Povežite se sa nama

OKO NAS

RTO: POSLIJE 11 GODINA KLJUČ U BRAVU: Projekat koji je posvađao sjever

Objavljeno prije

na

Regionalne turističke organizacije (RTO) Bjelasica i Komovi izbrisana je iz Centralnog turističkog registra Ministarstva održivog razvoja i turizma. Time su uvaženi višegodišnji zahtjevi predstavnika opština Bijelog Polje, Andrijevice, Mojkovca, Kolašina i Berana, koje su prije 11 godina osnovale organizaciju koja je trebalo da doprinese valorizaciji turističke ponude. Bio je to jedinstven projekat u Crnoj Gori za menadžment destinacije Bjelasica-Komovi, a zgrada u Kolašinu, u kojoj je RTO sve ove godine bila smještena, građena je uz podršku Vlade Republike Austrije.

„Donošenjem novog Zakona o turističkim organizacijama stvoreni su uslovi za sveobuhvatnu reorganizaciju Turističke organizacije Crne Gore, što je rezultiralo osnivanjem 17 lokalnih turističkih organizacija i Regionalne turističke organizacije za četiri opštine na sjeveru. RTO je prva te vrste u Crnoj Gori, osnovana zbog integracije turističke ponude pet opština i Nacionalnog parka Biogradska gora, stvaranja sinergije za ubrzani razvoj ovog područja, kao i djelotvorne promocije i pozicioniranja pod brendom Montenegro na međunarodnom tržištu.”

Tako je 2007. godine govorio tadašnji ministar turizma Predrag Nenezić, kada je, zajedno s ambasadorom Austrije Florianom Raunigom i tadašnjim predsjednikom opštine Kolašin Miletom Bulatovićem presjekao vrpcu ispred jedinstvenog objekta, građenog po ekološkim standardima.

Naglašeno je i da je RTO osnovana „kao izraz posvećenosti Vlade razvoju sjevernog regiona i da predstavlja prvi takav klaster u Crnoj Gori” , a planovi su bili proširenje turističke destinacije Bjelasica-Komovi u Komovi-Prokletije destinaciju.

Problemi između lokalnih uprava i menadžmenta RTO počeli su prije nekoliko godina. Dugogodišnja direktorka RTO Tanja Drakula Medenica žalila se da opštine ne izmiruju obaveze prema organizaciji, a iz pet lokalnih uprava nju su optuživali za slabe učinke i samovolju.

Sve to je rezultiralo odlukama o stavljanju van snage sporazuma o osnivanju te organizacije u svakom od pet lokalnih parlamenta opština osinvača, pa i Plava koji se naknadno pridružio.

Potrajao je, kažu u sjevernim opštinama, dok je resorno ministarstvo uvažilo njihove zahtjeve, ali su, ipak, zadovoljni „što je RTO konačno zabranjen rad”.

Presjednik Opštine Berana Dragoslav Šćekić tvrdi da taj grad nije imao nikave koristi od RTO. Štete je, tvrdi on, bilo na pretek.

„Rad osobe, koja je sebe nazivala direktorom i samovoljno vodila organizaciju, godinama je bio nesavjestan. Sve što je urađeno u RTO urađeno je bez ikavih konsultacija s predstavnicima osnivača. Potpuno je zloupotrebljena svrha te organizacije. Nijesmo nikada osjetili nikavu korist od njenog rada. Uprkos tome, s računa Opštine Berane, a vjerujem i drugih opština, sudskim odlukama skidane su pare. Za našu opštinu to je iznosilo između 20.000 i 40.000 eura. To nijesu male pare”, kaže on.

Šćekić napominje da predstavnici osnivača na posljednjem sastanku nijesu tražili samo zabranu rada već i finansijsku kontrolu kako bi bile utvrđene eventualne, nezakonitosti tokom višegodišnjeg poslovanja. On je uvjeren da će biti pronađeno mnogo dokaza o tome da je menadžment zloupotrijebio svoj položaj.

S druge strane, Drakula Medenica u izjavama novinarima pohvalila se učincima RTO tokom posljednjih mjesci postojanja. Tvrdi da je kroz prostorije te organizacije ljetos prošlo blizu 3.200 turista, koji su tražili informacije o najzanimljivijim segmentima turističke ponude sjevera. Prednjačili su stranci.

„Novina je što je proteklog ljeta bilo i gostiju iz Indije i Japana, a nešto više turista registrovali smo i iz SAD. Njih smo, uglavnom, usmjeravali na privatni smještaj, a od atraktivnih destinacija najviše ih je, oko 70 odsto, prema našim preporukama posjetilo Nacionalni park Biogradska gora”, tvrdi ona.

Kvalitetne informacije turistima, kaže direktorica, pružali su uprkos nedostatku kadra. Razlog zbog kojeg su turisti u velikom broju svraćali u RTO, objašnjava, je i njezino cjelodnevno radno vrijeme sa svega dva sata pauze. Za razliku od njih lokalna Turistička organizacija, iako ima mnogo više zaposlenih, ima kraće radno vrijeme, koje uvijek ne odgovora onima koji posjete Kolašin.

Direktorica je imala i brojne planove, koje sada neće moći ostvariti. RTO je konkurisala za sredstva iz IPA fondova za prekograničnu saradnju. Planirali su da s kolegama s Kosova omoguće što lakši pristup tržištu rada za nekoliko ciljnih grupa, a prije svega, za mlade i žene. Namjeravali su i da realizuju projekte za upošljavanje potencijalnih turističkih vodiča i članova planinskih domaćinstva.Takođe, u susret turističkoj zimi, trebalo je da izdaju i novu planinarsku mapu, kao i vodič za smještaj.

U uspjehe organizacije na čijem je čelu, Drakula-Medenica izdvaja projekat Farm – Tour s partnerima iz Albanije a i sličan sa srbijanskim partnerima. Tokom minulih godina, napominje, učestvovali su i na turističkim sajmovima u Beogradu, Budvi, Budimpešti, Sarajevu, Turskoj.

Predsjednik Opštine Berane, međutim, tvrdi da treba preispitati kako je Drakula Medenica trošila sredstva iz evropskih fondova.

„Iza onoga što je radila samozvana direktorica ostao je objekat, koji nije rađen po projektu. Mnogo je manjih gabarita, a opština je dala zemljište za to. Prema mojim saznanjima, RTO je ostala dužna firmi koja je gradila objekat. Zbog svega toga finansijska policija i tužilaštvo treba da ispitaju njen rad”, kaže predsjednik Opštine Berane.

Sporazumom iz aprila 2006. godine bilo je predviđeno i gašenje lokalnih TO i njihovo pretvaranje u informativne centre RTO. To se nije dogodilo pa su više od deceniju lokalne TO i RTO funkcionisale paralelno. Nije poznato ni da je postojao ijedan projekat na kome su sarađivali.

U lokalnim upravama sjevernih opština kažu da nijesu razgovarali o nekom sličnom projektu, koji bi njihovu turističku ponudu ubuduće predstavljao objedinjeno. Još se ne zna ni koja će biti namjena zgrade dosadašnje RTO na atraktivnoj lokaciji u najužem centru Kolašina. Objekat je napravljen od kamena i drveta i projektovan da štedi energiju.

„Moguće da će taj objekat ponovo poslužiti za promociju turističke ponude sjevera. Međutim, postoji mogućnost i da Kolašin dobije tu zgradu za svoju lokalnu TO, uz određenu nadokandu ostalima. O tome nijesmo još razgovarali, ali, svakako, trebalo bi da objekat dobije adekvatnu namjenu u korist sjevera”, kaže Šćekić.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo