,,Ove godine urod neće biti ni dva odsto prošlogodišnjeg. Ne isplati nam se ni mlin držati otvorenim. Čak su neki maslinari odlučili da ne prikupljaju ovako desetkovan plod, koji uz to nije dobrog kvaliteta”, kaže za Monitor vlasnik ulcinjskog mlina Braća Kolari Ruždija Kolari. Ista je situacija i u Baru, Budvi i Boki. Maslinarka Štefica Seratlić s Luštice ističe da će se moći iskoristiti najviše pet odsto ploda. ,,Za razliku od prethodne godine, kada smo imali dosta dobar rod visokog kvaliteta, ova će godina biti zapamćena po znatno manjoj količini plodova u maslinjacima”, dodaje izvršna direktorka Maslinarskog društva Boka Vesna Đukić. U nekim županijama u Dalmaciji zbog suše, koja je obrala 80 odsto ploda, proglašena je elementarna nepogoda. SVRDLAŠ: Svi uljari, maslinari i eksperti za maslinarstvo slažu se da je niz nepovoljnih faktora uticao da ovogodišnji urod u maslinjacima bude katastrofalan. Kao najvažnije, navode dugotrajnu sušu koja se ne pamti i visoke temperature u maju i junu, kao i bolesti maslinov moljac i do sada praktično nepoznati svrdlaš. ,,Riječ je o štetočini koja napada list, cvat i mladi plod, a pripada istoj familiji kao i maslinova muva. Srdlaš ubodom uzrokuje sušenje mladog ploda od vrha prema peteljci, pa nakon toga plodovi otpadaju”, kaže viši stručni savjetnik u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori Stanislav Štambuk. Inače, svrdlaš je svake godine prisutan u maslinjacima i ne čini tako veliku ekonomsku štetu, posebno ako je oplodnja dobra, kao što se činilo da će biti i ove godine. Zato su izostale mjere njegovog tretiranja, a pokazalo se takođe da maslinu treba navodnjavati. Po riječima starih maslinara, ako do sredine juna ne padne kiša, ljeto će biti dugo i suvo. Zato to blagosloveno stablo treba navodnjavati svaka tri dana kako bi se plodovi dobro razvijali. Naravno, ono je skupo, ali maslini mnogo vode ne treba. “Ne treba učiti maslinu velikim količinama vode. Ima ona duboko korijenje, zna i umije i s malo vode”, maksima je ulcinjskih maslinara.
RENESANSA: Ali, ulja na Primorju ima dovoljno od prošlogodišnje berbe, iako se potražnja svake godine povećava. To zadržava njegovu visoku cijenu i donosi znatne dodatne prihode vlasnicima maslina i uljarima. Stoga je primjetan trend vraćanja maslini, revitalizaciji starih i sadnji novih maslinjaka, iako je pomoć države i dalje skromna. Desetak crnogorskih maslinara već proizvodi ulje vrhunskog kvaliteta (ekstra djevičansko), čija je cijena 15 eura, ali će se na stvarnu renesansu crnogorskog maslinarstva morati još malo sačekati. To će se desiti tek kada se naprave podrumi za ulje, obrazuju radnici u uljarama, pristupi navodnjavanju maslina i prije svega preduzmu neophodne mjere na uređenju tržišta maslinovog ulja. Vrijeme je, konačno, da se prestane s prodajom ulja na crno i da se uspostavi tržište domaćeg maslinovog ulja. ,,Katastar maslina pokazao bi realno stanje u maslinarstvu Crne Gore, a strategija razvoja ili planirana proizvodnja od države omogućila bi ozbiljan napredak u obnovi i očuvanju jedne od naših najvećih tradicionalnih vrijednosti. Zato očekujemo da se maslinama i na ovom prostoru posveti ista ili bar slična pažnja koja se posvećuje u zemljama Mediterana”, kaže Đukićeva.
VALDANOS: Ulcinjani se, inače, nadaju da će maslinarstvo u toj opštini dobiti krila tek kada se ranijim vlasnicima vrate maslinjaci oduzeti 1978. godine u uvali Valdanos. Radi se o 18 hiljada stabala maslina, odnosno petini ulcinjske Maslinade, koja je uvijek bila njen najbolji i najkvalitetniji dio. Jer, tu su se nalazili popularni kazani, od kojih se na 100 kilograma ploda dobijalo i do 35 kilograma ulja. Posebno je interesantno da se u toj uvali, podno brda Mavrijan, nalazi na desetine stabala maslina starijih od dvije hiljade godina. ,,Na žalost, nakon 33 godine, taj maslinjak sliči šumi. Za njegovu revitalizaciju trebaće dosta vremena, truda i novaca”, kaže Džemal Hadžibeti, koji u Valdanosu čeka na povraćaj porodičnih 350 stabala maslina. Autori projekta za formiranje Međunarodnog ekološkog centra u Valdanosu uvjereni su da bi se to svakako moglo desiti ukoliko vlast prihvati njihov prijedlog. ,,Time bi se na najbolji način obezbjedilo povezivanje tradicionalnog načina života i uzgoja mediteranskih kultura s ekonomskim razvojem čitavog ovog područja”, smatraju ulcinjski i crnogorski nezavisni intelektualci i aktivisti civilnog sektora. Uostalom, maslinada u Valdanosu najveći je živi spomenik maslinarstva u Crnoj Gori i odredbama Zakona o maslinarstvu Crne Gore stavljena je ,,pod posebnu zaštitu države”.
Gradovi maslinovog ulja
Tokom dobre berbe u ulcinjskoj Maslinadi, s ukupno 86 hiljada stabala, ubere se do 100 vagona maslina. Početkom prošlog vijeka ta je brojka bila čak 15 puta veća. Istorija svjedoči da je, na primjer, samo za pet mjeseci, od kraja 1755. do početka 1756. iz Ulcinja i Bara, za potrebe Mletačke republike, ukrcano sedam peraških lađa punih ulja. Da će se na renesansu crnogorskog maslinarstva pričekati, govori i činjenica da su do sada samo skupštine opština Tivat i Kotor donijele odluku o proglašenju „gradom maslinovog ulja”. Očekuje se da će do kraja novembra to biti urađeno i u Herceg-Novom, a kasnije i u drugim primorskim opštinama, čime bi Crna Gora postala punopravni član mreže Evromediteranskih gradova maslinovog ulja. „Na taj način bi se stekao uslov da se napravi asocijacija i intenzivira saradnja između tih gradova”, kaže Vesna Đukić iz Maslinarskog društva Boka i dodaje da će Crna Gora uskoro imati svog predstavnika među zemljama osnivačima te mreže.
Mustafa CANKA
DRUŠTVO4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
U SJEĆANJU4 sedmice
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU4 sedmice
INTERVJU3 sedmice
HORIZONTI4 sedmice