Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Rektorova kvota

Objavljeno prije

na

Univerzitet Crne Gore nedavno je raspisao tender za prodaju 15 stanova u novoj profesorskoj zgradi blizu Studentskog doma u Podgorici. Na ovaj potez Univerzitet se odlučio zbog rupe u budžetu od 10 miliona eura.

Izgradnja stambeno-poslovnih objekata cvjeta, pa stanovi ne manjkaju Univerzitetu. Sa raspodjelom ne ide tako glatko.

Upravni odbor UCG zaustavio je početkom novembra raspodjelu ukupno 152 stana zaposlenim na Univerzitetu. Konkurs iz 2010. za raspodjelu stanova u novoj profesorskoj zgradi je umjesto propisanih 30 dana trajao skoro dvije godine. Prije toga je i Ustavni sud, 20. septembra, poništio pravilnik UCG o raspodjeli stanova.

Nekoliko stotina stanova koje je Univerzitet gradio od 2006. godine je raspodijeljeno po sumnjivim kriterijumima. Mnogi profesori su uz stanove dobili i izuzetno povoljne stambene kredite, a pojedini su dobili stan iako su imali riješeno stambeno pitanje.

Sada se manjak u kasi pokušava nadomjestiti prodajom stanova. Za prodaju su oglašeni stanovi iz tzv. rektorove kvote. Rektor UCG ima diskreciono pravo da odluči o raspodjeli 20 odsto stanova iz ukupnog stambenog fonda.

Kako je ukupna kvota novih stanova za raspodjelu bila 200, a broj vraćenih stanova 29, rektora Predraga Miranovića je zapalo da podijeli 45 stanova.

Miranović je krajem novembra Upravni odbor UCG obavijestio o raspodjeli stanova iz njegove kvote. On u dokumentu, u koji je Monitor imao uvid, konstatuje greške Univerziteta. Nakon što su izašle preliminarne rang-liste za kadrove i saradnike u nastavi, ispostavilo se da se ukupno 28 docenata našlo ,,ispod crte”, a 42 saradnika u nastavi dobili su pravo na zakup stana. Miranović konstatuje da je ,,Univerzitet napravio grešku u procjeni i u planu raspodjele tako što je mnoge saradnike u nastavi koji su na vrijeme završili svoje školske obaveze, doktorirali, i za koje je Univerzitet iskazao interes pa su izabrani u docente, ‘kaznio’ time što im nije dodijelio stan, a neke saradnike u nastavi koji su bili manje uspješni u svojoj akademskoj karijeri, ‘nagradio’ dodjelom stana u zakup”.

Rektor tvrdi da je svoju kvotu iskoristio da se ispravi ta nepravda. Iako je većina prihvatila stanove iz rektorove kvote, ponudu je odbilo šest docenata. Miranović to odbijanje tumači time da pomenuti docenti ili nijesu bili u finansijskoj mogućnosti da otkupe stan ili su smatrali da ponuđeni stan nije odgovarajući. Zanimljivo je da je rektorovu ponudu za stan odbio i Miloš Bešić, a da mu je nedavno ukinuto pravo na korišćenje službenog stana UCG.

U dopisu upućenom UO, Miranović navodi da ne postoji poseban pravilnik po kojem su se raspodjeljivali stanovi iz rektorove kvote. Famozna kvota uvedena je za vrijeme rektorovanja Ljubiše Stankovića. Ovlašćenje rektora da mimo konkursa dodijeli 20 odsto stanova iz stambenog fonda dospjelo je tada i na Ustavni sud.

Pojedini profesori i asistenti tada su optuživali Stankovića da se kod dodjeljivanja stanova iz svoje kvote rukovodio principom lojalnosti i partijske SDP pripadnosti.

Predsjednik UO UCG Duško Bjelica nedavno je izjavio da ,,ne postoje dokazi da su pojedini profesori dobijali stan iako imaju riješeno stambeno pitanje”, te da se ,,ukoliko se dodatnim kontrolama nešto tako otkrije – o tome neće ćutati”.

Bjelica sve zloupotrebe može naći u Biltenima Univerziteta. Tadašnjem predsjedniku Stambene komisije Zoranu Rašoviću dodjeljuje se stan od 105 kvadrata. Predsjednik stambene komisije dobija veći stan nego što mu pripada iako je imao rješeno stambeno pitanje – stan i kuća u Podgorici. Koristeći svoje diskreciono pravo rektor je tada dodijelio stanove i profesorima koji su bili stambeno zbrinuti: Tatjani Bečanović, Mitru Mišoviću, Milanu Vukčeviću…

To je dokumentovano u pismu grupe saradnika-asistenata upućenom nadležnima na Univerzitetu, koji se tada od straha da ne izgube posao nijesu potpisali ispod tog dokumenta. U dokumentu su konstatovane i druge nepravilnosti – od podjele stanova po rođačkoj liniji, pa do slučajeva da stan dobiju i oni koji se nijesu prijavili na konkurs za raspodjelu. Stan, iako se nije prijavio na konkurs je dobio i rektor Stanković. Pripala su mu čak dva stana, čijim je spajanjem dobio 151 kvadrat.

Kada je početkom prošle decenije Univerzitet od države dobio preko 30 hektara površine za rad i razvoj, Zakon o visokom obrazovanju je precizirao da se ove nepokretnosti mogu koristi samo za obavljanje sopstvene djelatnosti. Univerzitetska zona je danas forsiranjem stambeno-poslovne izgradnje postala gradić s nekoliko hiljada stanovnika.

O raspolaganju stanovima i poslovnim prostorima univerzitetskih zgrada prošle godine je raspravljano i u Skupštini. Posebno o slučaju kada je rektor Stanković ispred Univerziteta prodao poslovni prostor u profesorskoj zgradi kompanijama Sams i Šajo za 1,6 miliona eura. Stanković je u to vrijeme bio i predsjednik Savjeta Agencije za elektronske komunikacije koja je taj prostor kupila od Samsa i Šaja za preko četiri miliona eura. Neposredno nakon tog posla postao je ambasador u Velikoj Britaniji.

Na Univerzitetu su sve glasnija pitanja gdje je završio novac od prodaje brojnih stanova, poslovnih prostora, garaža… Predsjednik UO UCG Duško Bjelica najavio je da će biti angažovana i nezavisna revizorska institucija koja će se baviti utvrđivanjem činjenica o raspodjeli i prodaji stanova.

Samo da se ne desi slučaj poput nedavnog kada je inspektorka iz Poreske uprave, koja je vršila kontrolu uplate poreza u vezi sa prethodnom raspodjelom stanova, nakon toga zaposlena kao sekretarica Arhitektonskog fakulteta. Odmah je predala zahtjev za stambeni kredit.

Bratska raspodjela

Jedan od razloga prodaje 15 stanova je i deficit nastao u poslovanju sa danilovgradskom firmom Kroling, koja ima ekskluzivno pravo da gradi sve objekte Univerziteta Crne Gore. Bilo da se radi o poslovno-stambenim objektima ili fakultetskim zgradama.

Kada je počeo građevinski zamah na Univerzitetu, iz Rektorata je poručeno da stanovi u poslovno-stambenom objektu koji je namijenjen zaposlenima ne mogu i neće biti predmet kompenzacije. Nakon što je Univerzitet finansirao grube građevinske radove na profesorskoj zgradi, ostali su bez sredstava. Riješili su da nastave gradnju tako što će izvođaču radova kao kompenzaciju ponuditi dio stanova i poslovne prostore.

Nakon tendera, Ljubiša Stanković je zaključio ugovor o nastavku gradnje sa firmom Kroling. Tradiciju saradnje sa Krolingom nastavio je i rektor Miranović. Predsjednik UO UCG Duško Bjelica je nedavno ocjenio da je razultat dosadašnje stambene izgradnje višemilionski dug prema izvođaču.

Prema dokumetima UCG, u koja je Monitor imao uvid, kod gradnje nove profesorske zgrade UNISTAN II najbolje je prošao Kroling.

U novoj zgradi koja ima 471 stan – za otkup zemljišta porodici Damjanović je dato 13 stanova, Vladi kao sufinansijeru 41 stan, izvođaču radova Krolingu 208 stanova, dok je Univerzitetu ostalo 209 stanova.

Danilovgradskoj firmi je pripalo čak 40 odsto stambenog prostora u zgradi UNISTAN II, plus osam stanova na ime dodatnih radova. Kao i sav poslovni prostor u zgradi – preko 6.000 m2.

Ukupni troškovi igradnje zgrade su nešto preko 29 miliona eura. Kompenzacijom na ime stanova i poslovnih prostora UCG je Krolingu isplatio 22 miliona eura. Do trenutka kada su zaposleni počeli da plaćaju otkup stanova, izvođaču radova je plaćeno pet miliona eura.

Iako su kvadrati u novoj profesorskoj zgradi podijeljeni bratski popola između UCG i Krolinga, računica kaže da Univerzitet duguje Krolingu preko dva miliona eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo