Potop. Od sjevera do juga Crne Gore sive slike. Balkoni kuća koji izviru iz vode, mještani pokućstvo prebacuju u čunove i prenose na „suvu” teritoriju, potopljeni putevi i mostovi, hiljade ljudi bez struje i vode za piće. Kolika će biti šteta od još se ne zna. Još gore od toga je što se ne zna ni kada će poplave – prestati.

JEDNA GODINA, DVA POTOPA: ,,Ovako nešto se obično dešava jednom u pedeset godina. Nama, evo, dva puta u istoj godini”, kaže za Monitor Branko Micev, načelnik odsjeka za analizu i prognozu vremena Hidrometeorološkog zavoda Crne Gore. On pojašnjava koja su to četiri faktora doveli do ovakve situacije. Tri su prirodna, jedan proizvod ljudske ruke.

,,Prvi faktor koji je doveo do poplava su velike padavine. Tu su i visoke temperature za ovo doba godine, pa otopio snijeg na planinama. On je bio visok od 20 do 50 cm Milioni metara kvadratnih su bili pod snijegom, pa su se naglo istopili. Na Žabljaku 50 cm visok snijeg istopljen za 48 sati. Visoka temperatura je uticala na pojavu poplava i time što je onemogućila je da se padavine u višim planinskim oblastima, preko hiljadu metara, se pretvore u snijeg”, objašnjava Micev.

Tu je i jak južni vjetar koji, kako objašnjava Micev, pogoršava situaciju tako što onemogućava pražnjenje voda Skadarskog jezera u rijeku Bojanu. ,,Zbog jakog vjetra voda ne može da ide ka Bojani. Vjetar vraća vodu stvarajući neku vrstu plimnog talasa”, objašnjavaju u HMZCG.

HIDROAKUMULACIJE PROBLEM: Micev upozorava i na ono što je prouzrokovao čovjek. ,,Zbog pražnjenje hidroakumulacija na rijeci Drim u Albaniji velike količine vode dolaze u Bojanu i ne daju Skadarskom jezeru da se prazni, kako bi trebalo” objašnjava Micev. U pitanju su ogromne hidroakumulacije jer se voda u njima zbog eksploatacije drži na maksimumu. Ova kišna serija je bila veoma jaka pa nisu imali vremena da ispuste tu vodu i sada su velike količine odjednom krenule ka Bojani iz Drima”. Micev ukazuje da hidroakaumulacija na Drimu ima kapacitet vode Skadarskog jezera. ,,To je ogromna količina. I kada ta voda krene u Bojanu iz Drima, onda Bojana odvodi vode Drima, a Skadarsko jezero stoji. Čeka na red da mu se oslobodi prolaz. U ekstremnim situacijama kada se naglo pusti voda iz Drima desi se da se dio vode vraća iz Drima i ide u jezero, ide uzvodno u jezero. Tu prestanu zakoni fizike da važe. To je fenomen i rijetko gdje može da se nađe. Ljudska ruka ga je izazvala”.

Micev tvrdi kako je HMZCG tri puta upozoravao MUP-ov sektor za vanredne situacije na posljednju kišnu seriju prije nego je počela.

VODENI GRADOVI: U MUP-u konstatuju da je jedanaest opština u Crnoj Gori ugroženo zbog poplava. Hercegnovske skale i ulice pretvoreni u vodopade i potoke. U nekima je novo vode dostigao i pola metra. Dramatično je i u Igalu gdje su sem jedne benzinske pumpe poplavljena i prizemlja i garaže zgrada. Ni Nikšić nije pošteđen poplava. A opet su, kao početkom ove godine „postradali”

Zeta i sela oko Skadarskog jezera. Većina lokalnih puteva je blokirana a mještani čamcima napuštaju kuće. Dok se mještani žale kako im se niko od nadležnih ne obrće, u opštinskim i republičkim službama tvrde da rade sve što je u njihovoj moći. ,,Do sada nam se niko od nadležnih nije javljao, iako smo na najnižoj tački pored Morače. Meni je voda već ušla u sve pomoćne objekte, tako da u njih unosimo palete i cigle kako bismo stoku podigli na viši nivo da ne stoji u vodi”, žalio se jedan od mještana Ponara.

Uvođenje vanrednog stanja u ovom trenutku vjerovatno ne bi mnogo pomoglo. Samo bi formalizovali ono što svi znamo – da treba svi da budu od pomoći onima kojima je najteže. I oni na najodgovornijim mjestima konačno moraju krenuti u razrješenje probleme koji zavise od ljudi.

Marijana BOJANIĆ

BERANE, ANDRIJEVICA, PLAV, GUSINJE
Drama na mostu

Kada je u utorak jedini gradski most u Beranama na jednoj od stopa potonuo za pola metra, ljudi su sa strahom i nevjericom gledali hoće li odoljeti nabujalom Limu. Most je ozbiljnije oštećen još prije više od tri decenije, 1978. godine, u posljednjim poplavama sličnim današnjim, a da se niko u međuvremenu nije sjetio da uloži malo novca u njegovu sanaciju. Sada će, ako uopšte opstane, trebati ko zna koliko. Dok se odvijala drama oko gradskog mosta, čelnici Opštine mirno su sjedjeli sa odbornicima i raspravljali o sporednim temama na sjednici lokalnog parlamenta. Nikome nije palo na pamet da bi sjednicu možda trebalo prekinuti i poći na mjesto gdje je uplašeni narod posmatrao borbu mosta i rijeke. Prekid saobraćaja preko ovog mosta, i za automobile i za pješake, poremetio je gradski život. Stanovnicima desne obale grada za dolazak na lijevu, preostao je samo magistralni most u naselju Talum udaljen nekoliko kilometara. Gradonačelnik Vuka Golubović utješno je otkrio da dvije obale spaja i treći most, „samo” deset kilometara iznad grada, u selu Rijeka Marsenića, do kojeg se, inače, sa desne strane može jedino terenskim vozilom. Umjesto da gradski most u Beranama i ugrožene saobraćajnice na sjeveru obiđe ministar saobraćaja sa ekipama stručnjaka, pored ugroženog mosta se sa lokalnim funkcionerima dan kasnije slikao se ministar unutrašnjih poslova Ivan Brajović.  Preko ovog mosta idu vodovodne cijevi i telefonski kablovi za desnu obalu, dok sa druge, prema lijevoj, preko ugroženog mosta vodi glavni elektrirčni kabal sa trafostanice na Rudešu. Udar nabujalog Lima nije izdržala magistrala Berane – Bijelo Polje u mjestu Skakavac. Mještani toga sela su godinama upozoravali da nekontrolisano eksploatisanje šljunka i drugog riječnog materijala može dovesti do ugrožavanja puta, ali nije imao ko da ih čuje. Sada se do Berana iz pravca Podgorice može samo zaobilaznim neasfaltiranim putevima. Premijer Đukanović, koji je otvarao Dom starih u Bijelom Polju, nije došao da vidi elementarnim nepogodama najugroženiji dio države. Bio je važniji koktel u bjelopoljskom motelu Durmitor. U Beranama je ponovo raseljeno više stotina Roma i Egipćana iz potopljenih naselja Talum i Riversajd. U Andrijevici je oštećen gradski vodovod i odsječeno nekoliko sela. Koliko će trebati za sanaciju velikog odrona preko magistrale kod Murine, još se ne zna. Plav je, kao i Murina, već četvrti dan bez struje. Bez struje je i Gusinje koje je, uz to, odsječeno od svijeta zbog izlivanja Plavskog jezera preko magistralnog puta.

T. S

POPLAVE U SLIVU BOJANE
Nikad gore

Mnogo je gore je nego u januaru, tvrde mještani poplavljenih sela Lisna, Bori i Fraskanjel u ulcinjskoj opštini. I vodostaj Bojane je u srijedu dostigao rekordni nivo, a po svim najavama nastaviće da raste. Svi nepovoljni faktori zakazali su sastanak: padavine će i narednih dana biti na sjeveru Albanije, što znači da će morati da se ispuštaju akumulacije iz velikih brana ,,Fierza” i ,,Komani”, na Drimu, koji donosi većinu vode u Bojani, plimski talas uz jako jugo ne da Bojani da otiče, a nasipi već popuštaju. “Bojana narasta u širinu i u visinu i prijeti da provali dotrajale nasipe”, kaže član Opštinskog kriznog štaba u Ulcinju Rudolf Elezović. U Albaniji, u rejonu Skadra je već uvedeno vanredno stanje. Poplavljeno je oko dvije hiljade kuća, a građani i stoka se evakuišu helikopterima vojske i policije. Ministri u crnogorskoj i albanskoj vladi Milutin Simović i Fatmir Mehdiu dogovorili su u srijedu u Ulcinju dnevnu komunikaciju dvije vlade po ovom pitanju, o čemu će 13. decembra razgovarati i premijeri Milo Đukanović i Salji Beriša. Crnogorska Vlada, za razliku od albanske, nije ništa uradila od januara da popravi nasipe i prokopa Bojanu.. „Nasipi u ulcinjskoj opštini se moraju proširiti i povećati za 1,5 metara kako više ne bi strahovali. Takođe, moramo uraditi zajednički program odbrane od poplave sa Albanijom u slivu rijeke Bojane i zatražiti podršku Evropske unije”, kazao je početkom godine pomoćnik crnogorskog ministra unutrašnjih poslova Zoran Begović. Koritom Bojane sada može da prođe maksimalno 2,5 hiljade litara vode u sekundi ili dva puta manje nego prije 25 godina, a isto toliko ima manje i nanosa! To je ključni razlog poplava. Zato narasta vodostaj Bojane i Skadarskog jezera i ubrzano nestaje ostrvo Ada!

M. C.