Nova rektorka Radmila Vojvodić počela je da zavodi red na Univerzitetu Crne Gore (UCG). Tim za reorganizaciju i integraciju održao je ove nedjelje konstitutivnu sjednicu. Tim zvučnog imena, u kojem su glavni rektorka i predsjednik Upravnog odbora Duško Bjelica, sebi je zacrtao cilj da sistematizuje radna mjesta, da ,,se postojeća organizacija racionalizuje i smanje finansijski troškovi”, uz obećanje da bi se već od ,,naredne studijske godine mogle očekivati dobre novine u sistemu i funkcionisanju Univerziteta”.
Udarnički se počelo. Dekan Metalurško-tehnološkog fakulteta Darko Vuksanović podnio je ostavku, dok je dekan Arhitektonskog fakulteta Dušan Vuksanović smijenjen. Dekan Arhitektonskog fakulteta je kazao da je razlog za njegovu smjenu, kao i nezadovoljstvo drugih dekana, način na koji se tretiraju asistenti – jednima se daju otkazi dok se drugi favorizuju.
Prema Monitorovim saznanjima oko 50 saradnika na UCG je pred otkazom. Razlog ne znaju, čekaju sastanak sa rektorkom da saznaju na čemu su. Dio nezadovoljstva proističe i iz nove prakse da se odluke koje se tiču profesora i asistenata, koje su donijeli pojedini fakulteti, obaraju dopisima iz Rektorata sa potpisom Vojvodićeve.
Vuksanovića je smijenio Upravni odbor 5. septembra, uz optužbe da on i uprava nijesu pokazali sposobnost da obezbijede zakonit i normalan proces rada. Veći dio obrazloženja smjene govori o tome da dekan Vuksanović nije blagovremeno odgovarao na urgencije Upravnog odbora, što su iz UO tretirali kao ,,nepoštovanje” i rušenje ugleda UCG.
U autorskom članku u Vijestima, Vuksanović je optužio Upravni odbor da su vodili proces disciplinovanja u maniru centralnog komiteta. Napominje da je odluka o razrješenju donijeta na osnovu jednog pravilnika (Bilten UCG), kojim je UO dat mandat za uvođenje nezvaničnog vanrednog stanja na fakultetima, u svakoj prilici za koju oni tako procijene.
Ovo nije prvi slučaj da UO uvodi prinudnu upravu na jednoj od jedinica UCG. Zbog formalnih razloga i ,,ignorisanja odluka UO” uvedena je krajem 2012. prinudna uprava na Pravnom fakultetu i smijenjen dekan Drago Radulović.
Kao glavni krivac novih rješenja koja nalikuju na odluke CK tada je imenovan predsjednik UO Duško Bjelica. Komitet bi sada mogao da radi u punom kapacitetu nakon dolaska novog komesara. Vojvodić, pored toga što je prva žena na čelu UCG, prvi rektor sa umjetničkih fakulteta, prvi rektor bez magistrature i doktorata, ima prvenstvo među dosadašnjim rektorima po odličnim konekcijama u DPS-u, Vladi i Prvoj banci.
Vuksanović je istakao da ga ne iznenađuje što nema reakcija sa Univerziteta, jer ,,i dalje dominira dobro poznata ‘mudrost’: Pusti, ne pominji i ne pitaj, jer to ti je tako.”
Nije baš da se niko ne buni. Početkom mjeseca studenti psihologije nikšićkog Filozofskog fakulteta najavili su protest, jer se tada još nije znalo kada će se završiti ispiti i početi upis. Studijski program psihologije je indikativan kao primjer za ono čemu centrala UCG teži. Ovaj odsjek je jedan od rijetkih na UCG na kojem se nijedan student ne finansira iz budžeta. Studentskim školarinama isplaćuju se honorari i ostali troškovi profesora.
Zbog toga se Milorad Simunović povukao sa mjesta šefa odsjeka i predavača na Studijskom odsjeku za psihologiju. Odluku je obrazložio stavom da ,,nije u redu da se na bilo kom državnom fakultetu studije finansiraju isključivo od školarina, da profesorski honorari istovremeno budu i studentska globa”. Iako je svoju odluku najavio još u junu, iz uprave FF bili su iznenađeni ovim potezom.
Dekan FF Goran Barović za Monitor kaže da će sada morati da angažuju još jednog profesora sa strane, a to znači povećanje troškova koje fakultet ima zbog organizacije nastave. Objasnio je i da odluku koji će studijski program biti na budžetu a koji ne, donose organi UCG i Vlada.
Simunović je za Monitor ponovio svoju raniju izjavu da su rektori, dekani i profesori zaboravili da su se školovali o državnom trošku.
Kako država sve više diže ruke od obrazovanja, studiranje postaje komercijalna djelatnost – hiperprodukcija kadrova zbog školarina. Podaci govore da je finansiranje UCG od 2009. do 2014. smanjeno za 22 odsto. Novac koji se smanjuje iz budžeta za državni sve se više preliva u privatne univerzitete, prije svega u premijerov UDG.
Vojvodić je najavila da će vratiti budžet UCG na 17 miliona eura, ali i nova javno-privatna partnerstva. I dok jedni na UCG smatraju da će dolaskom Vojvodićeve stići i dodatni prihodi, jer se ona pokazala vješta za namicanje državnih i para iz privatnog sektora za svoje predstave i projekte, drugi strahuju da će to voditi daljoj komercijalizaciji i slabljenju državnog univerziteta.
Da je UCG počeo da se komercijalizuje, pa da su u sklopu toga i pojedini fakulteti žrtvovani u sveopštoj fetišizaciji tržišta, smatra prof. dr Šerbo Rastoder. On za Monitor kaže da je ,,po nečijoj procjeni Filozofski fakultet previše narastao, a uz to je imao imidž slabog uporišta režima, te je osmišljena strategija slabljenja i dislociranja po kojem taj fakultet treba da bude na kraju ono što je bio i na početku – Učiteljska škola”. On smatra da je posebno problematično što se gase perspektivni studijski programi, formiraju paralelni, devalviraju postojeći.
Jedan od prvih poteza nove rektorke bio je prisustvovanje svečanom otvaranju Fakulteta za crnogorski jezik na Cetinju. Fakultet je otvorila Vlada, inače sklona dupliranju svega i svačega. Nije jasno zašto je rektorka, koja bar formalno nije članica Vlade, prisustvovala i podržala otvaranje paralelnog studija crnogorskog jezika koji već postoji na Univerzitetu na čijem je ona čelu.
To isto pitanje postavili su i profesori Studijskog programa za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti sa Filozofskog fakulteta, u otvorenom pismu koje su uputili rektorki: ,,Da li ste Vi uopšte u stanju da zastupate i branite interese državnog Univerziteta? Imate li predstavu o značaju institucije na čijem ste se čelu našli silom partije?”
Najavila je Vojvodićeva da će UCG uskoro dobiti i nova znamenja – logo i znak. Profesori su pitali da li će taj posao biti povjeren Vojvodićkinoj agenciji MAPA? Rektorka nije odgovarala profesorima ni o MAPI, ni o Univerzitetu.
SMJENE ŠEFOVA KATEDRI NA FILOZOFSKOM FAKULTETU
Odmazda ili ,,dobri” običaj
Nakon što je postao dekan Filozofskog fakulteta u Nikšiću, doc. dr Goran Barović postavio je šest novih rukovodilaca studijskih programa. Po ovdašnjem nepisanom pravilu uglavnom su smijenjeni rukovodioci studijskih programa koji su podržali kandidaturu za dekana Barovićeve protivkandidtkinje prof. dr Tatjane Bečanović, a na njihovo mjesto postavljeni oni koji su podržali Barovića. Bečanović je javno iznijela stav da je riječ o odmazdi nad profesorima koji su nju podržali prilikom nedavnih izbora za dekana.
Barović o tome za Monitor kaže: ,,Kada su u pitanju moji saradnici, naravno da ću ih ja birati. Neprimjerene izjave prof. dr Tatjane Bečanović neću da komentarišem. Za rukovodioce studijskih programa sam imenovao kolege za koje mislim da mogu kvalitetno da obave taj posao. Naravno da mogu, ali ja kolege na fakultetu ne dijelim na moje i nečije drugo. Mi smo svi isti i trebalo bi da budemo na jednom zadatku, tj. da radimo na afirmaciji našeg fakulteta, naših studijskih programa i nas lično”.
Bez rukovodećih pozicija ostali su, između ostalih, i prof. dr Šerbo Rastoder i prof. dr Dragan Koprivica.
,,Nijedan šef nije biran na neodređeno vrijeme, a svaki novi dekan ima pravo da bira svoj novi, ili obnovljeni tim, na osnovu kojeg računa da će imati više uspjeha u radu. To je nepisano pravilo na svim nivoima funkcionisanja, tako da tu, u suštini, nema ničeg novog”, kaže za Monitor prof. dr Dragan Koprivica.
Prof. dr Šerbo Rastoder smatra da je problem u tome što dekanu pripada pravo koje nije imao dekan ni u komunizmu: ,,Imali smo slučajeve da dekan protivno volji članova studijskih programa postavlja sebi bliske ljude, što u upravljanju Univerzitetom znači uspostavljanje ideološko-politički podobne hijerarhije od vrhu do dna”. Rastoder objašnjava da je najznačajnije tijelo na fakultetu Nastavno-naučno vijeće i da se tu stvara poželjna većina, tako što se za šefove katedri postavljaju lojalni. ,,Tako se devalviraju akademske institucije, jer podobnost postaje značajnija od naučne i profesorske kompetentnosti. U komunizmu nije bilo ni u primisli narušavanja akademske hijerarhije, kakva je danas na djelu. Dugoročno je to pogubno za univerzitet, ali i za vlast koja ima potrebu da virtuelnim intelektualizmom, nadomjesti sterilni aktivizam”.
Predrag NIKOLIĆ
Izdvojeno3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
FOKUS3 sedmice