Digitalizacija, učenik u centru obrazovnog procesa, skandinavski model, sve to lijepo zvuči za neophodnu reformu zapuštenog obrazovnog sistema. A onda, usred noći, poslanici usvoje izmjene zakona kojim direktora bira ministar prosvjete, kao u najboljim DPS vremenima uništavanja obrazovanja
Kako obrazovanje predstavlja temelj svakog društva, u narednom periodu cilj će biti da se i u Crnoj Gori izgradi moderan, efikasan i inkluzivan obrazovni sistem, navodi se u nedavno objavljenom ovogodišnjem Programu rada Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija za 2024. na čijem je čelu Anđela Jakšić-Stojanović.
Navedeno je i da će se, uz sve naše specifičnosti i resurse, to postići uvažavanjem trendova i kretanja na globalnom nivou i ugledajući se na najbolje obrazovne modele poput skandinavskog.
Posljednja analiza obrazovanja, koja je predstavljena krajem 2022., govori da smo od valjanog, a kamoli skandinavskog modela, baš daleko. Skoro polovina đaka u našim školama lošija je od najlošije ocijenjenih đaka iz drugih država, pokazala je Analiza sektora obrazovanja za period od 2015. do 2020, koju su radili UNICEF i Ministarstvo prosvjete.
U sveobuhvatnoj analizi navodi se da je više od 40 odsto učenika bilo ispod nivoa međunarodnog mjerila koje se označava kao ‘loš uspjeh’, te ne uspijevaju da ovladaju minimalnim nivoom kompetencija. Koliko smo daleko od digitalizacije govori podatak da je u prosjeku 16 učenika na jedan kompjuter u osnovnim i srednjim školama. U Analizi se navodi da sedmoro od desetoro djece u Crnoj Gori pohađa osnovne škole u kojima je fizička infrastruktura nezadovoljavajuća. Navedeno je i da se u jedno dijete godišnje prosječno ulaže od 1.000 do 1.400 eura. Rezultati ne treba da čude, jer statiskika kaže da država godišnje prosječno više novca odvaja za održavanje jednog od preko 4.000 službenih automobila nego u školovanje jednog osnovca ili srednjoškolca.
Iz Ministarstva prosvjete najavljuju radikalan zaokret uz obećanje da će ispuniti cilj koji će učenika konačno staviti u centar obrazovnog procesa uz korišćenje digitalnih tehnologija u procesu nastave i učenja. Uz brojne, uglavnom dobre promjene (vidi boks), u sklopu reforme ,,potkralo” se i rješenje koje je za vrijeme DPS vladavine nanijelo velike štete obrazovanju – izmjenama zakona o obrazovanju ponovo se vraća model po kojem ministar bira direktora škola.
Kako je to funkcionisalo podsjetimo jednim od primjera o kojem je Monitor pisao krajem 2018. kada je tadašnji ministar prosvjete Damir Šehović pred Osnovnim sudom u Danilovgradu negirao političku diskriminaciju zbog toga što je svog partijskog kolegu imenovao za direktora obrazovne ustanove, a ne drugog kandidata. Ovaj slučaj nije bio usamljen pa su se vrtići i škole, prije i poslije ovog ministra, punili direktorima po partijskoj kvoti.
Izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju iz 2017. isto kao i danas najavljivana je depolitizacija sistema. Uvedeno je ono što se danas ponovo predlaže da ministar bira tročlanu komisiju koja vrši intervju s kandidatima za direktora i dostavlja izvještaj ministru na odlučivanje.
,,Blagodeti” takvog rješenja iskoristila je, nakon promjene vlasti 2020., ministarska Vesna Bratić i nezakonito smijenila preko 100 direktora vaspitno-obrazovnih ustanova. Građani će te smjene platiti sa najmanje 300.000 eura. Uz to, nova vladajuća većina je imala kvotu za partijsko zapošljavanje i u obrazovanju.
Krajem 2022. nova vlast je izmjenila pomenuti zakon i odluku o izboru direktora prenijela na školski odbor vaspitno obrazovnih ustanova.
Najnovije izmjene i dopune Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju kojim se vraćamo na stari sistem da direktora javne ustanove bira i razrješava ministar, predložili su poslanici Pokreta Evropa sad (PES).
U Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacije smatraju da će se ,,predloženim rješenjima unaprijediti stanje u ovoj oblasti i otkloniti određene nedoumice ili problemi koji su evidentirani u proteklom periodu…”.
U ovom ministarstvu kritikovali su važeće zakonsko rješenje jer nije dalo očekivane rezultate već je, kako tvrde, izazvalo suprotan efekat. Umjesto decentralizacije u postupku izbora direktora došlo je do selektivne i različite primjene zakona od strane organa upravljanja ustanova, što je za posljedicu imalo da ti organi ne izvršavaju pravosnažne sudske presude rješenja inspekcijskih organa.
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija više puta su upozoravali na to da se školski odbori često ogluše o predloge Prosvjetne inspekcije za razrješenje direktora. Nema garancija ni da će ministar poštovati zakon. Tokom 2017. Centar za građansko obrazovanje (CGO) je predstavio dokumentaciju Prosvjetne inspekcije o devet prijedloga za razrješenje iz iste godine: ,,Mi smo više puta podnosili urgencije ministru Šehoviću za postupanje po ovim prijedlozima, ali smo ostali uskraćeni za informaciju da li su ti direktori sankcionisani, a znamo da je većina njih na istim funkcijama”.
Ovo rješenje, koje je vladajuća većina usvojila, naišlo je na oštru kritiku dijela javnosti. Centralizovani izbor direktora škola ponovo omogućava dominaciju političke podobnosti u vaspitno-obrazovnom sistemu, ocijenili su iz šest crnogorskih nevladinih organizacija.
U zajedničkom saopštenju Akcije za ljudska prava, Juventasa, Udruženja Roditelji, Prime, Foruma MNE i CAZAS-a navodi se da je Skupština izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, na predlog poslanika PES-a, unazadila način izbora direktora vaspitno-obrazovnih ustanova, tako što će ih umjesto školskog odbora ponovo birati resorni ministar.
Iz grupe NVO su rekli da je u toku rad na izmjenama Opšteg Zakona o obrazovanju i da se radna grupa, koju je oformilo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, intenzivno od juna bavila pripremom nacrta izmjena. ,,Postavlja se pitanje čemu onda služe stručne radne grupe i javne rasprave, kada se ovako ozbiljna zakonska rješenja mijenjaju na prečac u parlamentu, samo na osnovu političkih dogovora”, kaže se u saopštenju.
Oni su ocijenili da se na taj način omogućava promocija partijskih poslušnika, umjesto samostalnih stručnjaka, koji bi morali da obezbijede konkurentnost novih generacija školovanih u Crnoj Gori, u Evropskoj uniji.
Podsjetili su i da je isto ,,retrogradno rješenje uvela Vlada pod vođstvom DPS-a 2010., kao odgovor na višemjesečne proteste u Cetinjskoj gimnaziji 2009., do kojih je došlo jer je ministar odbio da potvrdi odluku školskog odbora o izboru direktora”.
Da je stara praksa politizacije i centralizacije obrazovanja vrlo primjemčiva i novim vlastima, istakli su i iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).
,,Sa zabrinutošću, javnosti ukazuje na hitno, avgustovsko i ponoćno, usvajanje Izmjena i dopuna Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, čija je osnovna svrha da se vrati moć jednoj osobi – ministru – da bira i razrješava na stotine direktora obrazovnih ustanova, odnosno da se ovaj sistem dodatno centralizuje i politizuje. Glasanje parlamentarne većine za ovo rješenje nije iznenađenje, ali treba da bilježimo neprincipijelnost političkih subjekata”, poručili su iz CGO.
,,Prijedlogom se propisuje i da provjeru kandidata za direktora škole ‘vrši komisija koju obrazuje ministar’. Komisija poslije provjere predlaže ministru kandidata za direktora. Dakle, ministar bira komisiju, a ova mu predlože kandidata za direktora kojeg on treba da izabere. Baš demokratski, nema šta”, napisao je u autorskom članku bivši ministar prosvjete Slobodan Backović.
On je objasnio da je u dvije trećine evropskih zemalja konkurs i izbor direktora posao školskih odbora, te da tako treba da bude i kod nas a ne da ministar bira direktore po partijskom ili vjerskom ključu.
Iz Sindikata prosvjete i NVO sektora su kazali da su svjesni da u radu školskih odbora postoje brojni propusti i zloupotrebe, ali da se to moglo riješiti unaprijeđenjem zakona a ne vraćanjem političke kontrole.
Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u CGO podsjetila je da je član 75 Opšteg zakona o obrazovanju propisivao da ministar može raspustiti školski odbor ukoliko se on ne sastaje ili ne vrši svoju funkciju, a na prijedlog direktora ili nadležne inspekcije, i odrediti rok za konstituisanje novog, odnosno ako se u tom roku ne konstituiše novi odbor, ministar ga imenuje ali najduže za period do šest mjeseci. ,,Dakle, zakonski okvir za kontrolu i sankcionisanje (ne)rada školskih odbora je postojao, a to potire sve ključne argumente za vraćanje starog rješenja koje su poslanici vlasti iznijeli”, istakla je Kaluđerović uz ocjenu da je bilo lakše okrenuti se jačanju partijskih uticaja, kako u susret predstojećim lokalnim, tako i potencijalnim vanrednim izborima.
Ove sedmice predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio je Skupštini na ponovno odlučivanje sporni zakon. Milatović je naveo da se usvojenim izmjenama zakona, pored ostalog, mijenja način izbora direktora obrazovnih ustanova tako što se predviđa da iste bira i razrješava ministar, umjesto školski odbor, kako je to bilo definisano dosadašnjim zakonskim rješenjem.
Da je obrazovanje temelj i stub društva, pomenuo je i premijer Milojko Spajić. On vidi prosvjetu kao jednu od oblasti koje će Crnu Goru, poput Singapura, preobraziti od najsiromašnije do jedne od najbogatijih zemalja.
Premijer je kazao da ulaganje u taj sektor daje rezultate na duže staze, odnosno kroz 15 godina. Istakao je da je 100 miliona eura obezbijeđeno za razvoj prosvjete kroz Plan rasta, te da pokušavaju da dio infrastrukture izostave kroz Zapadnobalkanski investicioni okvir (WBIF), kako bi se za prosvjetu oslobodilo do 200 miliona eura.
,,Ove godine se dešava rekonstrukcija 57 vrtića i škola, uvođenje robotike u osnovne škole, i želimo da djeca budu konkurentna”, istakao je.
Ukoliko ovdašnja politička misao bude i dalje odlučivala u obrazovanju od skandinavskog i singapurskog modela bićemo podjednako daleko i za 10,15 godina. Ako ne i dalje.
Šta će se mijenjati
Predstojeća školska godina imaće dva polugodišta, a ukinuće se tromjesečni klasifikacioni periodi. Stručnjaci se slažu da bi to moglo rasteretiti učenike i nastavnike i smanjiti trku za ocjenama. Cilj je i da se nastavno osoblje rastereti nagomilanih administrativnih poslova, te da se poboljša kvalitet nastave.
Uvođenje Građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta, najavili su iz Ministarstva prosvjete. Kao i digitalizaciju procesa i procedura na svim nivoima obrazovanja, vođenje evidencija u elektronskoj formi, uvođenje digitalnih udžbenika kao dopune standardnoj udžbeničkoj literaturi, afirmaciju učenja stranih jezika, sticanje digitalnih vještina i kompetencija, unaprjeđenje tzv. ‘mekih vještina’, učenje kroz rješavanje problema, cjeloživotno učenje, ali i razvijanje kritičkog mišljenja i empatije….
DRUŠTVO4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
DANAS, SJUTRA3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
U SJEĆANJU3 sedmice
FOKUS4 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice