Povežite se sa nama

Izdvojeno

RJEŠENJE ZA RADNIKE KOŠUTE: Kraj agonije nakon 28 godina?

Objavljeno prije

na

Nakon višemjesečne blokade magistrale, prijetnje štrajkom glađu, te višedecenijskih prevara od strane vlasti, radnici Košute se nadaju da su nadomak ostvarivanja svojih prava

 

Nakon višemjesečne blokada puta Cetinje-Podgorica i prijetnje štrajkom glađu, radnici Košute na domak su toga da nakon skoro tri decenije čekanja ostvare svoja radna prava.

Fond rada će s Ministarstvom rada, zapošljavanja i socijalnog staranja, isplatiti devet zaostalih plata za 685 radnika bivše cetinjske fabrike Košuta i povezati radni staž za njih 81.

To je nakon sastanka s ministarkom rada Naidom Nišić, kazao advokat radnika Petar Martinović. Stečajci Košute su promet na dionici Cetinje Podgorica od početka godine obustavljali desetinama puta i tražili isplatu 2.806.650 eura na ime zaostalih devet plata. Naredni sastanak je zakazan za 20. septembar.

Radnici Košute su od početka ove godine bili uporni i po više sati su blokirali magistralu na Cetinju. Obećanja o ispunjenju njihovih zahtjeva imali su i ranije.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo. ,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne i isplatu njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Industrija modne obuće (IMO) “Košuta” je otvorena 1961. godine, a na vrhuncu je zapošljavala gotovo 1.600  ljudi, dok je prodavnice imala širom tadašnje Jugoslavije. Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 20. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

Izdvojeno

ODGOVOR DRŽAVE NA KJU GROZNICU: Zakopaj problem

Objavljeno prije

na

Objavio:

,,Jako je bitna poruka za građane da ne treba da brinu, da je zdravstveni sistem potpuno spreman”, osvrnuo se na kju groznicu i premijer Spajić. O toj spremnosti najbolje govori do sada (ne)urađeno i ogromna šteta koja je napravljena

 

U Crnoj Gori dosad je registrovano 10 oboljelih građana od kju (Q) groznice. Ova zarazna bolest mnogih životinjskih vrsta spada u grupu bolesti koje se sa životinja mogu prenijeti na ljude. Zaraza je do sada otkrivena kod oko 250 grla. Vladimir Đaković, direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, izjavio je da je do sada  eutanazirano između 103 i 105 zaraženih grla, te da više od 20 u Nikšiću i devet u Danilovgradu čeka eutanaziju.

Na farmi porodice Iković u ponedjeljak je eutanazirano 31 grlo.
,,Situacija kod nas je tužna i žalosna, od toga smo živjeli. Ostale su tri muzne krave i tri junice, koje nisu steone. Sa 1.100 litara, mi smo sišli na nekih 50 litara mlijeka po danu. Da li mogu sa 50 litara da platim 1.500 eura kredita?… Sve je moglo drugačije da se riješi, ali odmori su bili preči od nas”, kazala je za Dan Seka Iković. Ona dodaje da je samo Bogu zahvalna što su joj djeca živa i zdrava i što se nisu zarazili jer su 24 sata bili na toj farmi, dodajući da je njen suprug imao ozbiljne komplikacije zbog infekcije kju groznice.

Za sada se nagađa da se kju groznica prvo pojavila na teritoriji nikšićke opštine, ali da se to prećutalo i da je prvi registrovani slučaj zabilježen u drugoj polovini juna u opštini Danilovgrad. Zaražene životinje su eutanizirane tek poslije 20 dana – 19. avgusta, a dio njih tek ove sedmice. ,,Institucije nijesu uopšte reagovale kako je trebalo. Da su u početku suzbile tu bolest danas ne bismo imali epidemiju”, ocijenio je inženjer stočarstva i bivši ministar poljoprivrede  Budimir Mugoša iz Socijaldemokratske partije.

Sekretar Udruženja stočara iz Danilovgrada Vlado Lakić tvrdi da je sporan uvoz (makar jednog) kontingenta krava koji je došao s jedne farme iz Srbije. Lakić smatra da su se tom prilikom desili ogromni propusti prilikom ulaska životinja u Crnu Goru, koje, kako dodaje, uopšte nisu bile testirane na način na koji je trebalo prilikom uvoza. Ističe da na tu temu ćute i nadležni, ali i farmeri koji su uvozili stoku sa te farme.,,Na sceni je nestručnost i neznanje. Mi o takvom neznanju već dugo vremena govorimo, ljudi koje vode određene resore u Ministarstvu poljoprivrede, baš zbog te njihove nestručnosti i neodgovornosti, doveli su nas u ovakvu poziciju da svaki crnogorski farmer koji ima veliko imanje, koji ima puno stoke, može doći u poziciju da bude sjutra socijalni slučaj”, izjavio je Lakić Televiziji E. On je izrazio bojazan da je kju groznica rasprostranjenija nego što pokazuje zvaničan broj, te da znatan dio farmera prećutkuje simptome ove bolesti kod stoke, da ne bi obustavili isporuku mlijeka mljekarama, sirarama i građanima.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 20. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

VLADA DALA SAGLASNOST ZA PODIZANJE SPOMENIKA AMFILOHIJU RADOVIĆU U BERANAMA: Iz sjemena prerađene prošlosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

SPC-u, kao jednom od ključnih nosilaca projekta srpskog sveta, od pokojnog Mitropolita treba onaj Risto Radović koji je svemu što nije srpsko i bespogovorno poslušno pronalazio manu. I prijeki lijek – mač i kletvu. U Vladi su odlučili da budu saučesnici borbe za to i takvo nasljeđe Crne Gore

 

Vlada je brzopotezno odlučila da Opština Berane ima njihovu saglasnost  za izgradnju spomenika Amfilohiju Ristu Radoviću, bivšem velikodostojniku Srpske pravoslavne crkve (SPC) čija je liturgijska titula glasila: Arhiepiskop cetinjski, Mitropolit crnogorsko primorski, zetsko brdski i skenderijski i egzarh sveštenog trona pećkog.

“Imao sam tu čast da predsjedavam sjednicom Vlade Crne Gore na kojoj je usvojen predlog ministarke kulture i medija, dr Tamare Vujović (Demokrate – prim. Monitora) i donijeta odluka o davanju saglasnosti za izgradnju spomenika mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju Radoviću. Lično sam imao privilegiju da s njim dijelim brojne razgovore, koji su za mene, kao i za mnoge, bili više od razgovora i običnog susreta”, navodi se u saopštenju upućenom iz kabineta potpredsjednika Vlade Alekse Bečića. Premijer Milojko Spajić bio je, kažu, službeno odsutan.

U saopštenju iz Bečićevog kabineta ne navodi se da su članovi Vlade iz redova nacionalnih partija Albanaca i Bošnjaka napustili sjednicu kada je postalo izvjesno da će se na njenom dnevnom redu naći pitanje saglasnosti za izgradnju spomenika Amfilohiju Radoviću.  To smo saznali nezvanično.  Tek  čekamo da iz Vlade javno obrazlože svoj potez. I eventualne posljedice današnje odluke (četvrtak 19. septembar).

Potpredsjednik Vlade sa javnošću je, zato, podijelio lične impresije. Prema njima, pokojni Amfilohije Radović bio je “most između različitih epoha, kultura i tradicija, posvećen obnovi duhovnih vrijednosti i očuvanju duše Crne Gore”. Pride, pišu Bečić i njegovi savjetnici, “njegovo djelovanje nije bilo samo lokalno, već univerzalno, povezivao je Crnu Goru sa širim svijetom, jačajući našu zemlju ne samo kao kulturnu, već i kao moralnu silu na međunarodnoj sceni. Spomenik mitropolitu Amfilohiju biće trajni podsjetnik na njegovu snagu, njegovu mudrost i njegovu ljubav prema Crnoj Gori i vjeri.”

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 20. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREDIZBORNA PODGORICA: Obećana zemlja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako Podgoričanima pred  izbore obećavaju ono što nemaju,  kako onda izgleda Podgorica danas. Sudeći po obećanjima – bez zelenila, bez deponija, vode, modernog gradskog prevoza, sa ogromnim saobraćajnim gužvama, sa nerazvijenim malim i srednjim preduzećima, bez programa za ranjive grupe, sa administracijom u kojoj se partijski zapošljava, bez turističke ponude..A za to su zaslužni mahom svi koji obećavaju drugačiji grad. Lanjsko istraživanje CGO pokazalo  je da preko 60 posto  građana i građanki  smatra da političke partije u Crnoj Gori ne drže do predizbornih obećanja

 

Kada bi bila ispunjena obećanja onih koji se takmiče u izbornoj trci za Podgoricu, zakazanoj za 29. septembar, Glavni grad bi uskoro postao Kopenhagen, Berlin, London….

Svuda zelenilo, urbane bašte i solarne elektrane, te moderni gradski prevozi, možda čak i električni,  kojima se vozimo za džabe naravno, novim bulevarima i saobraćajnicama. Kreditiraju nas beskamatno i pomažu subvencijama za sve i svašta – da startamo sa biznisom, da imamo stanove po povoljnim cijenama. Doduše ne onoliko povoljnim za koliko su ih kupovali funkcioneri bivše vlasti svojevremeno. Moći ćemo da vodimo djecu u vrtiće za džabe, ispred kojih parkiramo automobile bez problema, obzirom da će gotovo sve liste koje se takmiče za vlast u Podgorici na neki magični način riješiti problem parkinga u Glavnom gradu. U kom trenutno ima nešto oko sedam hiljada parking mjesta i 90 hiljada automobila. Neke od lista imaju ideju da to riješe aplikacijom. Kako, boga pitaj.

Naravno, neće sve biti samo zeleno, nego i besprekorno čisto.  Reciklažni centri, moderne deponije, novi kontejneri, sjajno opremljeni komunalci..Tu je i sistem za prečišćavanje otpadnih voda, koji  se na listi prioritetnih infrastrukturnih objekata našao još 2015. godine. Imaćemo i vodu naravno svi, da se ne mora više protestovati što je mjesecima nema na 40 stepeni u nekim djelovima grada.

Novih Domova zravlja, sportskih terena, stadiona, dvorana,  i novih vrtića neće nedostajati. Pa košarkaški koš u svakom kvartu. I bazeni naravno.  Šetališta pored Morače i Ribnice. Obećavana još daleke 2018.  Tu su i raznorazni programi i dnevni centri za osjetljive i ranjive kategorije. Čak i korpe domaćih proizvoda za trudnice..A kad se pođe na pijacu u Gintaš, ono sve klimatizovano. Plus srećni proizvođači poljoprivrednih proizvoda, kojima se davanja iz kase povećavaju ko zna koliko.

Podgorica će biti uređeni evropski grad u kom mladi Podgoričani ne sanjaju, kao sada, da pobjegnu glavom bez obzira. Ajd što više neće biti partijskog zapošljavanja i cijeniće  njihove diplome, nego će biti kreditirani i sa  po 20 hiljada eura, da pokrenu start up biznise.. Srednjoškolci će moći da provode  vrijeme u rekonstruisanoj Robnoj kući u centru Podgorice, koja će postati omladinski klub  i u kojoj će moći “da ostvare sve svoje potencijale. I naravno besplatno stiču digitalne vještine. Ima čak i obećanja o mnogo zabavnijem noćnom životu. Otprilike mladi se zabavljaju do ranih jutarnjih časova, a ne smetaju starijima koji mirno spavaju,  jer će se riješiti i problem buke.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 20. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo