Povežite se sa nama

DRUŠTVO

RISAN BAY – APARTMANSKO NASELJE UMJESTO EKSPORTBILJA: Traži se preispitivanje građevinske dozvole

Objavljeno prije

na

Prema podacima sudskog registra privrednih društava, osnivači kompanije Risan Bay DOO sa adresom u Podgorici, su više mađarskih firmi registrovanih u Budimpešti. Na parceli u središtu Risna porušeni su ostaci zgrada Eksportbilja, prazan betonski prostor čeka razrješenje mogućih prepreka za podizanje prvog apartmanskog kompleksa u Risnu

 

Na lokaciji nekadašnje fabrike Eksportbilje u Risnu planirana je gradnja turističkog kompleksa pod nazivom Risan Bay. Dodatak na ime lokacija na kojima se duž bokokotrskog zaliva grade velelepna turističko-apartmansko-stambena naselja, najčešće je – porto, bay ili pallaci, što bi valjda trebalo da podigne ekskluzivnost kompleksa, koje uglavnom izvode inostrane firme. Za sada su registrovani turistički kompleksi Luštica Bay, Risan Bay i Bigova Bay, čija je izgradnja najavljena u grbaljskom selu Bigovo.

Preduzeće Eksportbilje bavilo se otkupom i preradom ljekovitog bilja koje je obilato raslo u pitomini brda oko zaliva Boke, najviše lovorovog lista i pelina. Bila je to najveća fabrika te vrste u regionu, veoma cijenjeno ljekovito bilje iz Crne Gore izvozilo se u mnoge zemlje Evrope i svijeta, da bi u procesu privatizacije, prema podacima Savjeta za privatizaciju, fabrika u Risnu bila prodata za 784.000 eura, preduzeću PP Tenex iz Podgorice.

Vrijedna oprema Exportbilja rasprodata je po regionu, zaposleni radnici i berači bilja ostali su bez posla i prihoda, a parcela površine oko 9.927 m2 u centru Risna, pored magistralnog puta Kotor – Risan, sa ostacima fabričkih postrojenja, ponuđena je na tržištu za 3,2 miliona eura, pokazuju objave na tržištu nekretnina.

Aktuelni vlasnici nekoliko katastraskih parcela objedinjenih planom DUP Risan u dvije urbanističke parcele, na kojima je predviđena gradnja apartmanskog naselja, ruski državljanin Dolgulev Yury i kompanija Međunarodna građevinska razvojna korporacija DOO iz Herceg Novog, podnijeli su zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za izgradnju naselja, u septembru 2016. godine.

Međutim, odobrenje za gradnju dobili su tri godine kasnije, u septembru 2019. godine, kada je u Opštini Kotor na snazi bio moratorijum na gradnju, pa i na izdavanje odobrenja za nju. Rješenje o građevinskoj dozvoli investitorima, Dolgulevu i  korporaciji iz herceg Novog, potpisao je tadašnji predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović, iako izdavanje građevinskih dozvola nije u njegovom opisu posla.

Moratorijum na gradnju objekata u Kotoru važio je za period od 2017. do kraja 2020. godine, odnosno do usvajanja Prostornog urbanističkog plana (PUP) Kotora. Građevinskom dozvolom investitorima je omogućena izgradnja kompleksa od šest zgrada sa spratnošću do tri etaže, maksimalne izgrađenosti  do 6.000 kvadrata. U zgradama koje su pozicionirane kao depadansi oko jedne centralne zgrade i velikog bazena sa fontanom, planirano je ukupno 88 apartmana.

Gradnja, međutim, nije počela. Sve bi prošlo u najboljem redu, dok nije nedavno kompanija Risan Bay DOO iz Podgorice, podnijela zahtjev nadležnim službama u Opštini za davanje saglasnosti na Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu turističkog naselja (T2) Risan Bay. Sekretarka Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine Bojana Petković, obavijestila je o tome zainteresovane građane i stavila Elaborat na javni uvid na sajtu Opštine. Organizovana je i javna tribina istim povodom u sali Kulturnog centra „Nikola Đurković“ u Starom gradu, o čemu je građane izvještavao Radio Kotor.

Kao da su tek tada mnogi javni djelatnici saznali za projekat Risan Bay „koji se pojavio niotkuda“, o kojem nije bilo ni govora prilikom debata tokom izrade PUP-a Kotor. Mnogi koje smo kontaktirali ovim povodom, koji su po prirodi posla mogli znati, nijesu imali gotovo nikakve informacije o ovom projektu, sada se pitaju kako je izdata građevinska dozvola za vrijeme moratorijuma i da li je izdavanje ovog dokumenta u skladu sa Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata kojim su građevinske dozvole ukinute, te da li je planirani kompleks u skladu sa novim PUP-om.

Iako usvojena procedura nalaže da se za izgradnju značajnijih objekata u zoni prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, koje se nalazi na Listi svjetske baštine UNESCO-a, ova organizacija mora obavijestiti, u pitanju izgradnje turističkog naselja Risan Bay to se nije dogodilo.

Milica Nikolić, šefica-sekretarka Crnogorske nacionalne komisije za UNESCO, prve informacije o projektu dobila je pregledajući portal Radio Kotora. Ona je kazala da je Upravi za zaštitu kulturnih dobara, područnoj jedinici Kotor, opštinskim sekretarijatima za zaštitu prirodne i kulturne baštine i urbanizam uputila zahtjev za dobijanje potrebne dokumentacije o projektu Risan Bay, kako bi se obratila Ministarstvu ekologije prostornog planiranja i urbanizma za preispitivanje izdavanja odobrenja za gradnju i za dalje postupanje.

Da li je investitor bio u obavezi da izradi HIA studiju koja podrazumijeva procjenu uticaja na kulturno dobro, odobrenu od UNESCO, tek treba da se ispita. Nedavno je završena duga procedura za dobijanje saglasnosti UNESCO-a za rekonstrukciju risanskog hotela Teuta, koji je daleko manjih gabarita od novog naselja čija se gradnja planira.

Risan je sam po sebi vanredno vrijedan arheološki lokalitet. Bilo je ideja da Risan bude proglašen za grad muzej i da zajedno sa jedinim hotelom Teuta, bude dio specijalne turističke i kulturne ponude. Na području Risna nalaze se mnogi zaštićeni arheološki lokaliteti. Rizinijum, antički grad i arheološki lokalitet, proglašen je spomenikom kulture prve kategorije. Lokaliteti Carine i Gradina predstavljaju spomeničko obilježje druge kategorije. Posebno je zaštićeno staro urbano jezgro Risna, sa pojedinačnim spomenicima kulture druge kategorije.

Da bi se gradile nove hiljade komercijalnih kvadrata u okruženju bogatog kulturno-istorijskog nasljeđa, moraju se poštovati UNESCO standardi i propisana procedura za dobijanje saglasnosti za gradnju.

Prema podacima sudskog registra privrednih društava, osnivači kompanije Risan Bay DOO sa adresom u Podgorici, jesu više mađarskih firmi registrovanih u Budimpešti. Na parceli u središtu Risna porušeni su ostaci zgrada Eksportbilja, prazan betonski prostor čeka razrješenje mogućih prepreka za podizanje prvog apartmanskog kompleksa u Risnu.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo