manji od planiranih. Kako su taj manjak donijeli novembar i decembar, a ovogodišnji januar nije preokrenuo negativan trend (ostvareno tačno onoliko koliko je prihodovano) razloga za brigu -ima.
To, opet, nije zasmetalo Branku Krvavcu i njegovim saradnicima iz Ministarstva finansija da na izrečene primjedbe po pitanju prikazanog januarskog suficita ustvrde kako “ostvareni suficit nije posljedica neplaćanje obaveza jer se sve obaveze izvršavaju blagovremeno, odnosno u roku u kojem dospijevaju”. A onda i poduče novinare i analitičare: “Dokumente je potrebno čitati i interpretirati objektivno, a kreativna tumačenja i zaključci bez osnova ne doprinose profesionalnom i objektivnom izvještavanju”.
Iako u tekstualnoj interpretaciji budžetske potrošnje u januaru ove godine Ministarstvo finansija tvrdi da je ostvarena potrošnja od 154,2 miliona, u svim tabelama koje prate to saopštenje stoji drugačiji podatak. Prema njemu, iz državne kase je tokom januara isplaćeno 188,8 miliona eura.
Čemu sve ovo? Izuzev potrebe da pokažu svoje političko i ekonomsko umijeće, Vladine igre sa sufictiom/deficitom imaju konkretnije motive. Narednih dana Vlada izlazi na tržište kapitala gdje će ministar Novica Vuković i njegova ekipa pokušati da emituju državne obveznice u iznosu od makar 500 miliona eura (dozvoljeno ovogodišnje zaduženje iznosi 900 miliona). Prikazani suficit, vjeruju, mogao bi uticati na nešto nižu kamatu. U Podgorici se očekuje delegacija MMF-a. Njih će takođe interesovati Vladina sposobnost da ne potroši više od onoga što država može prihodovati. Samo što pri susretu sa njima nacrtana klackalica na kojoj prihodi pretežu rashode neće mnogo pomoći. Oni znaju da računaju. A nama će ceh stići, najkasnije, u decembru.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
FOKUS
PRAVOSUĐE U BORBI PROTIV VISOKE KORUPCIJE: Učinak – jedan nevini

Objavljeno prije
2 sedmicena
28 Februara, 2025
Suđenje Vesni Medenici i Veselinu Veljoviću kreće ispočetka. Saši Čađenoviću nije ni počelo. Blažu Jovaniću sudi se još malo pa dvije godine. Kao i mnogim drugim visokim funkcionerima. Miomir Mugoša je ove sedmice pravosnažno oslobođen optužbe
Zemlja sa zavidnim brojem javnih funkcionera koji se sumnjiče za korupciju i kriminal, dobila je ove sedmice prvu pravosnažnu presudu koja se odnosi na visoku korupciju. Bivši gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša pravosnažno je, nakon skoro deceniju – oslobođen. Vijest, što je možda još zanimljivije, proizvela je tišinu.
Kada je Viši sud u Podgorici prije dvije godine donio oslobađajuću presudu za Mugošu, koju je ove sedmice potvrdio Apelacioni sud, to je izazvalo oštre reakcije. Tadašnji premijer Dritan Abazović kazao je da nas to neće odvesti nigdje, pa ni u Brisel, dok je poslanik Demokrata, danas potpredsjednik Vlade Momo Koprivica presudu nazvao skandaloznom. Ove sedmice – niko ništa. Kao da se odustalo od toga da stignemo negdje. I u Brisel.
Sve u svemu, trenutni skor Crne Gore u borbi protiv visoke korupcije je – jedan nevini. Ne računajući, doduše, Svetozara Marovića, odavno nedostupnog ovdašnjim organima. Kada je prije skoro deceniju osumnjičen za ono za šta je danas oslobođen, Mugoša je kazao: „Nisam vam ja Svetozar Marović“. Ispalo je stvarno da nije.
Bivšeg gradonačelnika je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) teretilo da je u slučaju prodaje gradskog zemljišta građevinskoj kompaniji DOO Carine oštetio budžet Glavnog grada za 6,7 miliona eura. Optužnica je podignuta dok je Specijalnim tužilaštvom rukovodio bivši specijalni tužilac, Milivoje Katnić, danas iza rešetaka. Slučaj Carine prethodno je decenijama bio predmet medijskih priča, krivičnih prijava civilnog sektora (MANS), skupštinskih replika. Bila je to, pritom, tek jedna od brojnih afera u čijem je centru bio bivši gradonačelnik Podgorice.
Iz Apelacionog suda su ove sedmice saopštili da je SDT kojim rukovodi Vladimir Novović izjavilo žalbu protiv oslobađajuće presude i predložilo da taj sud ukine prvostepenu presudu i predmet vrati na ponovni postupak. Žalba nije usvojena.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net
Komentari
Kolumne
-
DANAS, SJUTRA / prije 1 sedmica
Privatno i javno
Milena Perović
-
ALTERVIZIJA / prije 1 sedmica
Deportacije
Milan Popović
-
DUHANKESA / prije 1 sedmica
Mevlan – o snazi dobrote
Ferid Muhić
-
Izdvojeno / prije 2 sedmice
EVROPA ULAZI U NOVU OPASNU ERU: Na vjetrometini
Kenet Morison
-
DANAS, SJUTRA / prije 2 sedmice
Vatre
Zoran Radulović

Novi broj


SKRIVENI TRAGOVI NOVCA: Ko su crnogorski milioneri

VUČIĆEV REŽIM PRIJETI NASILJEM U SRBIJI I BOSNI: Ima li Crna Gora odgovor na Srpski (krimo)svet

VLADA NE POŠTUJE ROKOVE VLASTITIH OBEĆANJA: Ludom radovanje
Izdvajamo
-
Izdvojeno3 sedmice
SLUČAJ SILOVANJA MALOLJETNICE U BIJELOM POLJU: Policija prećutala da se radi o povratniku
-
SVIJET3 sedmice
ODJECI SASTANKA TRAMPOVIH I PUTNOVIH TIMOVA O UKRAJINI: O diktatorima i ljudima
-
DRUŠTVO3 sedmice
BURA OKO ZAKUPA CRNOGORSKIH PLAŽA: Novi tender, novi uslovi
-
DRUŠTVO3 sedmice
JAVNO ZDRAVSTVO I PRIVATNI INTERESI: Novca ima, magnetnih nema
-
Izdvojeno3 sedmice
ŠTA UTIČE NA VISOKE CIJENE U NAŠIM TRGOVINAMA: Između njive i trpeze – država kupi kajmak
-
Izdvojeno1 sedmica
VLADIKE I SRPSKI POLITIČARI U CRNOJ GORI: Srpski svet, Kremlj i Vučićeva drama
-
DRUŠTVO2 sedmice
NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila
-
INTERVJU2 sedmice
RADE BOJOVIĆ, IZVRŠNI KOORDINATOR GI „21.MAJ“: Cirkus ide dalje