Povežite se sa nama

OKO NAS

ROMI U ZAČARANOM KRUGU SIROMAŠTVA: I dalje na margini

Objavljeno prije

na

Problemi sa kojima se suočavaju pripadnici romske i egipćanske populacije u Crnoj Gori i šire, najčešće je ekstremno siromaštvo.

Rasprostranjeno siromaštvo uništava živote Roma, romske porodice žive odvojene od društva u zapanjujućim uslovima, a njihova djeca zbog izostanka obrazovanja nemaju velike šanse za budućnost, pokazao je izvještaj Agencije Evropske unije za osnovna prava (FRA). Istraživanje pokazuje da 80 odsto ispitanih Roma živi na granici siromaštva.

Prema istim podacima 30% ispitanih Roma živi u domaćinstvima bez tekuće vode, a da 46% nema nužnik, tuš niti kupatilo. Poražavajući podaci pokazuju da 30% romske djece živi u domaćinstvima u kojima su bar jednom u posljednjih mjesec dana odlazila gladna na spavanje.

Sa komadom hljeba kao jedinim sigurnim obrokom u toku dana, bez obuće i sa malo odjeće u potpunoj nemaštini živi samohrana majka Arijeta Tatari (52), uz povremenu pomoć komšija. U julu mjesecu 2012. godine izgorjela im je baraka tokom požara koji je zahvatio skoro pa cijeli kamp na Koniku, sada kaže, živi, u kontejneru od oko 12 metara kvadratnih sa svoja dva sina i kćerkom.

Iako mala prostorija porodice Tatari nije adekvatna ni za spavanje, u istoj imaju i dva stara kauča, mali televizor, stari kasetofon kao i stari frižider koji je često prazan, polomljena komoda gdje stoji izgužvana garderoba, namirnice i posuđe.

,,Nemamo ni najosnovnije uslove, ni hranu, obuću, odjeću. Bila sam na Kosovu kako bih preuzela odgovarajuću dokumentaciju i predala Centru za socijalni rad radi regulisanja socijalne pomoći. Međutim, rekli su mi da mi nedostaje još dokumenata. Ja nemam čim opet da pođem na Kosovo, a i da odem ko zna da li bih uspijela da donesem to što oni traže”, priča majka troje djece i dodaje da je bez ikakvih primanja, a da preživljavaju od vlastite zarade koja je jako mala.

Stariji sin Januz (22) kaže da na Tuškoj pijaci obavlja fizičke poslove i da time zarađuje pet do šest eura dnevno, a ima dana kada se kući vraća i praznih džepova. ,,Ako zaradim imamo da jedemo, ako ne, spavamo gladni”, kaže on.

Majka Arijeta uz žaljenje nabraja svoje bolesti koje joj pored siromaštva otežavaju život.

„Bolujem od jetre, imam kamen na želucu i bubregu. Komšije nikada ne dolaze praznih ruku, tu su da pomognu. Kada imaju viška ili im ostane malo hrane, sjete se mene i moje djece pa nam daju da ručamo”, priča Tatarijeva zahvalno i dodaje da joj mladi Romi iz Mesdžida na Koniku takođe pomažu sa namirnicama.

Arijetin mlađi dvadesetogodišnji sin Ljuljzim ne bira posao, radi sve samo da bi zaradio, a i to što zarađuje je, kaže, minimalno.

,,Idem po gradskim kontejnerima, cijepam drva, radim i sve ostale fizičke poslove. Ko god me pozove da radim ja odradim, a sve to za parče hljeba. Posla nekad ima, ponekad nema. Dnevno zaradim do sedam eura”, priča mladi Ljuljzim za Monitor. Volio bi, kaže, da radi u nekom preduzeću i da ima stalan posao kako ne bi zavisio od privatnog posla kojeg nema svakoga dana.

,,Volio bih da se zaposlim u Komunalnom, da makar čistim ulice, ali ne mogu ni to da radim jer nemam crnogorsko državljanstvo”, priča razočarano.

Najmlađa u porodici Fatima Tatari (8) pohađa jednu od gradskih škola u Podgorici. Ona je ove godine završila četvrti razred i raduje se početku naredne školske godine. Fatima je dijete sa smetnjama u razvoju. Naime, tek početkom trećeg razreda uz pomoć i podršku medijatora koji je bio zadužen za nju, obezbijeđen joj je personalni asistent u nastavi.

,,Uz svakodnevni rad učiteljice i individualni rad asistentice, ona je sada uspješnija u školovanju. Zadovoljna sam postignutim rezultatima, a nadam se da će tako biti i narednih godina”, ponosno priča majka ove djevojčice.

Porodica Tatari nema kupatilo. Jedinu prostoriju koju imaju koriste kao kuhinju, dnevni boravak, spavaću sobu, tu se i kupaju. ,,Tada svi moramo da izađemo napolje dok se neko od nas okupa u plastičnom koritu”, pričaju postiđeno i tužno svi u glas.

Ova porodica nakon 17 godina života u kampu nestrpljivo čeka stan koji im je obećan.

,,To će za nas biti nešto najbolje do sada. Imaćemo naše kupatilo, spavaću sobu, dnevni boravak kao i kuhinju”, u iščekivanju su kazali.

„Država mora da uloži značajnije napore radi donošenja i sprovođenja mjera afirmativne politike kako bi omogućila socijalnu inkluziju Roma i njihovu jednakost sa ostalim građanima Crne Gore. Takođe, država treba da se vodi politikom – ništa za Rome bez Roma, što u prevodu znači da se treba pružiti prilika mladim obrazovanim Romima, da rade na progresu Roma”, kaže romski politikolog Almir Tahiri. On ističe da Crna Gora ne može da napreduje u evropskim integracijama ukoliko dio njenog stanovništva ostane socijalno isključen i na marginama društva.

„Mnogi Romi u Crnoj Gori se i dalje suočavaju sa siromaštvom, kršenjem ljudskih prava, diskriminacijom u obrazovanju, stanovanju, zdravstvu i zapošljavanju, kao i različitim postupanjima koja ugrožavaju njihov život, povređuju dostojanstvo i onemogućavaju integraciju”, podsjeća.

Posljednje istraživanje javnog mnjenja o percepciji diskriminacije, koje je Centar za građansko obrazovanje (CGO) sproveo u februaru 2016. godine, pokazalo je da su Romi u vrhu liste najdiskriminisanijih grupa u crnogorskom društvu.

Suzana Šaćiri (32) jedna od siromašnijih Romkinja na Koniku izdržava osmočlanu porodicu, koja živi u izuzetno teškim uslovima. Sakuplja sekundarne sirovine i korisnica je socijalne pomoći. Ima šestoro djece od kojih se petoro školuju. Njen suprug Bekim tražio je posao, ali ga nije mogao naći.

,,Mlad sam i želim da radim kako bih obezbjedio osnovna sredstva djeci. Tražio sam posao u Komunalnom preduzeću, ali su mi rekli da im nijesu potrebni radnici. Svakodnevno posjećujem gradske kontejnere gdje nalazim koru hljeba. Ima nas mnogo siromašnih, nekad pronađemo nešto, a nekad ništa. Onda nam jedino preostaje da gladni zaspimo”, objašnjava otac šestoro djece.

U neuslovnoj kući od 30 metara kvadratnih, bez kupatila, sa svojom djecom Šaćirijeva, kaže, provede svaki dan i to više gladna i žedna nego sita.

„Naši su prozori polomljeni i fiksirani ekserima, zimi ih zaštićujemo najlon kesama, a ljeti umjesto otvaranja prozora skidamo najlone kako bi smo se rashladili “, priča Šaćirijeva.

Ovu porodicu najviše plaše kasni sati, pogotovo ono vrijeme kada moraju da zaspu, jer im se, kako kažu, drvena raštelovana vrata koja se jedva drže na baglama, ne zaključavaju.

Posljednji podaci Monstata pokazuju da u Crnoj Gori živi 6.251 Rom i 2.054 Egipćana. Na početku Dekade Roma 2005-2015 većina pripadnika ove populacije živjela je u ekstremno teškim uslovima, i u jednako teškoj situaciji su i danas. Za rješavanje siromaštva potrebna je, prije svega politička volja, a zatim i volja ostalih nadležnih aktera.

Enis EMINOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo