Povežite se sa nama

Izdvojeno

RESTITUCIJA – SLUČAJ MIODRAGA SEKULOVIĆA: Kad komisija potvrđuje otimačinu

Objavljeno prije

na

Sekulović potražuje naknadu za oko 12.000 kvadrata zamljišta na ekskluzivnim lokacijama u Podgorici: Limenka, Hram, Profesorska zgrada… Komisija za povraćaj i obeštećenje njemu i ostalim nasljednicima nudi 70.000 eura

 

 

Početkom aprila Komisija za povraćaj i obeštećenje – Podgorica, Ministarstva prostornog planiranja urbanizma i državne imovine, donijela je rješenje kojim se Miodragu Sekuloviću i ostalim nasljednicima za blizu 2.000 kvadrata zemljište u ekskluzivnom dijelu Podgorice određuje nadoknada u iznosu od 70.000 eura. Ostala potraživanja za više hiljada  kvadrata odbijena su.

,,Ovo rješenje je isto kao i ono prije četiri godine. Čekali smo toliko samo da prepišu odluke. Cilj je da nas obeshrabre u daljem postupku povraćaja imovine, ali im to neće uspjeti”, kaže za Monitor Sekulović.

On potražuje imovinu od oko 12.000 kvadrata i to na lokacijama:; Osnovna škola ,,Sutjeska”, Limenka, Hram i okolina, raskrsnica prema Marezi sa zemljištem na kojem je Profesorska zgrada i Biološki institut, te parking ispred Bloka 5, na kojem je bio predviđen soliter i dvije zgrade.

Monitor je o ovom slučaju restitucije pisao početkom 2016. i od tada se, sem odluka Komisije, stanje nije promijenilo. Najveći dio te zemlje je, bez obzira na restitucioni postupak koji se vodio pred državnim i opštinskim organima, Vlada  za male novce ustupila privilegovanim domaćim biznismenima, koji su potom na različite načine, od te zemlje profitirali desetine miliona eura.

Do zemlje, na kojoj je sagrađen Hram, od 1.070 kvadrata koja je takođe pod restitucijom na sličan način – razmjenom sa državom je došla i Mitropolija crnogorsko primorska.

Monitor je pisao i da se jedna od većih parcela koja se potražuje nalazila na Bulevaru Sv. Petra Cetinjskog, na kojoj se sada nalaze stanovi i poslovni prostori koje je gradila Normal company biznismena Žarka Burića. ,,Burić je izgradio zgradu na Bulevaru iako se vodio postupak za povraćaj te zemlje. Zemljište je čak bilo i pod privremenom mjerom, po kojoj niko nema pravo da raspolaže imovinom do okončanja spora”, izjavio je ranije  Sekulović.

Čuvena Limenka, zbog koje su građani biznismenu Acu Đukanoviću platili preko 10 miliona eura, nalazi se dijelom na privatnom zemljištu, koje potražuje Sekulović i koje  je preko deceniju pod restitucionim sporom.

Radi se o dvije parcele, od 741 i 640 metara kvadratnih koje su bile u vlasništvu MUP-a, nakon što su nacionalizovane u julu 1959. godine. Sve se to navodi u izvještaju vještaka Lazara Vukadinovića iz 2006. godine, kada je spor već bio pokrenut. Parcele su dvije godine kasnije, bez obzira na postupak koji se vodio, ipak prešle u ruke porodice Đukanović.

,,Ko će da plati izgubljeno vrijeme, pa čak i izgubljenu dobit, kao što ste platili Acu Đukanoviću za Limenku, koja je na našoj spornoj imovini. Naravno, u vezi toga nije pokrenut nikakav postupak”, pita se Sekulović u pismu koje je uputio institucijama.

U proces obeštećenja za uzeto zemljište Sekulović i nasljednici su se upustili prije 20 godina. Sekulović priča da je prva procjena cjelokupne imovine bila oko 960.000 eura, pa su je smanjili na 560.000 eura. ,,Ni to im nije odgovaralo, pa su napravili, ne više procjenu, nego ponudu od oko 70.000 eura, na koju naravno nismo pristali, jer se radi o sramnoj ucjeni po principu uzmi ili ostavi”, kaže Sekulović.

On objašnjava da je za postupke za rješavanje restitucije prvo bio nadležan sud, ali da se ubrzo uvidjelo da je teško zloupotrijebiti zakon pa je uvedena Komisija za povraćaj i obeštećenje. Žalbe se podnose istoj komisiji, a ona, kao u njegovom slučaju, nakon četiri godine, odgovori sa istovjetnom odlukom.

,,Svjestan sam cijele ove situacije i uporno sam čekao promjenu vlasti. Iznenadilo me što sadašnje vlasti ništa ne rade da se ova situacija promijeni, nego je još gora, jer prihvata postojeće stanje”, kaže Sekulović i dodaje da će čekati još, kao treća generacija koja potražuje svoju otetu imovinu: ,,Nećete ući u Evropsku uniju bez rješavanja ovog pitanja, jer ste time ugrozili poglavlje 23. i 24. o ljudskim pravima i korupciji. Oni će vas natjerati da sve vratite u zakonske okvire, odnosno u sud, a ne u nekakve nazovi komisije”.

Evropska komisija u posljednjem izvještaju o napretku Crne Gore, upozorava da nije ostvaren napredak u oblasti zaštite imovinskih prava. U izvještaju se navodi da je proces restitucije i dalje spor dok pojedini zahtjevi čekaju na odgovor vlasti i do 19 godina.

Sekulović tvrdi da će istrajati, da će nastaviti da šalje žalbe institucijama, pa i nadležnoj komisiji. Nada se da će njegov i ostali slučajevi ponovo doći na sud, sa mogućnošću da može podnijeti i predstavku u Strazbur.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

SPOJENI SUDOVI NASILJA U PARLAMENTU: Dalje nećeš moći

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

 

 

Krajem prošle nedjelje, u zgradi SO Budva, svjedočili smo¸novoj u nizu demonstracija fizičko-političkog nasilja u Crnoj Gori (vidjeti boks). Zavrtanje ruke oponentima, u doslovnom smislu, sve češće i intenzivnije postaje dominantan oblik odbrane i(li) nametanja vlastitih političkih stavova.

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo to što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

“Sram vas bilo muške kukavice, ulizice kriminalnih klanova”, obratila se političkim protivnicima Dragana Kažanegra Stanišić, odbornica novog saziva SO Budva, potpredsjednica Demokrata i, možda najbitnije u aktuelnom kontekstu, sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova. “Takve kao vi otresem pogledom kao prašinu sa cipela”.

Teško je pronaći dvije rečenice koje ljepše i preciznije odslikavaju aktuelni duh tolerancije, privrženost demokratskim standardima i nepokolebljivu odanost principima vladavine prava među predstavnicima ovdašnje političke elite.

U oštru  konkurenciju manifestacija duha nasija treba uvrstiti i ovonedjeljno obraćanje poslanika DPS Nikole Rakočevića. On je, u ime parlamentarne opozicije, najavio: “Sprječavamo redovan politički život u parlamentu, dok se ne počne poštovati Ustav koji je zgažen od parlamentarna većine. Samim tim nema ni usvajanja budžeta na sjednici parlamenta koja je zakazana za 21. januar“. Da se izbjegnu nedoumice, Rakočević precizira da nije riječ o bojkotu, već o naumu da se  spriječi održavanje sjednica Skupštine Crne Gore.  “Do kraja ovog mandata, dok god on trajao, crnogorska opozicija neće bojkotovati Skupštinu, jer je bojkotom prepuštamo parlamentarnoj većini koja je pokazala svoju neodgovornost u odnosu na građane. Same ih nećemo ostaviti u parlamentu.“

Ništa nije samoniklo. Opozicija je na demonstraciju nezadovoljstva silom  krenula  prije nepun mjesec, kada se parlamentarna većina odlučila da, suprotno proceduri i sopstvenoj praksi, skrati mandat jednoj sutkinji Ustavnog suda zaključujući da je ona ispunila uslov za odlazak u penziju. Dok je javnost pokušavala odgonetnuti motive te odluke, u pomoć je sa objašnjenjem priskočio Milan Knežević. “Da je protivno zakonu Dragana Đuranović ostala na funkciji sudije Ustavnog suda, jutros bi Zoran Lazović i Milivoje Katnić bili pušteni da se brane sa slobode”, kazao je predsjednik DNP, nakon što je u Ustavnom sudu izostao neophodni, četvrti, glas za usvajanje žalbe advokata dvojice uhapšenih , nekadašnjih visokih funkcionera tužilaštva i policije.  Istu argumentaciju kasnije smo našli i u saopštenjima Demokrata.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SPC I (NE)BAVLJENJE POLITIKOM: Zemaljsko je važnije carstvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mitropolit Joanikije je za rusko propagandističko glasilo RT Balka  9. januara ponovio svoje putinističke, anticrnogorske i antiukrajinske stavove. Na primjedbu novinarke da su već dvije godine istaknute crnogorske zastave na ogradi manastira   odgovorio da su to  “uradili ljudi sa Cetinja koji ne znaju šta rade“.  Istovremeno ne smetaju mu zastave Srbije, Republike Srpske i četnički barjaci po mnogim crkvama i manastirima u Crnoj Gori i širom regiona kao ni freske ratnih zločinaca iz Drugog svjetskog rata

 

 

Prije četiri dana je javljeno da  su nepoznati počinioci oko 1.30 ujutro zapalili BMW tivatskog sveštenika Mijajla Backovića ispred porodične kuće u Tivtu. Vučićevski mediji u regionu javili su samo da je zapaljen auto bez navođenja luksuzne marke i modela.. Mitropolija crnogorsko – primorska (MCP)  je izdala saopštenje u kom se potencira da „zapaljeni automobil nije u vlasništvu sveštenika već mu je ustupljen od prijatelja na korišćenje posljednjih godina“. Radi se o luksuzuznom X6 modelu čija osnovna verzija, po zvaničnom katalogu predstavništva u Srbiji, košta 105 hiljada eura dok sa opremom ide i do 180 hiljada. Prema još nepotvrđenim informacijama, Backovićev BMW je kupljen u Rokšpedu 2021. godine za 120 hiljada i kasko je osiguran.

Nije nikakva tajna da, od kada se vrh Srpske crkve (SPC) opet integrisao u državno-bezbjedonosne strukture srbijanskih režima ogrezlih u korupciji i organizovanom kriminalu od 90-tih pa na dalje, mnogi arhijereji i politički istaknuti sveštenici kupaju se u luksuzu i izobilju. Ruska crkva (RPC) odavno služi kao uzor sa svojim episkopatom i patrijarhom koji su ujedno agenti državne bezbjednosti i žive u basnoslovnom bogatstvu i raskalašnosti. Postoje i izuzeci kao što je blaženopočivši patrijarh Pavle i još neki episkopi u regionu i među Rusima koji su živjeli kao istinski hrišćani.

MPC-ovo saopštenje o paljenju auta navodi da „ovaj metod napada sve podsjeća na prljavi trag kriminalnih bandi“. Osim „namjera zločinaca da naruše bezbjednost sveštenika, njegove žene i djece“ ovo, vjerovatno upozorenje, je označeno kao “duboko anti-crkveni čin.”

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo