Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ruka spasa za Restisa

Objavljeno prije

na

Uoči šeste godišnjice zakupa elitnog ljetovališta Sveti Stefan-Miločer vlasnici i zakupci nekada prestižnih hotela Crnogorskog primorja odgovornost za neuspjeh prebacuju jedni na druge.

Biser turističke ponude Crne Gore, grad-hotel Sveti Stefan izbrisan je u međuvremenu sa svjetskog turističkog tržišta i iz kataloga vodećih turističkih agencija.

Najavljena brza obnova i rekonstrukcija poznatog hotela još nije završena iako je protekle sezone primio prve posjetioce.

Obnovljen je samo mali hotel Miločer, nekadašnji ljetnjikovac dinastije Karađorđević, dok hotel Kraljičina plaža, smješten u bujnom zelenilu miločerskog parka, zatvoren i oronuo, nijemo svjedoči o krahu vladinog projekta stoljeća.

Gotovo nijednu obavezu iz ugovora o dugoročnom zakupu atraktivnog hotelskog kompleksa koji je potpisan u januaru 2007. godine, vladini partneri, najprije singapurski Aman Resorts a kasnije grčka grupa Restis, nisu ispunili.

Neće ni uskoro ako se ne ispune novi uslovi koje je grčka kompanija Adriatik properties Doo. postavila pred formalne vlasnike hotela i Vladu Crne Gore.

Grci traže povlastice i značajne ustupke u pogledu smanjenja cijene zakupa i produženja roka njegovog trajanja koji je ugovorom utvrđen na 30 godina.

Ili povoljniji uslovi zakupa ili ništa od daljeg posla, najnovija je ucjena koja stiže sa Svetog Stefana. Situacija je krajnje ozbiljna i prijeti da dovede do sloma jednog od najvažnijih vladinih projekata privatizacije u turističkoj privredi države.

Zakupac, kojeg na Svetom Stefanu predstavlja poznati grčki biznismen Petros Statis, obustavio je plaćanje dogovorene nadoknade za korišćenje turističkog kompleksa, koji pored tri hotela, tri restorana i više pratećih sadržaja i objekata, obuhvata i tri najatraktivnije crnogorske plaže.Grci su nedavno uložili zahtjev za oprost nagomilanih dugovanja HG Budvanska rivijera, u iznosu od 980.000 eura i smanjenje zakupnine za sljedeću godinu za 30 odsto uz čitav niz prigovora.

Uprava Budvanske rivijere proslijedila je zahtjev Ministarstvu održivog razvoja i turizma, ali je ministar Predrag Sekulić izbjegao da „presječe” pa je lopticu prebacio Vladi, odnosno Savjetu za privatizaciju. Sekulić je iskazao razumijevanje za probleme zakupca i ostavio prostora da Vlada uvaži zahtjeve Petrosa Statisa. Ali će to učiniti zaobilazno, preko radne grupe ili komisije koju će formirati predstavnici Budvanske rivijere i Ministarstva turizma, čiji je zadatak da procijeni situaciju na terenu i utvrdi da li ima osnova da se Grcima izađe u susret.

Komisija treba da utvrdi da li su investicije u obnovu Sveca, hotela Miločer i drugih pratećih objekata i infrastrukture bile u obimu koje prikazuje zakupac. Inače u svakom obraćanju Grci povećavaju sumu uloženih sredstava za koji milion.

Glavni dio hotela Sveti Stefan, blok 25 nije renoviran, pa komisija treba da utvrdi da li su posao omeli burni događaji oko načina prezentacije ostataka crkve Sv. Aleksandra Nevskog.

Vlasnicima hotela se prigovara i kašnjenje donošenja urbanističkog plana za Miločer koji treba da omogući izgradnju novog hotela Kraljičina plaža i novih sadržaja, vila i apartmana u stoljetnom parku. Komisija će dobiti rok od 45 dana da obavi posao kada će se znati dalja sudbina Sveca.

Nema sumnje da će se utvrditi objektivna odgovornost Vlade, Opštine Budva, HG Budvanska rivijera i svjetske ekonomske krize kako bi Petros Statis sa ortacima dobio vrijedne hotele budzašto i na mnogo duži rok.

Problem bi se mogao izbalansirati tako da Budvanska rivijera doplati Grcima, samo da ovi ne spakuju kofere i odu, kako od prvog dana ucjenjuju i prijete.

Blagonaklon stav Vlade biće u skladu sa novom politikom DPS-a promovisanom nedavno na Cetinju, usmjerenom ka spašavanju investitora u Crnoj Gori koji zbog ekonomske krize mogu, ne dao Bog, otići. Zato su se ministri rastrčali po Budvi i daju uputstva za postupanje sa njima.

Investitori su postali zaštićena bića gotovo kao bijeli medvjedi, za koje se kroje posebni propisi i zakoni. Oni nelegalno grade, uzurpiraju obalu i zaštićene prostore, naručuju urbanističke planove, ne plaćaju komunalne takse, zadužuju se na račun grada ili države.

To pokazuje skandalozan slučaj hotela Splendid, čiji se vlasnik od dužnika prema Opštini Budva, političkim špekulacijama vladajuće koalicije DPSDP preko noći pretvorio u povjerioca i doborčinitelja.

Najveći hotel na Crnogorskom primorju do juče je dugovao opštini Budva milione eura na ime neplaćenih komunalija. Milionski dug je mađioničarskim trikom dužnik pretvorio u dobit.

Odbornici partija na vlasti u SO Budva usvojili su odluku o prihvatanju sudskog poravnanja između hotela Splendid i Opštine kojim je utvrđeno kako zapravo Opština duguje hotelu iznos od 1,8 miliona eura! I to nakon trampe u kojoj je Opštini umjesto gotovog novca ustupljena trafostanica koju su investitori Splendida sagradili za svoje potrebe. Vrhunac ovog ogoljenog čerupanja Budve bilo je milosrđe dužnika, direktora hotela Splendid, Žarka Radulovića, koji je Opštini oprostio 800.000 eura iskonstruisanog duga.

Hotel Splendid je sagrađen bez građevinske dozvole, započet na osnovu preliminarnih urbanističkih uslova na oko 15-16.000 kvadrata da bi tokom gradnje, koju nadležne službe nisu smjele kontrolisati narastao do blizu 50.000 m2. Investitor je sam određivao gabarite objekta tokom gradnje, ugrozio saobraćaj u naselju, glavni vodovod i instalacije. Trafostanicu je gradio na opštinskoj zemlji u Bečićima, bez zahtjeva Opštine i bez nadoknade, da bi je kasnije trampio za komunalije. Hotel Splendid je primjer bespravne gradnje u kojoj je investitor isposlovao da mu Opština duguje milion eura za nelegalnu investiciju u srcu Bečića. Ovu finansijsku ujdurmu odbornici opozicije protumačili su kao namirivanje dugova između koalicionih partnera u lokalnoj upravi, jer je direktor Radulović istaknuti socijaldemokrata. Kad državu zakidaju i varaju tajkuni DPS što ne bi i oni iz redova SDP.

Budva je postala poligon za pravljenje para nazovi investitora pod pokroviteljstvom vlasti sa državnog i opštinskog nivoa. Nema značajnije investicije na teritoriji poznate turističke opštine kojom ona nije oštećena.

Atraktivni resursi Budve zloupotrebljavaju se na razne načine. Za podizanje kredita na ime „strateških” projekata koji po pravilu propadnu a Opština zajmove vraća ili za nelegalnu gradnju betonskih grdosija u vidu apartmanskih kompleksa, trgovačkih centara ili hotela od kojih na ime komunalnih taksi ni centa ne ulazi u gradsku kasu.

Zabetonirana Budva posrće pred zdanjima Zavala, TQ Plaza, Akvapark, Rusko selo, Fab Live, hotelima Avala, Astorija, Splendid…, čiji su vlasnici oskrnavili ljepotu drevnog grada, uzeli sve što su mogli i za sobom ostavili promaju u praznoj kasi grada.

Ovom neslavnom spisku, sve su prilike, pridružiće se uskoro Sveti Stefan i Miločer.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo