Povežite se sa nama

MONITORING

REKTORSKA BITKA: RADMILA VOJVODIĆ – DUŠKO BJELICA: Duel Đukanović – Marković

Objavljeno prije

na

U interesnim političkim strankama nikad se ne zna kad i zbog čega u njima može doći do sukoba raznih struja. Najsvježiji dokaz za to je Demokratska partija socijalista. Javni sukob dviju struja u njoj počeo je u julu zbog Visoke medicinske škole u Beranama, a ovih dana rasplamsao se na Univerzitetu Crne Gore.

Naši izvori sa Univerziteta tvrde da se radi o podzemnom sukobu za uticaj, između predsjednika DPS-a Mila Đukanovića i premijera Duška Markovića, a u ime njih bitku oko rektorske pozicije vode njihovi namještenici – aktuelna rektorka Radmila Vojvodić i predsjednik Upravnog odbora UCG Duško Bjelica. Tvrde da to ima veze i sa predstojećim lokalnim i predsjedničkim izborima.

Nakon višemjesečnog spora Vlade Crne Gore i rukovodstva Univerziteta, koji je dobio i političku dimenziju, Visoka medicinska škola ostaje u Beranama. To je odlučio Upravni odbor Univerziteta, čime je podržao stav Vlade i premijera Markovića. Rektorka Vojvodić bila je uporna da se beranski medicinari školuju u Podgorici. Ona je odluku Upravnog odbora nazvala ,,kratkoročni trijumf političko-populističke zloupotrebe i provincijalizacije UCG”. Time su, kako je kazala, neodgovorno otvoreni akademski problemi Univerziteta i demonstrirano grubo nepoštovanje organa i autonomije Univerziteta uprkos odluci Senata da se akreditovani studijski program u Podgorici ne može prekrajati ničijom voljom.

Rektorka Vojvodić je i u srijedu, na sjednici Senata, predsjednika Upravnog odbora Duška Bjelicu optužila da je glavni krivac za krizu na Univerzitetu. Kako je saopšteno sa UCG, na Senatu je raspravljano o krizi upravljanja nastaloj nepoštovanjem reforme i akreditacije Univerziteta u vezi studijskog programa Visoke medicinske škole, o ugroženoj autonomiji UCG, koja je eskalirala odlukom Upravnog odbora oprečnoj Senatu i akademskim standardima visokog obrazovanja, kao i o odluci Upravnog odbora koja osporava prorektorski tim rektorke i to bez obrazloženja. Radmila Vojvodić je i predsjednica Senata. Naši sagovornici sa Univerziteta kažu da bi navodno mogla biti i kandidatkinja DPS-a za predsjednicu Crne Gore.

Na zvanično saopštenje za javnost sa sjednice Senata reagovao je Bjelica: „Odgovorno tvrdim da niti jedan član Senata Univerziteta Crne Gore na današnjoj sjednici nije apostrofirao ulogu senatora i predsjednika UOUCG prof. dr Duška Bjelice, izuzev rektorke Radmile Vojvodić u nastaloj krizi na UCG.Takođe, niti jedan član Senata nije diskutovao o odluci UO UCG koja osporava izbor prorektora koje je predložila rektorka Vojvodić, osim nje, niti se Senat oko toga izjašnjavao”.

Rektorka je saopštenjem demantovala Bjelicu.

Novi povod za nove sukobe.

Rektorka je nedavno predložila imenovanje prorektora za naredni trogodišnji period Upravnom odboru UCG. Za prorektore su predloženi prof. dr Predrag Stanišić, prof. dr Željko Jaćimović, prof. dr Saša Milić i prof. dr Nataša Kostić. No, njen prorektorski tim nije dobio zeleno svjetlo Upravnog odbora. Vojvodić je tim povodom saopštila da Upravni odbor želi njenu ostavku, a da predsjednik Upravnog odbora Bjelica „demonstriranjem moći i uz pozivanje na zvaničnu i nezvaničnu podršku Vlade, svojim djelovanjem doprinosi produbljivanju krize upravljanja na Univerzitetu”.

Radmila Vojvodić je uz to poručila: „Ovo je nezapamćeno zamešateljstvo u radu najvišeg upravljačkog tijela Univerziteta Crne Gore i novi atak na njegovu autonomiju”.

Predrag Stanišić je saopštio da odluka Upravnog odbora nema mnogo veze s njim, već se radi o nastavku kampanje protiv rektorke koja je, kako je naveo do koske ogolila neuki napad Vlade u koaliciji sa raznim polusvijetom na autonomiju Univerziteta. „U širem smislu, radi se o disciplinovanju slobodnomisleće i disidentne akademske zajednice i namjeri dovođenja poslušnika na mjesto rektora”, kazao je Stanišić.

Uzvratio je i predsjednik UO Duško Bjelica: „Tvrdnje rektorke Univerziteta Radmile Vojvodić da je izbor prorektora opstruiran i da takav rad Upravnog odbora UCG upućuje na produbljivanje krize upravljanja su netačne”.

Bjelica je 18. jula podnio ostavku nakon što je većina u Upravnom odboru opet podržala stav Senata i rektorke Vojvodić da Visoka medicinska škola iz Berana treba da bude preseljena u Podgoricu. Ali, ubrzo se predomislio.

Premijer Marković je nakon te sjednice još jednom upozorio da je ,,Vlada donijela odluku u skladu sa svojim ovlašćenjima i interesima i da odluke Vlade moraju biti sprovođene, a ne da se o njima arbitrira”. On je odbacio ocjene da Vlada ugrožava autonomiju Univerziteta. Rektorka ga nije poslušala.

Pomenuti sukob u vrhu Univerziteta dobio je i nacionalnu dimenziju. Predsjednik Naučnog odbora i član Upravnog odbora UCG Vladimir Pešić iskoristio ga je da da prilog žalopojkama, koje učestalo stižu iz Beograda, da su Srbi u Crnoj Gori ugroženiji nego u drugim bivšim jugoslovenskim republikama. On je protumačio u Vijestima da je jedini razlog za odluku Upravnog odbora da ne imenuje najbliže saradnike Radmile Vojvodić za prorektore to što ,,Vladi smetaju Srbi na UCG, a koji svojim radom i zalaganjem doprinose boljoj budućnosti Crne Gore”.

Naši izvori sa Univerziteta tvrde da Bjelica svim silama lobira da se dokopa pozicije rektora i smijeni Radmilu Vojvodić.

„Nesumnjive su ambicije Duška Bjelice da zauzme rektorsku poziciju. To je nestrpljenje on iskazivao i ranije kroz predloge tokom izmjena Zakona i Statuta, predlažući da rektor ne mora imati zvanje redovnog profesora, a sad mu je sukob dvije struje u DPS-u samo pomogao da pokuša da realizuje tu ideju jer ima većinu za taj naum. Farsa oko ostavke na čelu Upravnog odbora je upotpunila predstavu. Pa to je lični čin, o tome se ne glasa, već se samo konstatuje. Ali istrčao se, pa onda brže bolje u rikverc”.

Sve je ne tako davno bilo drugačije. „Nekad su zajedno i Bjelica i Vojvodićka vedrili i oblačili, udjeljivali hvalspjeve jedno drugom, da ne pominjem moj slučaj kad su po svaku cijenu tražili način da me dislociraju iz Rektorata kako ne bih vidjela šta rade. Ali to zajedničko delanje je sad pred sudom. Neka ih, neka se dave u kaljuzi koju su napravili”, kaže za Monitor univerzitetska profesorica dr Branka Bošnjak.

U ponedjeljak smo se obratili ministru prosvjete Damiru Šehoviću i Rektoratu Univerziteta Crne Gore da nam, povodom aktuelnih sukoba na toj akademskoj ustanovi, odgovore da li će Upravni odbor Univerziteta na predstojećem zasjedanju raspravljati o smjeni rektorke Radmile Vojvodić, zašto bi ona mogla biti smijenjena i da li predsjednik UO Duško Bjelica lobira da to tijelo podnese Senatu inicijativu za smjenu rektorke.

Do zaključenja našeg lista nismo dobili odgovor ni sa jedne od te dvije adrese.

Indikativno je da nekoliko univerzitetskih profesora, sa kojima smo razgovarali o aktuelnim dešavanjima na Univerzitetu, nisu željeli da im pominjemo imena i pored toga što se Univerzitetu, kako su i sami priznali, jedino profesori javnim istupima mogu izboriti za autonomiju i renome.

Na zaglušujući muk tamošnje akademske zajednice više puta su i ranije upozoravali sagovornici Monitora sa Univerziteta, ali njen muk, evo, prati i rektorsku bitku između Radmile Vojvodić i Duška Bjelice. I stvarni lii navodni duel Milo Đukanović – Duško Marković.

