Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ruger, bereta i magnum

Objavljeno prije

na

Poznati crnogorski kriminalci vole da se „okite” dobrim levorom, pa ne iznenađuje podatak da je pištolj vrlo zastupljen u prekograničnom švercu. Prema zvaničnim podacima iz Uprave carina, koji su nedavno objavljeni u Vijestima, iz Crne Gore se najviše „izvozi” droga, a najviše „uvoze” upravo pištolji.

Monitorov izvor iz crnogorske policije otkriva da je odbjegli narko bos Safet Kalić u Crnoj Gori posjedovao četiri skupocjena pištolja. ,,Njegov omiljeni pištolj je bio ,,jeriho”, devet milimetara, izraelske proizvodnje. Pored ovog, Kalić je bio u posjedu kolta ,,smit venson”, zatim pištolja ,,bereta” 9 mm, kao i ,,rugera 357 – magnum”. On je imao i lovački karabin ,,Crvena zastava”, tipa vinčester” – tvrdi naš izvor, navodeći precizne serijske brojeve svih pištolja i karabina.

Osim za kolt, Safet Kalić je imao dozvolu od crnogorske policije za svo drugo pomenuto oružje. ,,On to oružje nije nosio sa sobom, ali je, u tradiciji poznatih kriminalaca, volio da tako skupocjene pištolje ima u posjedu. Neke je kupio, neke dobio na poklon”- kaže ovaj policijski izvor.

Prema njegovim riječima omiljeni pištolji drugog odbjeglog narko bosa Nasera Keljmendija, bili su italijanska ,,bereta 92″ i ,,astra”, hrvatske proizvodnje.,,Keljmendi je imao još nekoliko pištolja za koje je utvrđeno da je dobio dozvolu od kantonalnog MUP-a u Sarajevu, dok su njegovi sinovi Liridon i Elvis dozvole za pištolje dobili od MUP-a kantona Zenica” – kaže Monitorov izvor.

On napominje da ništa od naoružanja nije pronađeno prilikom pretresa stanova i prostorija u kojima je boravio narko bos Darko Šarić u Pljevljima i Beogradu.,,Šarić je imao obezbjeđenje naoružano do zuba” – kaže naš izvor.

Ovaj policijski izvor objašnjava da je za druge crnogorske kriminalce, koji su u posjedu ilegalnog naoružanja, teško znati šta sve od pištolja posjeduju, dok se ne desi neki obračun, odnosno dok se naoružanje ne zaplijeni. Pa ipak bi se sa dosta pouzdanosti moglo tvrditi da je veom čest pištolj među kriminalcima u Crnoj Gori ,,CZ 99″, lako ga je nabaviti i nije previše skup.

,,Crnogorski kriminalci dosta koriste i male pištolje, kalibara 6,35 milimetara i 7,65 mm. To su pištolji takvih dimenzija da mogu lako da se nose i sakriju u garderobi. Najčešće se radi o kragujevačkom ,,CZ 7,65″, kao i ,,zbrojevki 7,65″, češke proizvodnje” – otkriva Monitorov policijski izvor.

U crnogorskom podzemlju dosta je pristuan i pištolj američke proizvodnje ,,38 specijal – smit venson”.

,,Ovaj pištolj takođe ima prednost jer je lak za nošenje. Ima kratku cijev i takozvano burence. Nije ga teško sakriti, a vrlo je ‘moćan'” – objašnjava naš izvor.

Prema njegovim riječima u slučaju likvidacija najčešće se koriste automatski pištolji, kojih ima više vrsta, odnosno marki proizvodnje. Među njima je najzastupljeniji srbijanski ,,škorpion”, koji je izrađen po modelu iz Izraela. Često upotrebljavan u naručenim ubistvima je hekler ,,koh – petica” njemačke proizvodnje. Izraleske prozivodnje je i automatski pištolj ,,ingram”, koji ima najveću brzinu ispaljivanja metaka i koristi municiju takozvanu kratku devetku.

Vrlo rijedak, jer je skup ali i zna da ,,zešteka”, ali ipak prisutan u crnogorskom podzemlju je i automatski pištolj marke ,,uzi”, takođe izraleski.

,,Rjeđe se u obračunami koriste i savremeniji pištolji ,,broving” 9 mm, ,,siks sauer”, ,,beretka 92″ i dvije češke ,,zbrojevke” koje koriste kalibar devet milimetara” – priča naš izvor iz crnogorske policije.

Daleko najzastupljeniji pištolj u Crnoj Gori i istovremeno najpoznatije oružje je ruski ,,tokarev” 7,62 milimetra, koji je dobio ime po svom konstruktoru, Rusu Tokarevu. ,,To je isto što i ,,tetejac”. ,,Tetejac M 57 – 7,62 mm” je napravljen u Kragujevcu prema modelu ,,tokarev””- objašnjava naš izvor.

Ovaj upućeni izvor ranije je za Monitor pričao o organizovanim pljačkama oružja iz krugova kasarni bivše vojske Jugoslavije, ili Srbije i Crne Gore, krajem devedestih godina, kada je samo iz kasarne u Kumboru u jednoj akciji nestalo čak četrdeset pištolja „CZ 99″, u to vrijeme najnovijih na tržištu. „Vrijednost ovih pištolja tada je bila oko hiljadu i po do dvije hiljade eura po komadu”.

Ova pljačka je, tvrdi naš izvor, obavljena vrlo organizovano, u sprezi kriminalaca, pripadnika vojske i jednog pripadnika hercegnovske policije.

„Skladište je obijeno rezačem za metal, i zatim preko ograde kasarne, prema Kumboru i Đenovićima, prebačeno vani, gdje je čekalo auto” – priča naš izvor.

Monitorov izvor iz crnogorske policije otkriva kako je kasnijom operativnom obradom jedan od pištolja ukradenih u Kumboru – pronađen u Novom Sadu.

„Svi pištolji su završili u kriminalnom miljeu u Beogradu i Novom Sadu. Samo je ovaj slučajno pronađen prilikom privođenja jednog kriminalca. Sa pištolja su bili izbrisani brojevi, ali je vještačenjem utvrđeno da je to jedan od ukradenih iz kasarne u Kumboru. Tadašnja vojna bezbjednost je sve dokazala, ko je učestvovao iz kasarne, koja kriminalna grupa je bila uključena u pljačku, ko je bio sa njima u sprezi iz hercegnovske policije. Pitanje je samo zašto to nikada nije procesuirano” – kaže naš izvor.

On podsjeća i na veliki krađu „škorpiona”, automatskih pištolja iz kasarne u Nikšiću, koji su završili kod kriminalaca unutar Crne Gore i u beogradskom podzemlju. Vrijednost tih pištolja u tom trenutku je po komadu bila dvije i po do tri hiljade eura.

Naš izvor priča da šverc oružja ne prestaje, jer je to vrlo unosan biznis. Ipak, Crna Gora je, prema njegovim riječima, uglavnom tranzitno područje, odnosno raskrsnica za šverc naoružanja svih vrsta koje iz Bosne i Hercegovine, Kosova i Albanije putuje dalje prema zapadnoj Evropi.

„Crna Gora je malo tržište i za pištolje, a istovremeno cijena pištolja i drugog oružja u zapadnoj Evropi je veća, čak tri ili četiri puta nego kod nas” – kaže Monitorov izvor iz crnogorske policije.

Da su pištolji tražena roba na crnom tržištu govori i slučaj s početka ljeta, kada je albanska policija zaplijenila na sjeveru Albanije, na graničnom prelazu kod Kukeša, 100 komada pištolja skrivenih u jednom kamionu, i uhapsila četvoricu albanskih državljana koji su pokušali da oružje prošvercuju sa Kosova u Tiranu. Švercovani pištolji bili su bili marke ,,mini blov”. Albanski mediji navode da u Albaniji već duže cvjeta šverc pištolja i da se najčešće švercuju i pištolji ,,bereta” i ,,zastava”.

Krajem proteklog ljeta crnogorska policija uhapsila je na tivatskom aerodromu rusku državljanku Lj.Z. (63) iz Sankt Petersburga, koja je pokušala da iz Crne Gore iznese 11 komada pištolja – ali mahom trofejnog. Među trofejnim pištoljima bio je samo jedan moderniji. Naš izvor iz policije objašnjava da se u ovom slučaju vjerovatno radilo o švercu pištolja za sopstvenu kolekciju ili za preprodaju drugim kolekcionarima.

Kolekcionarima pištolja bi se mogli smatrati i Safet Kalić i Naser Keljmendi, s obzirom na broj registrovanih revolvera koje su posjedovali, kada se ne bi radilo o najmodernijim i najubojitijim ,,igračkama”.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo