Povežite se sa nama

MONITORING

RTCG, DVA MJESECA NAKON SMJENE UREĐIVAČKOG TIMA: Fudbal, tenis i šarena laža

Objavljeno prije

na

Pomalo je neobično kad moraš da se složiš sa Radom Vojvodićem, direktorom RTCG. A desi se da prosto – moraš. Kao ono kad je početkom mjeseca Vojvodić ustao protiv pritiska na slobode javnog servisa usljed primjene spornog Zakona o zaradama u javnom sektoru koji je zaposlene na RTCG praktično sveo na državne službenike i namještenike. Neki od njih, istina, zaslužuju i da budu ministri u Đukanovićevoj vladi a ne samo namještenici, ali tačno, nije u tome poenta. Prosto moraš da primijetiš da je Vojvodić u pravu.

On je tada ukazao da je po spornom Zakonu menadžment RTCG dužan da Ministarstvu finansija dostavi spisak zarada do petog u mjesecu, i da Vlada tako može da vrši pritisak na njih. Majke mi, pomisliš na tren da se radi o direktoru Reportera bez granica, a ne direktoru RTCG, premijerovom bliskom prijatelju i poslovnom saradniku koji se godinama uopšte nije sjekirao zbog političkog pritiska Đukanovića i njegovih na javni servis. I gle čuda, Vojvodić je opet propustio da pomene odakle pritisci dolaze i da su sporni zakon izglasali vladajuća DPS i njen satelit Pozitivna. Kad je opozicija u pitanju, precizniji je.

Vojvodić je ove sedmice ustao protiv dopisa koji su Savjetu te kuće uputili Miodrag Lekić, Žarko Rakčević i Ranko Krivokapić. Oni su zatražili da ,,Javni servis veću pažnju posveti temama koje se tiču vladavine prava, ekonomskih problema u kojima se Crna Gora nalazi, stanju u javnim finansijama, zdravstvu, poljoprivredi”

,,Neviđeno”, kazao je Vojvodić. ,,To je njihova politička metastaza i još jedan pritisak na Javni servis. Oni preporučuju kako mi treba da radimo. Neka oni rade svoj posao, Javni servis će svoj. RTCG radi u interesu građana, a ne u interesu političkih stranaka”, kazao je. Bilo bi lijepo da je istinito. Vojvodić međutim izgleda samo ne trpi zahtjeve opozicije.

Savjet RTCG je recimo mjesecima prije posljednjih uređivačkih smjena ukazivao Vojvodiću da je informativni program pristrasan i politički obojen i da se to mora mijenjati. Vojvodić nije uradio – ništa. I ne bi uradio. Bivše uredništvo na čelu sa Radojkom Rutović smijenjeno je u aprilu mjesecu, kao uslov opozicije prema vlasti kako bi se potpisao Sporazum o slobodnim i fer izborima.

Plan vlasti je međutim očito bio: vama Radojka, nama i dalje RTCG, a raji zabava.

Već sada je izvjesno da je Vojvodićeva strategija – što više zabave do izbora. Evropsko prvenstvo u fudbalu, Olimpijada, teniski turnir u Vimbldonu i prođe –ljeto. Ili kako kažu na RTCG: ,,Na radost ljubitelja najvažnije sporedne stvari na svijetu, u programskoj šemi Televizije Crne Gore, od danas do 10. jula, dominiraće fudbal”.

,,Moramo da otkupimo EP u fudbalu, kao svaki Javni servis. Cijena je 300 hiljada eura”, objašnjavao je ranije Vojvodić. Nije pominjao da drugi javni servisi, kao HRT na primjer, takve događaje ne prikazuju na prvom program.

Čak iako novi uređivački tim, među kojima su i kadrovi bez profesionalnih mrlja, popravi informativni program, zabava će progutati sve. I bez Radojke i sa Radojkom, opoziciona mišljenja na javnom servisu do izbora na javnom servisu biće zastupljena ko da Sporazuma nije ni bilo.

Sporazum se ne poštuje ni kada su u pitanju izmjene medijskih zakona, upozorili su iz civilnog sektora. Centar za građansko obrazovanje (CGO) i član Savjeta RTCG Goran Đurović pozvali su juče sve parlamentarne stranke da bez odlaganja pripreme predlog izmjena i dopuna seta medijskih zakona.

,,Medijski zakoni su dio sporazuma političkih subjekata u procesu vraćanja povjerenja u izborni sistem i neophodno ih je što prije usvojiti”, upozorili su. Radi se o amandmanima na Zakon o medijima, Zakon o elektronskim medijima i Zakon o javnim radio-difuznim servisima, koje su predložile nevladine organi-zacije, a koji već dugo čekaju u Skupštini.

Izmjene Zakona o javnim radio-difuznim servisima predviđaju između ostalog obavezu obavljanja javne rasprave o programskim dokumentima koje usvaja Savjet RTCG na godišnjem nivou i povećani broj članova Savjeta uošte, kao i broj članova u Savjetu iz civilnog sektora.

,,Tako bi se povećala i nezavisnost Savjeta kao najvišeg upravljačkog tijela. Takođe, izmjenama zakona bi se povećala odgovornost Savjeta i generalnog direktora za rezultate u finansijskom poslovanju i u programskim sadržajima, a posebno informativni program”, ukazali su Uljarevićeva i Đurović. Izmjenama zakona, Rade tako ne bi mogao da se pravi da nema nikakve veze s Radojkom.

,,Osim postojećih uslova kada Skupština razrješava Savjet RTCG, to treba da se desi i ukoliko se na kraju kalendarske godine konstatuje prekoračenje godišnjeg finansijskog plana i poslovanje sa gubitkom, kao i ukoliko na kraju kalendarske godine RTCG bude na trećem mjestu po povjerenju građana a na osnovu istraživanja javnog mnjenja”, kazali su iz civilnog sektora.

,,Istraživanje javnog mnjenja se mora raditi najmanje jednom godišnje, po metodologiji koju usvaja Savjet RTCG, kako bi se pokazalo da li RTCG opravdava svoju ulogu u društvu. Konačno, potrebno je i propisati da se direktori poslovnih jedinica Radija i Televizije biraju uz saglasnost Savjeta”, zaključili su Uljarevićeva i Đurović.

Iz parlamentarnih stranaka nijesu se tim povodom previše glaskali. Evropsko prvenstvo u fudbalu je u toku. Gledaju RTCG.

Goran Đurović, član Savjeta RTCG

MONITOR: Da li se nakon smjene uredništva i menadžmenta RTCG popravio informativni program?
ĐUROVIĆ: Učinjeni su „stidljivi” pomaci u Dnevniku 2 ali vjerujem da to većini građana nije primjetno. Vjerujem da postoji namjera kod nove strukture da popravi katastrofalno stanje koje je ostavio bivši rukovodni kadar Televizije. Atmosfera za rad je bolja, komunikacija između organizcionih jedinica poboljšana, ali to nije dovoljno. Moje očekivanje bilo je da se preduzmu snažniji koraci. Ne može se sa istim ljudima koji su svojim lošim vođenjem informativnih emisija doprinijeli tolikom nepovjerenju građana sada graditi povjerenje. Novinari i urednici moraju pokazati spremnost da imaju isti odnos i prema nosiocima vlasti i prema opoziciji što do sada nije bio slučaj.

MONITOR: Šta će Savjet preduzeti tim povodom?
ĐUROVIĆ: Savjetu nedostaje hrabrosti i nažalost ne znam što će biti dalji koraci u popravljanju situacije u RTCG.

MONITOR: Direktor RTCG Rade Vojvodić vrdi da je ,,prema najnovijim istraživanjima EBU-a, prisutan progres u demokratizaciji i smanjen uticaj političkih struktura na RTCG”. Kakva su to istraživanja?
ĐUROVIĆ: Nijesu mi poznata istraživanja na koja se poziva Vojvodić. Ne vidim smisao pozivanja na nešto što nije učinjeno javnim. Možda bolje da obeća javnosti da će TVCG biti prva po povjerenju.

MONITOR: Vojvodić već tvrdi da je u ,,posljednjih 15 dana RTCG bila najgledanija televizija u državi”.
ĐUROVIĆ: Nemam podatke ali vjerujem da se gledanost TVCG povećala u vrijeme Evropskog prvenstva u fudbalu, a biće tako i u narednom periodu jer se prate sportska dešavanja.

MONITOR: Kako komentarišete dopis lidera opozicije Savjetu sa zahtjevom da RTCG više prati važne društvene procese?
ĐUROVIĆ: To nije pritisak. Formalno iskazano interesovanje je prilika da se uspostavi komunikacija koju, koliko znam, sa predstavnicima političkih partija ima na neformalnom nivou i generalni direktor.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo