Nova vlast u Mojkovcu aktuelizovala je opet pitanje otvaranja Rudnika Brskovo. Na ranije najave o otvaranju rudnika, lokalni ekolozi su imali jak otpor toj ideji, pa su lani organizovali više protesta
Ponovno otvaranje rudnika olova i cinka u Mojkovcu, daće novi život tom gradu – to je, deset dana od kako je postao predsjednik Opštine, izjavio Vesko Delić. Uspio je, tokom prvih dana na toj funkciji da obavi razgovor sa jednim od vlasnika kompanije Tara Resources koja namjerava da pokrene novi rudnik u Mojkovcu. Novi mojkovački predsjednik Opštine nada se da će ,,za godinu i po do dvije, ponovo otvoriti rudnik”. Objašnjava da se čekaju prostorni planovi Vlade, ,,pa je sada teret na izvršnoj vlasti, a ne na kompaniji”. On smatra da ,,nije tačno da je otvaranje rudnika u suprotnosti sa razvojem turizma i izgradnjom skijališta Žarski”. Potkrepljuje to tvrdnjom da se ,,sa budućeg skijališta ne može vidjeti površinski kop rudnika”.
,,Količina novca od rudnika koji će se uliti u Mojkovac je višestruko značajnija, nego samo skijalište, ali jedno bez drugoga ne bi valjalo da ide. Volio bih da nađemo neki balans”, rekao je Delić nedavno RTCG-u.
Partner Delićevoj kolaiciji Za budućnost Mojkovca u vođenju tog grada, naredne četiri godine biće GP URA, a lokalni lider te stranke Ivan Ašanin kaže da su i oni za rudnik. Međutim, kako je rekao Monitoru ,,ukoliko se budu poštovali najstroži ekološki propisi Evropske unije u toj oblasti”.
,,Može li se, otvaranjem rudnika, zaštititi životna sredina u odgovarajućoj mjeri, reći će struka. Čekamo da dobijemo revidirane tehno-ekonomske i ekološke elaborate od najrenomiranijih firmi specijalizovanih za slične projekte. Tada će ih, pored procjene naših stručnjaka, čekati i procjene stručnjaka Zelenih Evrope. To će za nas u GP URA, kao članica te organizacije, biti presudno. Neće se raditi novo jalovište na način na koji je bilo – u centru grada. To je valjda svakome jasno. Da zaključimo, GP URA je uvijek „za“, ali za pozitivno „za“, za primjenu zakona jednako za sve, za transparentnost, za poštovanje ekoloških standarda …”, kazao je Ašanin Monitoru.
On smatra da je projekat novog rudnika uz sve ove precizno određene mjere i uz mišljenje stručnjaka, jedan od projekata koji će odrediti da li će novog iseljavanja iz Mojkovca biti. Lokalna uprava, tvrdi, biće na usluzi svim invenstitorima, koji donose ideje o razvojnim projektima. Smatra da Mojkovac u narednom periodu ima svoju budućnost i kroz relizaciju još nekoliko projekata, koji se odnose na seoski turizma.
,,Mnogi neće moći kontrolisati tokove poslova kao do skoro jer su izgubili vlast, pa su nervozni. Imali su takav pristup da su sa očito koruptivnim radnjama odbijali investitore, što u narednom period neće biti slučaj. Garant za to je nova vlast, gdje URA ima značajnu ulogu”, zaključuje sagovornik Monitora.
Rudnik Brskovo će biti jedan od najvećih rudnika cinka u Evropi i značajno će doprinijeti većoj zaposlenosti i ekonomskom razvoju Crne Gore, obećao je izvršni direktor kompanije Tara Resources Richard Boffey.
Ta kompanije je, navodno, od 2018. godine uložila 15 milona eura u bušenja, tehničke i ekološke studije. Izgradnja rudnika podrzumijeva investiciju od oko 150 miliona eura.
,,Kroz operacije, rudnik bi značajno doprinio crnogorskom bruto domaćem proizvodu (BDP), generišući prihode od izvoza od oko 100 miliona eura godišnje, čime bi kompanija bila jedan od najvećih crnogorskih izvoznika. Rudnik će takođe plaćati koncesijske naknade i poreze od oko deset miliona eura godišnje”, objasnio je on.
Obećao je i da će u fazi izgradnje rudnika biti zaposleno 700 ljudi. Prema njegovim riječima, projekat će poboljšati okolinu i prirodu u Mojkovcu rješavanjem zaostalih uticaja bivšeg rudnika.
Rudnik će se sastojati od dva površinska kopa, postrojenja za preradu koncentrata rude cinka, olova i bakra, koji takođe sadrže i srebro, kao i objekta za upravljanje otpadom. Sve to, tvrdi investitor, nalaziće se na području nekadašnjih rudarskih operacija na brdima iznad Mojkovca, daleko od urbanog područja.
Već na prve najave o otvaranju rudnika, lokalni ekolozi su imali jak otpor toj ideji, pa su lani organizovali više protesta. Prijetelji Mojkovca sa tih okupljanja su poručili da je ideja neprihvatiljiva ,,jer se predviđa izgradnja jalovišta na samoj granici nacionalnog parka, to jest, na lokaciji Tvrdog potoka koji se preko Bjelojevićke uliva u rijeku Taru”. Navodno, kopovi će biti ,,u neposrednoj blizini budućeg ski-centra Žarski”.
Iz tog udruženja komentarsali su i činjenicu da je Vlada produžila rokove investitoru za pribavljanje odobrenja, dozvola i saglasnosti za ispunjavanje uslova za eksploataciju mineralne sirovine.
,,Poslije pet aneksa ugovora i produžavanja rokova, želimo jasno da se na javnim izlaganjima predoči investicioni i biznis plan, na koji se način planiraju iskopi rude i zaštita životne sredine. Ukoliko bilo ko planira da nam promijeni reljef na površini od 600 ha, da napravi površinske kopove, napravi novo jalovište, poručujemo da neće moći”, poručili su sa jednog od okupljanja Mojkovčani nadležnima i investitoru.
U isto vrijeme prema ideji ponovnog otvaranja mojkovačkog rudnika bio je skeptičan i tadašnji predsjednik Opštine Ranko Mišnić.
,,U ovom trenutku otvaranje rudnika pomalo liči na nemoguću misiju. Možda jednom u budućnosti, kad tehnologija bude tako napredna da može eliminisati sve štetne posljedice otpada, možda se tada rudnik i otvori. Zapravo, vjerujem da hoće, ali sada ne. Jednom je sa jalovištem napravljena greška i mnogo nas je skupo koštala. Siguran sam da je nećemo ponoviti”, rekao je tada Mišnić.
Raniji rudnik olova i cinka Brskovo radio je od 1976. do 1991. godine. Zapošljavao je blizu 700 radnika. Za vrijeme rada rudnika na prostoru bivšeg jalovišta deponovano je oko 2,5 miliona tona toksičnog otpada prosječne dubine 12 metara. U zvaničnoj Studiji o kvalitetu životne sredine za Mojkovac iz 1990. godine piše da čestice mulja iz jalovišta sadrže visoke koncentracije gvožđa, cinka, olova, arsena, antimona i žive. U studiji je navedeno da je količina deponovanog mulja dovoljna da trajno uništi živi svijet u rijeci Tari. U novembru 1992. godine stručni tim iz Ženeve konstatovao je da jalovište najhitnije treba sanirati. Jalovište je do sanacije važilo za bioregionalni ekološki problem. Više miliona eura vrijedan projekat sanacije završen je prije desetak godina.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
FOKUS3 sedmice