Za početak oktobra najavljeno je rušenje zgrade Zeta filma, simbola nekadašnjeg kulturnog i društvenog života Budve. Dvospratna poslovna zgrada, smještena u centru grada, nadomak Starog grada, sagrađena je daleke 1965. godine po projektu Milana Popovića, crnogorskog arhitekte sa najvećom zbirkom stručnih nagrada za svoja autorska djela.
Nakon 53 godine ovo zdanje crvene fasade i bogatih sadržaja koji su se smjenjivali u zavisnosti od izbora vlasnika prostora, biće sravnjeno sa zemljom da bi na isto mjesto bila podignuta gabaritna komercijalna građevina sa 12 spratova.
Zgrada Zeta filma bila je sjedište kulturnih institucija Budve. U njoj je sedamdestih godina smještena prva i jedina crnogorska filmska i distributerska kuća, prva velika bioskopska i pozorišna sala, kasnije i gradska biblioteka, uprava festivala Grad teatar, Radio Budva i mnoge druge društveno-političke organizacije. Nosila je i naziv Dom kulture – Gojko Krapović, po nekadašnjem predsjedniku Opštine.
Zeta film je formiran kao jedino preduzeće za proizvodnju i promet filmskih ostvarenja u Crnoj Gori. Za Zeta film se vezuju počeci crnogrske kinematografije i distribucije filmova. Sjedište u Budvi sagrađeno za te potrebe posjedovalo je vrhunsku opremu, depoe za čuvanje filmske trake, montažne sobe, media room, male i velike sale za projekciju, brojne kancelarije i pomoćne prostorije.
U vrijeme kada se očekivalo da Zeta film postane i prva crnogorska kinoteka, banula je privatizacija, koja nije zaobišla ovu instituciju od opšteg, lokalnog i državnog značaja.
Među nekoliko zainteresovanih filmskih kuća iz regiona, stigla je i ponuda iz Italije. Međutim, budući vlasnik Zeta filma unaprijed se znao. Bio je to poznati Branislav Brano Mićunović, koji je sa svojim rođakom, Predragom Mićunovićem, 2004. godine u procesu vaučerske privatizacije postao većinski vlasnik Zeta filma.
U svom novostečenom objektu Mićunović je ubrzo ugasio sve kulturne institucije. Pozorišnu i bioskopsku salu u koje su generacije Budvana odlazile, pretvorio je u nadaleko poznatu, blještavu diskoteku Trocadero. Otvorio je kockarnicu i iselio gradsku biblioteku koja se odjednom, nakon više od vijeka svog postojanja, sa sve bogatim knjižnim fondom, našla na ulici.
Očekivano rušenje zgrade Zeta filma, nakon 14 godina Mićunovićevog gazdovanja logičan je slijed razmišljanja da jednom gradu ne treba nikakva kultura, da stara vrijedna djela arhitekture treba jednostavno minirati i na tom mjestu graditi stanove, kockarnice, apartmane…
Zeta film je kuluturna memorija grada, ističu Budvani, primjer moderne, na liniji svih arhitektonskih rješenja tog vremena u crnogorskom graditeljstvu.
Nevjerovatno ludilo rušenja starih objekata koji predstavljaju najbolje primjere crnogorske arhitekture jednog perioda, da bi se gradili ,,novi i ljepši” zadesilo je i Budvu. Počev od rušenja hotela, starih primorskih kamenih kuća sa vrtovima i tropskim baštama, parkova…čime se u potpunosti zatire duh ovoga primorskog grada.
Rušenje Zeta filma jedan je od težih udaraca u tom smislu, iako duže od decenije ova zgrada ne služi svojoj nekadašnoj svrsi, nego najnižim vidovima jeftine zabave i problematičnog poslovanja.
Ne pamti se da su iz Ministarstva kulture u protekloj deceniji pokušali da spriječe prenamjenu djelatnosti Zeta filma, koji je dio istorije crnogorskog i jugoslovenskog filma. Ko je odgovoran što je oko 20.000 stanovnika Budve, prosječno najbogatijih građana Crne Gore, pogrešnom privatizacijom ostalo bez pozorišta, bioskopa, biblioteke. Što je uništen ogroman fond filmova Zeta filma. Prema svjedočenju zaposlenih, odmah nakon promjene vlasništva, kamioni sa vrijednim materijalom i tehničkom opremom iz Budve odlazili su za Podgoricu…
Na lokaciji Zeta filma gradiće se Hotel Casino. Filmsku djelatnost, pozorište, bioskop, knjige, zamijeniće apartmani i kockarnice u centru turističke metropole. To je vrhunska simbolika kulturnog, urbanističkog i moralnog sunovrata koji je zadesio Budvu.
Mićunović gradi soliter sa 12 spratova ukupne bruto površine 15.123 kvadrata, po projektu arhitekte Đorđa Gregovića iz Petrovca.
Građevinsku dozvolu investitoru, Zeta film Budva, za gradnju kondo hotela izdao je Pavle Radulović, samo mjesec dana nakon stupanja na funkciju ministra održivog razvoja i turizma. Požurilo se kako bi se preduprijedile posledice uvođenja moratorijuma na gradnju stanova u užoj zoni Budve, koji je pripremala nova lokalna uprava u ovom turističkom gradu. Kondo hotel je zapravo mimikrija za apartmane namijenjene prodaji i dobar izgovor za korišćenje privilegija koje za izgradnju hotela visoke kategorije obezbjeđuje država.
Time je ministar Radulović stavio potpis na dokument kojim se jedan od rijetkih preostalih simbola budvanskog gradskog života, kuća namijenjena filmu ruši da bi se gradili stanovi i kockarnice.
Mnogi Budvani ne kriju razočarenje zbog rušenja Zeta filma.
Profesorica Božena Jelušić, potpredsjednica URA za Monitor iznosi svoje impresije: ,,Sudbina Zeta filma je očigledan pokazatelj kakav odnos imaju tranzicioni dobitnici ikakav je njihov sistem vrijednosti pogotovo kada je u pitanju kultura i humanističke vrijednosti na kojima jedno društvo počiva…. Zeta film je kutija uspomena, trenutak uzleta crtanog filma (prvog crtanog filma), crnogorske škole dokumentarnog filma, Živkovih filmova.. Zeta film je bila najbolji distributer i jugoslovenskih filmova, poput Amadeusa, Dr. Živaga i mnogih drugih i tom svojom djelatniošću spajao je istok i zapad, sjever i jug na svjetskoj sceni”.
Ona podsjeća kako je Zeta film bio Dom kulture u kojem su mladi i svi stvaraoci mogli da žive i da se razvijaju, dok je bioskop bio natalitetski impuls Budve, u njegovoj prostranoj i udobnoj sali sticala su se mnoga poznanstva i sklopili mnogi brakovi.
,,Nadala sam se da će novi vlasnik umjeti da prepozna kulturološki potencijal i te zgrade i te velike priče, da će privatni investitor, ako već neće društvo, umjeti to da nastavi. Da je više sreće Crna Gora bi barem dobila mecene. Vlasnik koji ima dovoljno svega, mogao je da napravi iskorak u tom smislu, morao je biti svjestan vrijednosti Zeta filma kao nematerijalne baštine. Nažalost nije”, kaže Jelušićeva.
Mićunovićeve građevinske ambicije ovdje se ne završavaju. Prije godinu dana kupio je od kompanije Atlas invest, Duška Kneževića, atraktivnu zgradu stare Pošte, koja se nalazi neposredno pored Zeta filma. Nova nekretnina kojom je zaokružio svoje carstvo u strogom centru Budve, pored gradske luke, ima 288 kvadrata i dvorište od 172 m2.
Kontroverznim planom DUP-a Budva-centar na toj lokaciji predviđena je zgrada sa 8 etaža, pa se očekuje rušenje ove lijepe male kuće pored Starog grada.
Centar Budve dobija neko novo obličje. Njen dugo čuvani mediteranski duh nestaje u nezadrživom naletu sumnjivog kapitala, pohlepe, malograđanštine i neznanja.
Branka PLAMENAC
DANAS, SJUTRA3 sedmice
INTERVJU4 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno1 sedmica
INTERVJU3 sedmice
OKO NAS3 sedmice