DR BRANKA BOŠNJAK, PROFESORICA UNIVERZITETA
Politika ušetala na Univerzitet

– Potpuni sunovrat Univerziteta, koji doživljava kulminaciju ovih dana, počeo je kada je taj ,,atar” od SDP-a preuzeo DPS i doveo svoje aparatčike da kreiraju politiku na Univerzitetu. Tu mislim i na one u Upravnom odboru, ali i na rektorku Vojvodić. Politika, koja se do tada diskretno uplitala, odjednom je bahato i beskurpulozno na velika vrata ušetala na Univerzitet Crne Gore. Tu onda nema ni univerziteta, ni nauke, a ni obrazovanja, a o kadrovima da ne govorim. Izmjena Zakona o visokom obrazovanju, Statuta Univerziteta i novog načina izbora rektora samo je bila uvertira za ova nedostojna dešavanja i partijsko disciplinovanje. Ali, nisu krivi oni, krivi su dični profesori koji ćute i dozvoljavaju ova poniženja i iživljavanja. A od koga… Mene ne grize savjest, jer sam godinama upozoravala, podnosila amandmane i predloge na pravna akta koja su imala za cilj ovo urušavanje, ukazivala na posljedice, pisala autorske tekstove, ali uzalud… Zaglušujući muk akademske zajednice je istrajao i nije mi žao te navodne elite, jer oni su sve to dopustili, a ,,korov nikne gdje god stigne ma svaka njemu čast”, što bi rekao naš poznati kantautor. Sumnjam da će i ova dešavanja pomjeriti žabokrečinu i mrtvilo koji već duže vladaju na Univerzitetu. Žao mi je što je tako, ali to je surova istina i svojim netalasanjem, servilnošću i ćutanjem profesori Univerziteta zaslužili su baš ovo.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

VLADA NE POŠTUJE ROKOVE VLASTITIH OBEĆANJA: Ludom radovanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Građanima su obećani rast standarda i novi putevi, privredi jednostavnije procedure i finansijska rasterećenja, evropskim partnerima –reforme… I mnogo toga je „odloženo do daljnjeg“. Biće, nadaju se optimisti

 

 

Kada je Milojko Spajić, još zelen na funkciji predsjednika Vlade, najavio da će u septembru prošle godine početi gradnje dionice autoputa Mateševo – Andrijevica („paf-paf i 2024. u septembru želim da vidim ašov u zemlji“, M. Spajić, decembar 2023.) samo su najnaivniji povjerovali u izvodljivost datog obećanja. Još nerealnije zvučala je priča o tome kako će, „u narednih pet do sedam godina“ (otprilike do 2030.), Crna Gora dobiti „18 dionica autoputeva i brzih cesti“.

Kako sada stvari stoje, budu li za pet godina u funkciji tri, od obećanih 18 dionica autoputeva i brzih cesti, biće puna kapa. Ostalo – jednog dana.

Neka druga obećanja, lakša za realizaciju a neophodna za normalizaciju političkih, ekonomskih i društvenih odnosa u Crnoj Gori, zvučala su mnogo realnije. Za njihovo provođenje trebalo je samo dobre volje i, uglavnom, 41 glas u Skupštini Crne Gore. Opet, ni od njih, još uvijek, nema ništa.

Slijedeći premijerovo insistiranje da je ekonomija važnija od politike, krenimo sa tog kraja. Dijelom i zato što za ispunjenje tih obećanja vlast nije trebalo da podnese neku veliku žrtvu, u vidu smanjenja mogućnosti kadrovanja (političkog zapošljavanja po dubini) ili pojačane kontrole trošenja državnog novca preko Vlade, državnih i javnih preduzeća, lokalnih samouprava…

Od proljeća prošle godine slušamo priču o „skorom“ usvajanju zakona o stalnom sezoncu. Ipak, lako se može desiti da predstojeću turističku sezonu, uz narastajući problem sa plažama, dočekamo jednako nespremni kao i prošle godine. Ili sa zakonskim rješenjem koje će, prema dostupnim komentarima zainteresovanih, donijeti novih problema makar onoliko koliko i potencijalnih rješenja.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLICIJA PROTIV SLOBODNE RIJEČI: Disciplinovanje kritičara

Objavljeno prije

na

Objavio:

Međunarodna praksa, rezolucije, presude Suda u Strazburu su neumoljive i na strani su slobodne riječi. Sve suprotno u odnosu na domaću praksu koja se bila ukorijenila za vrijeme vladavine DPS-a, a koju, kao i u slučaju Brana Mandića, vlast, kada joj treba, baštini i danas

 

 

,,Sve vrijeme bio sam koncentrisan na to AX”, kazao je istoričar, profesor Univerziteta Crne Gore, Aleksandar Stamatović urednici i voditeljki Ireni Ivanović-Tatar, koja je nosila majicu sa tom oznakom.

,,Je li ova majica na meni. Armani. Što? Sviđa li vam se”, odgovorila je ona.

,,Pa sviđa mi se ono što je ispod nje i iznad nje”, rekao je profesor.

Ovako je tekao razgovor na kraju emisije Neki to vole vruće“ na TV Adria, 16. maja prošle godine. Javnost se uzbudila, reagovala, osudila.

Stamatović se decenijama bavi politikom, a bio je lider Otadžbinske srpske stranke. Preko deceniju je radio u više osnovnih i srednjih škola u Podgorici kao profesor istorije. U zvanje redovnog profesora na Filozofskom fakultetu na Palama izabran je u novembru 2017. Nakon raskida radnog odnosa sa Univerzitetom u Istočnom Sarajevu, u zvanju docenta radi od 1. aprila 2023. godine na Filozofskom fakultetu (Studijski program istorija) u Nikšiću.

Kako je Stamatović profesor državnog univerziteta, nakon pola godine reagovao je i Etički odbor UCG. Bolje da nije – Stamatović je aboliran uz ocjenu odbora, etičkog, da je ,,iskazao afinitet prema duhu novinarke Tatar“.
,,Profesori su zaključili da je neobuzdani profesor zapravo mislio na moje ‘duhovne atribute’, ljepotu, jer se ispod majičice, tj. grudi nalazi duša. Crni humor je sve u ovoj zemlji čuda”, izjavila je nedavno novinarka Tatar.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADIKE I SRPSKI POLITIČARI U CRNOJ GORI: Srpski svet, Kremlj i Vučićeva drama 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Joanikije  Mićović je nakon izbora za mitroplita ostao vjeran ideji i srpskog i ruskog sveta. Od šestorice arhijereja potpisnika pisma, kojim su dali podršku studentima u Srbiji, Joanikijev potpis je izazvao najviše iznenađenja, kako kod javnosti, tako i kod beogradskih vlasti

 

 

Kako raste nervoza srbijanskog režima zbog studentskih protesta u zemlji i povećanja uloga i tenzija u Bosni, usljed protivustavnih mjera vlasti u Banja Luci, dio arhijereja Srpske crkve (SPC) je opet javno oponirao beogradsku centralu (i svjetovnu i duhovnu). Mitropoliti njemački Grigorije Durić, crnogorski Joanikije Mićović, žički Justin Stefanović, hercegovački Dimitrije Rađenović i episkopi zapadnoamerički Maksim Vasiljević i istočnoamerički Irinej Dobrijević uputili su krajem februara otvoreno pismo javnosti. Reakcija je uslijedila nakon “različitih optužbi na račun studenata” režimskih medija ali i “crkvenih velikodostojnika…i putem zvaničnih glasila SPC”. Šestorica su pozvala na “poštovanje studenata i njihove pravedne i dostojanstvene borbe, kao i na odgovorno izražavanje i izveštavanje”. Usprotivili su se njihovom “dehumanizovanju”, “ponižavanju”,  “stavljanju u kontekst ‘obojene revolucije’“ i “srpskih ustaša“. Studentima je epitet “ustaša” stigao nekoliko dana ranije sa portala Eparhije kruševačke u kojoj stoluje, režimu odani, David Perović. U svom tekstu mitropolit David je podržao tezu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da je studentski protest zapravo „obojena revolucija“. U tvrdio je da studenti imaju mentore “koji ih obučavaju kako da postanu ‘srpske ustaše’ i novi zlodusi Lubjanke (sjedište zloglasnog KGB-a ispod koga je i zatvor)“.

Mitropolit David je slovio za nasljednika Amfilohija Radovića kao kandidat Vučića i Irineja Bulovića, moćnog episkopa bačkog i uzdanicu Kremlja. Vlada premijera Zdravka Krivokapića nije bila za to rješenje i, uz lobiranje pojedinih uticajnih zapadnih ambasadora kod Vučića, ishodovano je  da Joanikije preuzme Mitropoliju crnogorsko – primorsku (MCP).  Vučić i Patrijaršija su ukinuli Episkopski savjet Pravoslavne crkve u Crnoj Gori, uklonili mitropolitu titulu arhiepiskopa cetinjskog i sve ostale oblike autonomije koje je Amfilohije posljednjih godina počeo omeđavati u odnosu na Beograd i Vučića. Vučićev odboj prema Joanikiju je dodatno pojačan njegovim odbijanjem da predsjedniku Srbije dozvoli održati govor na sahrani u Podgorici budući da je za života s Amfilohijem bio u lošim odnosima. Vučić je javno negirao da je tražio da govori. Monitor je tada pisao da je imao uvid u brojne tekstualne poruke savjetnika predsjednika poslatih Joanikijevom najbližem okruženju u kojima se, maltene prijeteći, insistiralo da se Vučiću da riječ.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo