Povežite se sa nama

Izdvojeno

RESTRIKTIVNIJE  MJERE U SUSRET NOVOJ GODINI: Korona ne zna za praznik

Objavljeno prije

na

Početkom sljedeće nedjelje očekuje se novi, restriktivniji set epidemioloških mjera, u susret novogodišnjim i božićnim praznicima koji, usljed okupljanja većeg broja ljudi nose rizik od širenja korona virusa

 

Broj oboljelih od korona virusa posljednjih dana je u blagom padu. Iako se broj oboljelih spustio ispod 10.000,  iz Instituta za javno zdravlje (IZJ) upozoravaju da je situacija složena i vrlo teška. To potvrđuje i crni rekord iz srijede kada je od posljedica kovida umrlo 13 osoba. Epidemiolozi upozoravaju da je korona dosegla maksimum, ali da broj oboljenih sporo pada, te da je posebno zabrinjavajuće što se izgubio strah od ove bolesti kod građana.

Nije sva krivica ni na građanima jer posljednja tri mjeseca Nacionalno koordinaciono tijelo za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) kao da je bilo na bolovanju, dok se nije samoukinulo. O učincima ovog tijela govorilo se i protekle nedjelje na konferenciji (Ne)poštovanje ljudskih prava tokom pandemije: ,,U Crnoj Gori smo svjedočili zabrinjavajućim slučajevima povreda ljudskih prava koja se odnose na zaštitu ličnih podataka i privatnosti, slobodu izražavanja, slobodu okupljanja i slobodu kretanja u zemlji”, kazala je šefica Delegacije EU Oana Kristina Popa.

Nova vlast je počela sa promjenama u zdravstvu – nova direktorica Kliničkog centra Crne Gore je neurolog Ljiljana Radulović, a Instituta za javno zdravlje epidemilog Igor Galić.

Vlada je formirala Savjet za sprovođenje aktivnosti na odstranjivanju i iskorjenjivanju zarazne bolesti izazvane novim korona virusom. Na njegovom čelu je  ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović.
Članovi Savjeta su ministarka odbrane Olivera Injac, ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić, ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija Tamara Srzentić i direktor IZJ-a Igor Galić.

Odmah po formiranju Savjeta, stigla je kritika iz DPS-a i to od strane bivšeg direktora Kliničkog centra CG Jevta Erakovića: ,,Formirano je Nezavisno stručno tijelo (NST) koje je sačinjeno gotovo isključivo od ljudi koji su u oblasti medicine nestručni”.

Malo se istrčao poslanik Eraković jer je formirana i Komisija za zaštitu stanovništva od korona virusa, čijih je 16 članova uglavnom iz zdravstva:  molekularni biolog IZJ Radica Raičević, epidemiolog i novi direktor IJZ Igor Galić, državni sekretar Borko Bajić, ljekari primarne zdravstvene zaštite Milana Cojić i Aldijana Zeković. U komisiji je i infektolog OB Berane Milan Živković, infektolog KCCG Ana Bubanja, Snežana Radovanović iz OB Berane, Kenan Erović iz OB Bijelo Polje, dr Ljiljana Marković iz MUP-a, psihološkinja KCCG Mina Gazivoda, državni sekretar u ministarstvu finansija Janko Odović, farmakolog KCCG Nataša Bajčeta, pulmolog KCCG Vladimir Jovanović i Zora Šćepanović iz Uprave za inspekcijske poslove.

Mediji su ove nedjelje objavili da je nova direktorka Kliničkog centra Ljiljana Radulović smijenila više direktora klinika. Međutim iz ove ustanove su to demantovali. No, da će smjena biti najavljeno je u Skupštini gdje je vladajuća većina predložila dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti po kojima će biti smjenjeni direktori zdravstvenih ustanova koji su imali dva mandata u kontinuitetu ili sa prekidima.

Nakon sastanka sa predstavnicima porodica pojedinih preminulih u barskoj bolnici, ministarka Borovinić-Bojović je najavila da će obići sve kovid bolnice u Crnoj Gori i utrvrditi sve eventualne nedostake u radu. Na pitanje da li je bilo propusta u liječenju pacijenata u Baru, ona je rekla da je suštinski problem u lošoj komunikaciji između pacijenata, njihovih porodica i zdravstvenog sistema. Osnovno državno tužilaštvo iz Bara dalo je nalog policiji da prikupi obavještenja u vezi sa navodima porodica pacijenata preminulih u Opštoj bolnici Bar od posljedica virusa korona.

Otkad su formirani novi Savjet i Komisija za borbu protiv kovida nije bilo konferencija za štampu povodom epidemiološke situacije. Iz Ministarstva zdravlja kažu da će to ispraviti i da će naći načina da se javnosti obraćaju svakodnevno.

I pored svakodnevne crne statistike, građani su se opet, što se tiče epidemije, opustili. Lokali u centru Nikšića, tokom vikenda, bili su puni. Vijesti pišu da su se organizovale dnevne žurke.

Direktor Urgentnog centra Nermin Abdić ponovo je upozorio da je sve više pacijenata koji se u bolnicu javljaju u posljednjem trenutku, nakon dužeg liječenja kući. Ima slučajeva da pojedini pacijenti prilikom prijema i ne kažu da su kovid pozitivni, izjavio je Abdić.

,,Kad broj novozaraženih bude nula na dnevnom nivou možemo prestati sa mjerama. Dakle, moramo konačno, poslije devet mjeseci, shvatiti da se  borimo sa opasnom smrtonosnom zaraznom bolešću koja uzima naše zdravlje i živote. Ta borba sa nevidljivim neprijateljem ne bi smjela biti toliko teška. Važno je da svako od nas zna da je ovo borba za život i budućnost i da se u svakom trenutku moramo ponašati  u skladu sa tim saznanjem. Nema više opravdanja za drugačije ponašanje”, kaže za Monitor, predsjednik Ljekarske komore Aleksandar Mugoša.

Početkom sljedeće nedjelje očekuje se novi set mjera. Direktor IJZ Galić najavio je da će u susret novogodišnjim i božićnim praznicima koji, usljed okupljanja većeg broja ljudi nose rizik od širenja epidemije korona virusa, na snazi biti i restriktivnije epidemiološke mjere. I iz Ministarstva zdravlja sugerišu da ne treba dozvoliti organizovani doček Nove godine u kafićima i hotelima, ali i da će prilikom konačne odluke uzeti u obzir i ekonomski aspekt.

,,Predviđa se da zbog predstojećih verskih i novogodišnjih praznika, raspusta, a i mnogo toplije klime nego što to biva u decembru, raste broj oboljelih i mnoge zemlje Evrope su uvele da od 20. januara budu na snazi mere koje smo mi imali donedavno”, kaže za Monitor Ljiljana Krivokapić, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva Crne Gore. ,,Migracija ljudi, želja da negde odu je uvek bila u tom periodu izražena i ako na vreme ne budemo reagovali, plašim se da ćemo imati mnogo više zaraženih i veću transmisiju. Mislim da bi Svetska zdravstvena organizacija trebala svima da da impute da do sredine januara izdržimo u strožijim merama. Uvek je teško donositi oštrije mere, ugostitelji nezadovoljni, kao i svi mali privatnici, ali mislim da će uskoro to morati, i ako zaista bude manje obolevanja, mere se u hodu mogu i  ublažiti”.

U regionu i Evropi uoči božićnih i novogodišnjih praznika uvode se strožije mjere. Tako je Njemačka ušla u potpuni lokdaun, a Francuska dosadašnji lokdaun zamenjuje policijskim časom. Mjere će trajati u Njemačkoj do 10. januara, a u Francuskoj su najavili da će barovi i restorani biti zatvoreni barem do 20. januara.

I dok se Evropa ponovo zatvara u nadi da će uskoro početi vakcinacija, kod nas straha nema, a množe se predrasude. Četiri od 10 građana Crne Gore (43 odsto) smatra da je korona virus prevara, 38 odsto vjeruje u teoriju zavjere da su SAD namjerno stvorile virus, za vakcinaciju zainteresovano 41 odsto stanovništva, rezultati su istraživanja međunarodne organizacije Globsek.

Istraživanje koje je rađeno u zemljama regiona, Centralne i Istočne Evrope, pokazalo je da se u teorije zavjere najviše vjeruje u Crnoj Gori: da je kovid-19 laž kako bi se manipulisalo stanovništvom (prosjek zemalja 34 odsto, u Crnoj Gori čak 43), da su SAD namjerno napravile ovaj virus (26 odsto, kod nas 38) i da je vakcina protiv ovog virusa sredstvo kako bi se postavili nano-čipovi i kontrolisao narod (prosjek 24 odsto, u CG vjeruje 37 odsto ispitanika), Crna Gora je na prvom mjestu sa 43, odnosno 38 i 37 odsto.

Naglašeno je  da je povjerenje u državne institucije i njihova sposobnost da pruže istinite informacije snažno povezano sa spremnošću stanovništva da se vakciništu protiv kovida-19. Iz Globseka su zaključili da teorije zavjere u vezi sa koronom i njenim širenjem među ranjivim populacijama predstavlja rastuću prepreku u borbi sa pandemijom, jer će frustrirano stanovništvo vjerovatno biti manje voljno da poštuje mjere koje uvodi država i njene planove oporavka.

Ostaje da se vidi hoće li nova vlast uspjeti da umanji, ili će produbiti dosadašnje frustracije.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

MIRSAD TOKAČA, DIREKTOR ISTRAŽIVAČKO DOKUMENTACIONOG CENTRA, SARAJEVO: VP Šmit se uzdržao od korišćenja Bonskih ovlašćenja, da bi ojačalo BiH pravosuđe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dodik se pogubio u panici jer se, prvi put, susreće sa situacijom koju ne može kontrolisati i diktirati. Ovaj put on  ne može računati na jednodušnu podršku opozicije.  I njima je jasno da se radi o ličnom problemu Dodika, a nikako problemu koji dotiče entitet… Populističke poruke Dodiku trebaju da bi  obezbijedio političku podršku i podršku naroda. Jučerašnje okupljanje par hiljada ljudi u Banja Luci pokazalo je da je i ta podrška izlapila

 

 

MONITOR: Milorad Dodik je prvostepeno-nepravosnažno, proglašen krivim za nepoštovanje odluka Visokog predstavnika. Skupština RS je odluku Suda BiH nazvala državnim udarom, Savjet za nacionalnu bezbjednost Srbije je reagovao sa sedam zaključaka…Očito je:   pravosuđe BiH priznaje odluke VP Kristijana Šmita kao  zakonodavne. Šmit je “pobijedio”, a da nije morao da koristi Bonska ovlašćenja?

TOKAČA: Od samog početka je jasno da se sudilo po Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine i da su dopune tog zakona koje je inicirao Visoki predstavnik zasnovane na njegvim ovlaštenjima, kao i svih njegovih prethodnika. On nije koristio Bonske ovlasti jer je intencija da se državne institucije Bosne i Hercegovine osposobe za samostalno  donošenje odluka i time ojačava vladavina zakona. Da je cilj drugačiji, bilo mu je mnogo jednostavnije da je upotrijebio Bonske ovlasti i trajno ga eliminirao iz političkog života. Mislim da je ovakav pristup  koji jača ulogu bosanskog pravosuđa potpuno ispravan.

Što se tiče marginalnih tipova koji Dodiku daju podršku, ona neće proizvesti nikakve posljedice, osim utiska koji oni žele proizvesti kod vlastite javnosti da predstavljaju nekakav politički faktor.

MONITOR: Visoki predstavnici EU parlamenta osudili su pritiske na Tužilastvo i Sud BiH, Altea snage su pomno pratile događaje…Aleksandar Vučić je, međutim, brzo došao u Banja Luku. Odluke donijete malo ranije u Beogradu  potcrtavaju stav da stranci ne bi trebalo da se miješaju u BiH prilike. Da li se Srbija- a Vučić se poziva na Deklaraciju Svesrpskog sabora, u stvari-miješa?

TOKAČA: Kada bi Bosna imala prijateljsko okruženje, a ne agresivne susjede koji imaju teritorijalne pretenzije, onda ne bi bilo ni potrebno za bilo kakvim prisustvom međunarodnog faktora. S jačanjem državnih institucija i ta uloga će slabiti. Mada je- već sada jasno, da se Bosna i sama može braniti od nasrtaja susjeda. Zar to nije dokazano devedesetih? Upravo bi Dodik i Vučić trebali biti zahvalni međunarodnim faktorima koji su bosansku armiju zaustavili pred Banja Lukom i častili ih entitetom.

Tzv. „srpski svet“ je roba upotrebljiva samo za srpsku mitomansku ideologiju. Osim toga, sva ova šarada je pokušaj Vučića i njegovog režima da skrene pažnju sa događaja u Srbiji-na jednoj strani, i testiranja bosanske odlučnosti da brani suverenitet i integritet države, na drugoj strani. Cilj je da se u miru postigne ono što nije uspjelo ratom. Ipak, svjestan je Vučić da nisu ovo devedesete. A miješanje u unutrašnja pitanja samo dugoročno šteti odnosima Bosne i Srbije.

Interesantan je sinoćnji poziv Dodika na pregovore. Svakom racionalnom je jasno da su razgovori u miru i bez tenzija i ucjena dobrodošli. Samo, on mora znati da se ti pregovori vrše unutar institucija bosanske države, u Predsjedništvu i Parlamentu. Dakle, Dodik je nenadležan i treba svoju funkciju obavljati unutar entiteta. Prije bilo kakvih pregovora mora povući sve antiustavne zaključke i odluke entitetskog parlamenta.

MONITOR: Podršku je prisustvom u Banja Luci Miloradu Dodiku, dao bivši tužilac i gradonačelnik Njujorka-a u skorije vrijeme i advokat Donalda Trampa, Rudolf Đulijani. Koliko se tu radi o motivima lične i „komercijalne“ prirode a koliko to može imati veze i sa promjenom administracije u Vašingtonu?

TOKAČA: Utopljenik se za slamku hvata. Đulijani-kao i mnogi slični njemu, ima svoje interese, a oni su striktno komercijalne prirode. Pitanje je da li ćemo ikada saznati kolika je cijena njegovog dolaska u Banja Luku?! Radi se o aktivnosti pojedinca koji, moguće, ima veze s novom administracijom, ali to neće proizvesti nikakve posljedice. Sve je to uzaludno bacanje novca poreskih obveznika.

MONITOR: Otvorenu podršku Dodiku dao je i predsjednik Hrvatske, Zoran Milanović. On ovaj proces  smatra pokušajem da se Dodik „izbaci iz politike“. Milanović pominje i položaj Hrvata u Federaciji BiH. Dodik je, godinama,   rado viđen Milanovićev gost koji je podržavao intencije HDZ BiH i dijela zvanične Hrvatske, o samostalnom hrvatskom entitetu. To je savezništvo koje se, izgleda, lako ne napušta?

TOKAČA: Antibosanske snage u Hrvatskoj su uvijek na strani velikosrpskih namjera, a sve s ciljem da ostvare svoje velikohrvatske ciljeve. Takva politika je proizvela stanje u kojem trenutno u Bosni živi između 8 i  10% etničkih Hrvata, s tendencijom rapidnog smanjivanja. Ne postoji niti jedno Ustavom utvrđeno pravo Hrvata koje nije ispoštovano. Treba pogledati činjenice, jer oni na državnom nivou participiraju u vlasti s 33,33 posto a na nivou Federacije sa 50 posto.  Postoji li zemlja na svijetu u kojoj manjina ima takav stepen zastupljenosti u vlasti? Priča o novom „entitetu“ su pusti snovi, jer su i ovi koji postoje rezultat rata i zločina i nestat će, prije ili kasnije.

Što se tiče „izbacivanja iz politike“ Milorada Dodika, bilo bi interesantno čuti šta misli Milanović o učešću presuđenih kriminalaca u vlasti i političkom životu Hrvatske nakon odluka njihovih sudova?! On kao „europejac“ je valjda čuo za vladavinu zakona?! Njegovo petljanje u odluke pravosudnih institucija Bosne je diplomatski skandal i trajno remeti dobrosusjedske odnose između Bosne i Hrvatske.

MONITOR: Kako  gledate na Dodikove tvrdnje da je on bio jedini čovjek u Evropi kojem je suđeno za nepostojeće krivično djelo? Pozivao se na procedure donošenja zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH, a da odluke Visokog predstavnika ne spadaju u zakonsku legislativu…

TOKAČA: Pa, i Bosna je jedina država u Evropi koja ima Visokog predstavnika s neograničenim ovlastima! Sada kada je njegova koža u pitanju, on se tako zdušno i patetično poziva na Parlament i institucije države, odjednom je samarićanski spreman na razgovore i dogovore. Pri tome, svjesno ignoriše „kraljevske“ ovlasti Visokog predstavnika koji su godinama postojanja postdejtonske Bosne donosili različite odluke i zakone koji su štitili ustavni poredak i mir u Bosni. Nekada su takve odluke odgovarale nekim političkim akterima, a ponekada nekim drugim. Treba biti jasno da su to populističke poruke koje Dodiku trebaju obezbijediti političku podršku i podršku naroda. Jučerašnje okupljanje par hiljada ljudi u Banja Luci pokazalo je da je i ta podrška izlapila i da je mogao napabirčiti paritjske funkcionere i entitetske službenike te simboličan broj onih koji su dovoljno indoktrinirani njegovom retorikom koja je galimatijas bemislenih ideja-tumačenja Ustava države kako se njemu svidi, te u isto vrijeme prijetnji sukobom i poziva na mir.

MONITOR: Dodik je izjavljivao  da će se od navodnog političkog progona „boriti do kraja“. Opozicija u RS nije bila spremna na podršku ovoj najavljenoj borbi, a Dodik je čak optuživao SDS da je „izdala Radovana Karadžića“. SDS je, tražio od Dodika da podnese ostavku. Koliko se i da li, opozicija u RS, politički razlikuje od SNSD i Dodika?

TOKAČA: Ako pažljivo analizirate njegov narativ vidite da je on kontradiktoran, da čas prijeti-čas nudi razgovore, čas ucjenjuje, čas optužuje vlastitu opoziciju, a čas Sarajevo. On se potpuno pogubio u panici koja ga je uhvatila, jer se  prvi put susreće sa situacijom koju ne može kontrolisati i diktirati. Priča o pregovorima sa Federacijom je besmislena. Bilo kakvi pregovori mogu se odvijati samo u okvirima institucija države, a ne između entiteta.

Drugo,  prvi put on ne može računati na jednodušnu podršku opozicije, jer je i njima jasno da se radi o ličnom problemu Dodika, a nikako problemu koji dotiče entitet. Razlike između SNSD i opozicije svode se na metode borbe za vlast i svijest opozicije da se ciljevi koje postavlja Dodik ne mogu realizirati mirnim putem. Gospodin Mirko Šarović je u nedavnom intervjuu jasno rekao da njegove političke pristalice neće izdati Bosnu-. To je radikalno suprotno onome što i Dodik i neki iz opozicije žele, a tu izjavu nisu s radošću primili.

MONITOR: BiH je u velikom zastoju sa EU integracijama. Dodik je u svom „planu B“, kao krajnje mjere pomenuo zahtjev Srbiji za konfederacijom sa RS, a kasnije i federacijom i monetarnom unijom.  Da li su ovo sasvim nerealni planovi ili im „vetar u leđa“ daje sve komplikovanija globalna situacija, posebno lakoća sa kojom Tramp i Putin uspostavljaju vezu?

TOKAČA: Zastoj je rezultat komplikovanog političkog sistema na jednoj strani, ali i radikalno različitih političkih ciljeva aktrera u procesu EU integracija. Mi smo zarobljeni u sukobu dva nepomirljiva koncepta. Na jednoj strani je većinska Bosna koja želi uređenje države na građanskim principima i visokim standardima ljudskih prava, dok je na drugoj strani koncept etničkih zajednica i pokušaji dominacije etničkog nad građansko-liberalnim. Plan rasta je blokiran jer se u njemu koristi terminologija koja entitete tretira kao države.

Dodatno, još su prisutne političke snage koje uz pomoć instruktora iz susjedstva žele ostvariti ratne ciljeve političkim sredstvima-jer to nije uspjelo ratom, genocidom i zločinima.

Mnogo je različite retorike koju Dodik koristi u zavisnosti od toga kome se obraća. U konačnici, svjestan je on da se to ne može ostvariti bez sukoba. Sve se svodi na retoriku očajnika koji se potpuno pogubio u iščekivanju sudske presude.

Nastasja RADOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EVROPA ULAZI U NOVU OPASNU ERU: Na vjetrometini

Objavljeno prije

na

Objavio:

Postoji sve veći konsenzus među evropskim političarima, diplomatama i analitičarima da je svijet dostigao opasnu prekretnicu, onu koja ugrožava međunarodni poredak zasnovan na pravilima i potencijalno ga zamjenjuje novom erom imperijalizma velikih sila koja je podstaknuta rastućim autoritarizmom, nacionalizmom i desničarskim populizmom. Ponašanje Trampove  administracije prema evropskoj sigurnosti navelo je mnoge na zaključak da bi SAD, umjesto da budu saveznik, mogle postati protivnik

 

 

Od početka njegovog drugog predsjedničkog mandata od januara ove godine, nepredvidljivost Donalda Trumpa učinila je da se evropska politička elita osjeća izuzetno nervozno. Zaista, postoji sve veći konsenzus među evropskim političarima, diplomatama i analitičarima da je svijet dostigao opasnu prekretnicu, onu koja ugrožava međunarodni poredak zasnovan na pravilima i potencijalno ga zamjenjuje novom erom imperijalizma velikih sila koja je podstaknuta rastućim autoritarizmom, nacionalizmom i desničarskim populizmom. Trumpove prijetnje da će uvesti oštre carine EU i silom zauzeti Kanadu, Grenland, Panamski kanal, izgledale su nečuvene do sada i neizvodljive. Ali ponašanje njegove administracije prema evropskoj sigurnosti navelo je mnoge na zaključak da bi SAD, umjesto toga da budu saveznik, mogle postati protivnik.

Trumpov lični interes i transakcijski pristup, koji malo mari za principe pravde, ljudska prava i međunarodno pravo, prijeti ne samo da žrtvuje Ukrajinu, već i da potkopa uspostavljeni evropski bezbjedonosni poredak. Dobro utvrđeni narativ, onaj koji prikazuje Ukrajinu kao žrtvu, Rusiju kao agresora, Volodimira Zelenskog kao demokratski izabranog lidera, a Vladimira Putina kao diktatora; SAD i Evropu ujedinjene u opoziciji, Trampova administracija je okrenula naopačke.

Friedrich Merz, čovjek koji će najvjerovatnije biti sljedeći njemački kancelar i donedavno snažan zagovornik jakih odnosa između SAD-a i Evrope, upozorio je da je za Evropu došlo „pet minuta do dvanaest“ i da se Evropa, iako se nada da se transatlantsko partnerstvo može održati, mora pripremiti za najgori scenario – taj da Evropa više nije strateški prioritet za SAD, da su oni prepušteni sami sebi i da se mogu suočiti s budućom ruskom agresijom bez američkog bezbjedonosnog kišobrana. Lideri u evropskim prestonicama bili su primorani da razmišljaju o nezamislivom.

Kenet MORISON
 (Autor je profesor istorije i direktor Instituta za humanističke i političke studije Univerziteta De Montfort u Velikoj Britaniji. Autor je sedam knjiga o modernoj istoriji Zapadnog Balkana)
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo